REDATELJI:Kirk De Micco,Chris Sanders
GLASOVI:Nicholas Caga,Emma Stone,Ryan Reynolds.Catherine Keener,Cloris Leachman
TRAJANJE:94 minute

"Strah nas održava živim....Nikad se nemoj prestati bojati." Grug

Upoznajte Croodse. Obitelj iz davnih, davnih vremena. Otac Grug je prava "glava" obitelji; brine za svoje troje djece, ženu i punicu. Najviše problema ima sa kćerkom imenom Eep. Eep je dosadio monoton život na koji je osuđena. Croodsi izlaze iz svojeg doma (pećine) samo po danu, u potragu za hranom, te tamo ostaju (na Grugovo inzistiranje) što je manje moguće. Eep je željna novih spoznaju i brižnom ocu zadaje probleme stalnim iskradanjem iz pećine .Jedne noći Eep naleti na Guya mladića fizički inferiornijeg od nje ali naprednijeg u inovacijama i idejama. Guy ubrzo odlazi od Eep, no uskoro će se ponovo sresti. Potres je zatrpao pećinu te su Croodsi prisiljeni krenuti na put te potražiti novi dom....





"The Croods" je novi animirani projekt kompanije "Dreamworks" koja je, između ostalih, odgovorna i za serijal o Shreku, te za put Melvina,Alexa i ostatka ekipe na Madagascar. Film je prva suradnja "Dreamworksa" sa "20thCentury Foxom"; do sada je "Dreamworks" na ovakvim i sličnim projektima surađivao sa "Paramountom". Redateljski dvojac kojem je povjerena "operacija Croods" nije nepoznat i neiskusan u realizaciji ovakvih projekata. Kirk De Micco je za "Fox" režirao ne pretjerano uspješne "Čimpanze u svemiru" dok je Chris Sanders znatno poznatiji i uspješniji redatelj. Režirao je Disneyevu uspješnicu "Lilo i Stitch" iz 2002 godine (nominacija za "Oscara") i vrlo dobar animirani uradak "How to train your Dragon" iz 2010 godine (dvije nominacije; za glazbu i najbolji animirani film). Tandem je napravio vrlo dobar komercijalni posao; u prvom vikendu Croodsi su pomeli konkurenciju na kino blagajnama te su zaradili preko 100 milijuna dolara u svjetskoj distribuciji.





Nemoguće je za vrijeme te nakon gledanja "The Croodsa" ne sjetiti se Kremenka i njegove obitelji i prijatelja. Croodsi su doista slični Kremenku, no razlike ipak postoje. Croodsi su siroviji , fizički moćniji, ali i kreativno inferiorniji Kremenku. Početak filma nam predstavlja obitelj, te njihov ne baš jednostavan način kako dolaze do hrane.Na čelu obitelji je Grug dobroćudni "bezidejni" snagator" koji kontrolira cijelu obitelj te im ne daje previše slobode. Nije Grug zločest niti bezumni tiranin; on brine za svoju obitelj i želi da ona ostane na okupu .Punici unatoč. Najviše problema Grug ima sa kćeri,t inejdžerkom imenom Eep. Ona je nezadovoljna šta joj život prolazi u dosadi i rutini te se zbog radoznalosti izlaže pogibeljnim situacijama. Kroz njen lik su prikazane osobine(znatiželja,težnja za upoznavanjem novog...) koje su umnogome zaslužne za napredak čovječanstva. Rizicima unatoč.Nažalost taj,prije svega tehnološki, napredak nije uvijek korišten u plemenite, korisne svrhe. Redatelji također prikazuju odnose odnosno neke trzavice u obitelji kao svevremenske. Naime, i kod Croodsa su problemi sukob generacija (otac i kći koja odrasta) te vječne "simpatije" između punice i zeta tako često spominjane i viđene u filmovima, ali i svakodnevnom životu. Naravno da ne znamo kako su izgledali odnosi u obitelji u tom razdoblju čovječanstva, ali takav redateljski pristup je definitivno zabavan i duhovit. Zanimljiv je i dio filma gdje "vođa čopora" Grug drži obitelj pod kontrolom pomoću straha;povijest ljudske vrste pa i neke recentni događaji su prepuni raznih diktatora i režima koji su svoje potčinjene držali pod konrolom strahom...od života ali i njegovog gubitka...
E sad da ne bi ispalo da je "The Croods" preozbiljan film. Naravno da nije. Film je prepun duhovitih situacija, brijantne animacije te osebujnih životinjskih kreacija. Gleda se sa lakoćom i užitkom (preporuka da se pogleda sa originalnim glasovima; Grug je jedna od najboljih Cageovih "uloga" u posljednje vrijeme). Film u nekim dijelovima(ponajviše na samom kraju) "otplovi" u pretjeranu patetiku no nema veze; "The Croods" je sjajna zabava za cijelu obitelj. Bez obzira gledali ga u društvu punice ili ne....

REDATELJ: Scott Derrickson
GLAVNE ULOGE: Erik Bana, Edgar Ramirez, Olivia Munn, Chris Coy
TRAJANJE: 110 minuta


Godina je 2010. Američki vojnici vode borbe sa iračkim pobunjenicima. Tijekom jedne akcije trojica specijalaca završe u grobnici gdje se budi drevno, iskonsko zlo. Nekoliko godina kasnije detektiv Ralph Sarchie (Eric Bana) susreće se u kratko vrijeme sa nekoliko slučajeva obiteljskog nasilja. Slučajevi su nasilni, teško ih je objasniti a Sarchie otkriva da su međusobno povezani. Detektiv slučajeve pokušava objasniti ludilom ili apstinencijskim krizama kod okrivljenih no mijenja svoje mišljenje kada upoznaje nekonvencionalnog katoličkog svećenika Mendozu (Edgar Ramirez) koji mu otkriva da su njegovi slučajevi povezani sa demonima. Jedini način da se slučajevi riješe je egzorcizam nad počiniteljima. Isprva, Sarchie ne daje preveliku važnost svećenikovim riječima ali nakon što u opasnost dođu i članovi njegove obitelji policajac odluči poslušati Mendozu....







"Izbavi nas od zla" je redateljski rad provjerenog horor redatelja Scotta Dericksona. Derrickson je 2005 debitirao vrlo dobrim hororom "Egzorcizam Emily Rose". Svoju dobru redateljsku horor reputaciju potvrdio je filmom "Zla kob" (Sinister) koji je postao i neočekivani blockbuster (na uloženih 3 milijuna dolara film je zaradio nešto manje od 80 milijuna; naravno nastavak je u pripremi). Nakon uspjeha "Zle kobi" Derrickson je za novi projekt dobio deset puta više novaca i poznato glumačko (Eric Bana) te producentsko ime (Jerry Bruckheimer). Priča filma temeljena na istinitim događajima (Derrickson je jedan od scenarista) koje je u svojoj knjizi opisao policajac Ralph Sarchie (knjigu je napisao u suradnji sa Lisom Collier). Nakon završene policijske karijere Sarchie se pridružio bračnom paru Warren čije smo doživljaje mogli gledati u vrlo dobrom hororu "Prizivanja" Jamesa Wana. Duhovi, demoni i egzorcizam su šokantna ali popularna tema koja ima svoju publiku.







Derrickson je film realizirao kao kombinaciju horora i policijskog trilera koji sadrži i prikaz današnjeg društva. Znakovito je da zlo dolazi iz Iraka, mjesta na kojem SAD deseteljećima demonstrira svoju obavještajno-vojnu moć. No, nije mjesto ratovanja jedino na kojem se Zlo dobro snalazi; dolaskom u Ameriku Zlo se vrlo dobro snalazi. Redatelj od prve minute filma (prije samog prikaza egzorcizma i opsjednutih vojnika) nastoji šokirati te prikazati moralno i duhovno propadanje i urušavanje modernog ljudskog društva (prikaz se prije svih odnosi na SAD). Najekstremniji primjer tog prikaza je pronalazak mrtvog djeteta. Film je obojen mračnim tonovima koji, uz kišu, pojačava doživljaj beznađa i straha. Derrickson ne skriva svoje uzore; mračni tonovi, igra svjetla i sjene, kiša i još neki detalji podsjećaju na Fincherovo remek-djelo "Sedam". Uz "Sedam" u filmu je prisutan i kultni "Istjerivač đavla" William Friedkina. Redatelj je "pogodio" ugođaj, pronašao prave uzore no konačni proizvod je tek prosječan. Potencijal nekih detalja u filmu su neiskorišteni. Posebno se to odnosi na odnos Sarchija (vrlo dobri Eric Bana, obzirom na potencijal glumca imamo rijetko prilike gledati) i Mendoze. Redatelj nije želio (ili znao) razviti odnos između najbitnijih likova filma koji je mogao otići u različitim pravcima posebno kada uzmemo u obzir prošlost svećenika Mendoze. Neobičan, netipičani svećenik; on pije, puši i nije imun na žensku ljepotu. Nažalost , Derrickson nije posvetio previše minuta Mendozi i njegovom odnosu sa Sarchijem. Film je ponešto neujednačen (što i nije veliki problem) ali je završetak odnosno rasplet filma prilično konvencionalan, očekivan. Ništa novo, već viđeno.
Ako bi "Izbavi nas od zla" usporedili sa prethodna dva horora koje je redatelj režirao ovo je film koji je slabiji od "Egzorcizma Emily Rosea", negdje u rangu "Zle kobi". No, "Zla kob" je projekt koji je maksimalno iskoristio svoje potencijale. "Izbavi nas od zla", unatoč obećavajućem početku, nije i to je njegov najveći problem. No, riječ je o filmu kojega vrijedi pogledati; zbog Erica Bane i dobro pogođenog horor ugođaja.

REDATELJ: Clint Eastwood
GLAVNE ULOGE: Bradley Cooper, Sienna Miller, Ben Ried, Elisa Robertson
TRAJANJE: 132 minute

"Bolje gađam kada meta diše" - Chris Kyle

Početak filmske 2015 godine obilježio je novi projekt Clinta Eastwooda. Riječ je o filmu "Snajperist" snimljenom prema prema biografiji Chrisa Kylea. Kyle se u tridesetoj godini života pridružio SEAL-u, elitnoj američkoj vojnoj postrojbi. Nakon obuke Kyle odlazi u Irak gdje je tijekom služenja Bogu, Domovini i obitelji likvidirao više stotina ljudi (Pentagon je potvrdio 160 žrtava dok se neslužbena brojka penje na više od 250 eliminiranih "meta"). "Snajperist" je u mjesec dana prikazivanja zaradio više od 300 milijuna dolara (budžet oko 60 milijuna) i postao najisplativiji projekt u prebogatoj karijeri Clinta Eastwooda. Uz odličnu zaradu film je nominiran za nagradu "Oscar" u šest kategorija (uključujući i kategorije najbolji film i najbolja muška glavna uloga). Ubrzo nakon premijere krenule su i reakcije publike i kritike. Američka ali i domaća filmska javnost podijeljenja je oko filma; jedni tvrde (uključujući i Eastwooda) da je "Snajperist" "antiratni film", drugi ga napadaju tvrdeći da je riječ o američkoj propagandi i "instant proizvodnji lažnih heroja". Često se događa da je, kod oštro podijeljenih i polariziranih mišljenja, istina negdje u sredini. No, u slučaju "Snajperiste" sredinu je teško pronaći; "Snajperist" je jednostran film kojemu je jedan od najvažnijih ciljeva da promovira Chrisa Kylea u heroja.





Chris Kyle rođen je u mjestu Odessa, država Teksas. U uvodnim minutama filma (nakon prikaza prve Kyleove žrtve) imamo prilike vidjeti malenog Kylea koji sluša očeve mudrosti. Dijelovi filma koji se odnose na Kyleovo djetinjstvo i brak donekle funkcioniraju. Eastwood prikazuje kako su naši svjetonazori dobrim dijelom određeni u djetinjstvu. Kyleov životni moto "Bog, Domovina, obitelj" vuče korijene iz njegovog odgoja. Kyle je od samog djetinjstva prikazan kao čovjek snažnih uvjerenja, on je jedan od onih koji ne odustaju.
Chrisov brak sa Tayom obilježen je njegovim odlascima na teren, u nesigurnost Iraka. Svaki novi odlazak je sve teži i rizičniji te Kyle počinje pokazivati znakove psihofizičke nestabilnosti. Iako je teško odrediti koliko su likvidacije ostavile traga na Kyleovoj psihi (višestruko odlikovani snajperist je isticao da "je spreman stati pred Boga jer ima čistu savjest" te "ne žali zbog povučenog okidača, žali samo za ljudima koje nije mogao spasiti") dijelovi filma u kojima se sugeriraju Kyleovi problemi nakon dolaska sa ratišta režirani su nenametljivo i vrlo sugestivno. Kyle je prekinuo vojnu karijeru (mada se nije odrekao oružja) kako bi spasio brak. Vjerojatno nije očekivao da će ubrzo nakon odlaska iz vojske, uistinu stati pred Boga.....





Eastwoodu je Chris Kyle idealan za promicanje svjetonazora odnosno političkih uvjerenja. Kyleova mantra "Domovina, Bog i obitelj" je muzika za Clintove republikanske uši. Takav pristup nije ništa novo i neobično, promicanje ideja i uvjerenja kroz neko umjetničko djelo je legitiman čin i daje filmu autorski pečat. Međutim, takav pristup (posebno kada je riječ o tematici kojom se bavi "Snajperist") ipak zahtijeva određenu dozu autorove objektivnosti. Redatelj je čitav film "upregnuo" kako bi Chrisa Kylea prikazao herojem, legendom pa i uzorom novih generacija. U poplavi superjunaka nemilosrdni snajperist se nameće kao junak američke vojske, jedan od onih koji čuvaju bližnje i poredak. Kako bi promovirao junaka Eastwood se, između ostalog, poslužio ne stereotipnim nego zastrašujućim prikazom Iračana. U filmu ne postoji pozitivan lik koji dolazi sa iračke strane (možda tek otac nesretnog dječaka, ali njemu je posvećeno tek nekoliko minuta filma). Čitav narod, muškarci žene i djeca su prikazani kao potencijalna opasnost, teroristi i "divljaci" kako ih Kyle i njegovi suborci nazivaju. U redu, ratna retorika je žestoka i ne očekuje se da vojnici imaju respekta prema neprijatelju, ali u slučaju "Snajperista" vojnički naziv u potpunosti odgovara redateljevom prikazu Iračana. Teško je zanemariti propagandnu i manipulativnu crtu "Snajperista"; ako snimimo film u kojem su žene i djeca prikazani kao teroristi onda i vijesti o civilnim žrtvama više neće biti toliko šokantne. Eastwood je nakon "J.Edgara" drugi puta otupio svoju filmašku oštricu zbog političko-marketinških razloga.





Kako bi se naglasilo herojstvo glavnog lika u film sadrži (vjerojatno izmišljen) podzaplet u kojem se Kyle sukobljava sa iračkim snajperistom. Obračun koji podsjeća na još jedan "snajperski", ratni film. Riječ je o "Neprijatelju pred vratima" u kojem je prikazano nadmudrivanja ruskog snajperista Vasilija Zajceva (Jude Law) i njemačkog aristokrata Koniga (Ed Harris). Obračun se događa tijekom bitke za Staljingrad i treba istaknuti segment u kojem je "Neprijatelj pred vratima" superiorniji i zanimljivi od "Snajperista". Da, Vasilij Zajcev je također ubojica, borac protiv fašizma mnogi njemački vojnici i oficiri su, njegovom zaslugom, zauvijek ostali ali redatelj Jean-Jacques Annaud nije propustio pokazati svu nakaradnost Staljinova režima. Naravno nemoguće je izjednačavati Staljinovu Rusiju odnosno Sovjetski Savez sa današnjom Amerikom ali za rat je potrebno dvoje. Redatelj "Snajperista" šuti o bilo kakvoj odgovornosti Amerike za sukob u kojem je jedan od aktera Chris Kyle. Možemo vidjeti tek poneki antiratni detalj (pismo koje majka čita na grobu, Tayine molbe upućene Chrisu da se ne vraća u Irak) koji (pre)brzo nestaju.





Treću godinu zaredom Bradley Cooper je nominiran za Oscara. Cooper je potpuno zasluženo nominiran; fizički je vrlo sličan Kyleu te je vrlo uvjerljiv u zahtjevnim scenama (dječak sa raketnim bacačem). Akcijske scene su vrlo realistične, brutalne u nekim dijelovima i šokantne. Clint nikada nije imao problema sa uvjerljivim prikazom nasilja.
"Snajperist" je pogodio komercijalnu, ali je promašio kreativnu metu. Riječ je o filmu koji glorificira čovjeka kojem je ratno stanje izvrsna prilika da ostvari svoje životne ambicije. Ubijanje neprijatelja i "neprijatelja".

REDATELJ: Sergej Bodrov
GLAVNE ULOGE: Ben Barnes, Julianne Moore, Jeff Bridges, Alicia Vikander, Kit Harington
TRAJANJE: 102 minute
NAZIV ORIGINALA: Seventh Son

"Prokletstvo može biti dar."


Majstor John Gregory (Jeff Bridges) posljednji je od svoje vrste. On je pripadnik Vitezova jastreba, ratnika koji stoljećima brane ljude od vještica, demona i ostalih stvorenja tame. Nakon što je zla kraljica Majka Malkin (Julianne Moore) ubila njegovog štićenika, John je u potrazi za sedmim sinom sedmog sina, herojem sa iznimnim moćima i snagom koji bi trebao nastaviti borbu. Pronalazi ga na selu, njegovo ime je Tom Ward (Ben Barnes). Tom je do Johnovog dolaska vodio miran život i potrebna mu je obuka. John započinje obuku koja mora biti brzo završena; sile Zla na čelu Malkin postaju sve jače i moćnije. Učitelj i učenik morat će krenuti u konačni obračun sa Malkin, ali i sa svojim mračnim tajnama....






Premijera "Sedmog sina" kasnila je godinu dana. Od samog početka projekt temeljen na književnom predlošku Josepha Delaneya bio je suočen sa problemima. Jennifer Lawrence, prvi izbor za glavnu žensku ulogu odustala je od filma nekoliko tjedana prije početka snimanja. Nakon njenog odustajanja uslijedile su distributerski problem. Nakon prestanka suradnje "Warnera" i "Legendary Picturesa" film je postao žrtva njihovog rastanka. "Sedmi sin" bio je bez distributera da bi na kraju priče "Legendary" dogovorio suradnju sa "Universalom". Promjena distributera zahtijevala je novu reklamnu kampanju, film je promijenio ime (prva verzija je bila "The Last Aprentice),vrijeme je prolazilo. Nakon premijere filma pojavile su se glasine da redatelj filma, ruski filmaš Sergej Bodrov, nije bio zadovoljan suradnjom sa producentima odnosno njihovim zahtjevima tijekom snimanja.
"Sedmi sin" premijerno je prikazan u domaćim kinima početkom godine dok je američka premijera bila mjesec dana kasnije. Rezultati na kino blagajnama su vrlo skromni; u SAD film je zaradio manje od dvadesetak milijuna dolara, stvari su malo uljepšane zaradom u "ostatku svijeta" (ukupna zarada filma u svjetskoj distribuciji prešla je 100 milijuna dolara). Premalo za ovakav projekt.





Bez obzira na navedene probleme i slabije rezultate na kino blagajnama, "Sedmi sin" imao je dovoljno aduta da ispadne (barem) pristojan film. Stotinjak milijuna dolara budžeta, glumačka ekipa (nakon "Velikog Lebowskog" prvi zajednički projekt Jeffa Bridgesa i Julianne Moore) i fantasy, žanr koji nemamo često prilike gledati na velikom platnu platnu, glavni su razlozi zbog kojih je "Sedmi sin" mogao postati (barem) dobar film. Nažalost, ništa od toga.
Jedan od najvećih problema filma nedostatak je stila i originalnosti. Od uvodnih minuta filma gledatelj je suočen sa čitavim nizom scena, detalja koji podsjećaju na, više ili manje, poznate filmove. U samo nekoliko početnih minuta moguće je prepoznati horor "Krug", "Hobita" i "Istjerivača đavla". Redateljska referiranja na filmove iz prošlosti su često zabavan i zanimljiv detalj. U njima možemo, između ostaloga, saznati uzore i(li) filmove i autore koji inspiriraju redatelja filma. U slučaju "Sedmog sina" situacija je drugačija; redatelj koristi poznate motive kako bi prikrio nedostatak imaginacije i "pokrpao" praznine filma. Kit Harrington, poznatiji kao Jon Snow iz televizijske serije "Igra prijestolja", ima manju, epizodnu ulogu u kojoj izgleda upravo kao Jon Snow. Ne kao Bradley, lik iz Bodrovog filma nego kao lik televizijske serije. Potencijalno najzanimljiviji odnos u filmu, onaj Gregorya i Majke Malkin ostao je u drugom planu. Šteta.





Iako je u projekt uložen velik novac, "Sedmi sin" ponekad izgleda kao malo skuplja televizijska produkcija. Specijalni efekti dominiraju filmom, ali "Sedmi sin" sadrži (pre)malo uspjelih akcijskih scena. Dojam je da je Bodrov (redatelj izvrsnog "Mongola" iz 2007 godine) morao popustiti, raditi kompromise tijekom snimanja filma.
Glumačka ekipa filma "na papiru" izgleda izvrsno. Ovogodišnja dobitnica "Oscara" Julianne Moore korektna je u Majke Malkin. Teško je gledati Jeffa Bridgesa u ulozi starog, često pripitog mudraca Gregorya. Vjerojatno niti Bridges nije bio siguran da li je njegov lik ozbiljan, komičan ili kopija Gandalfa sa pljoskom u džepu. Izgleda da je "Dude" odlučio spremiti poneki dolar za mirovinu; "Sedmi sin" treći je film (nakon "R.I.P.D. i "Davatelja") u kojem Bridges tek odrađuje posao.
Iako je prošlo samo tri mjeseca tekuće godine, već sada se može reći da će neuzbudljiv i bezidejan "Sedmi sin" biti jedan od najvećih filmskih promašaja 2015.

REDATELJ: Matthew Vaughn
GLAVNE ULOGE: Taron Egerton, Colin Firth, Michael Caine, Samuel L. Jackson, Mark Hamill, Sofia Boutella
TRAJANJE: 129 minuta
NAZIV ORIGINALA: Kingsman: Secret Service


Petogodišnji Egssy živi s majkom. Otac je poginuo kada je imao pet godina, radio je za tajnu službu. Harry Hart (Colin Firth) kolega je Egssyevog oca, jedan od pripadnika tajne službe kojem je pokojnik spasio život. Hart ostavlja Egssyu i majci broj telefona koji mogu nazvati ako se nađu u problemima. Godinama nakon smrti oca, Eggsy i dalje živi s majkom. Nezaposlen je, bez previše nade i ambicije za boljim životom. Jedne večeri Egssy je uhićen zbog krađe automobila. Situacija ne izgleda dobro; mogao bi odležati 18 mjeseci zatvora. Nakon što i odvjetnik odustaje od slučaja Egssy odluči nazvati. Broj koji je dobrio nakon očeve smrti. Ubrzo nakon poziva pušten je iz zatvora. To je tek početak novog života; regrutriran je kao kandidat za obavještajnu službu Kingsman. Službu za koju je život dao njegov otac....





"Kingman: Tajna služba" jedno je od najugodnijih iznenađenja tekuće filmske godine. Film vrijedan osamdesetak milijuna dolara zaradio je više od 400 milijuna u svjetskoj distribuciji. Palac gore za "Kingsmana" podigla je i većina kritičara, najćešći epitet koji je vezan uz film jest "zabavan". I doista, "Kingsman: Tajna služba" jest zabavan, idejom zanimljiv projekt. Nakon što je udahnuo novi život serijalu o "X" ljudima te režirao otkačenu, zarazno zabavnu akcijsku komediju "Kick Ass", redatelj Vaughn (producent filmova Guya Ritchieja) odlučio je zaploviti špijunskim vodama. U "Kick Assu" Vaughn se poigravao sa filmovima koji govore o superherojima dok se u "Kingsmanu: Tajna služba" odlučio poigrati sa špijunima, filmovima o tajnim agentima ponajviše se referirajući na Jamesa Bonda. Rizično područje obzirom na brojne dosadašnje slične i neuspješne pokušaje. Međutim. jednako kao i u filmu "Kick Ass" redatelj je uspio napraviti neobičan, nasiljem i humorom ispunjen netipičan blockbuster.





Najava filma ne otkriva razmjere destruktivnosti i nasilja koje film sadrži. Zapravo na prvi pogled se činilo da bi "Kingsman: Tajna služba" mogao biti još jedan u nizu filmova koji ciljanjem na tinejdžersku populaciju nastoji ostvariti što veći uspjeh na kino blagajnama. U redu, glavni junak je mladac koji je zakoračio u dvadesete godine, ali tu svaka priča o kalkuriranju sa ciljanom publikom nestaje. Film ne skriva i uljepšava nasilje; kreiranje krvavih scena zabavlja Vaughna. Iako redatelj nije u potpunosti izbjegao klišeje (siromašni dečko kojeg na obuci maltretiraju bogati kolege...) oni su svedeni na najmanju moguću mjeru i uzimaju malo minuta filma. Film je nabijen scenama koje su posveta poznatim i manje poznatim filmskim projektima iz prošlosti. Svašta se može pronaći u "Kingsmanu"; od filmova Quentina Tarantina preko Georgea Cukora do Stanleya Kubricka. Unatoč brojnim posvetama i referencama "Kingsman: Tajna služba" je ostao svoj; zabavan, drugačiji "blockbuster".





Iako je film zamišljen i realiziran kao zabava, spoj humora i akcije koja ima tarantinovski utjecaj, "Kingsman: Tajna služba" sadrži određen broj subverzivnih, intrigantnih trenutaka. Masovni pokolj u crkvi je rijetko viđena orgija krvi i nasilja dok je posebno zanimljiv način na koji negativac nastoji reducirati broj ljudi. Valentine besplatno dijeli sim kartice pomoću kojih je korištenje mobitela i interneta besplatno. Pomoću kartica Valentine je u mogućnosti kontrolirati vlasnike te šalje neurološki "okidač" koji stimulira centar za agresiju u mozgu. Krvoproliće može početi. Glavni negativac zapravo je kritika vlasnika internetskih servisa i društvenih mreža koji, obzirom na korištenje globalne mreže, gomilaju sve veću financijsku i društvenu moć te postali globalni kontrolori korisnika. Naravno, uz laganu asistenciju političko-obavještajnih krugova.
Nositelji glavnih uloga sjajno su pogođeni. Najveće iznenađenje je Colin Firth kojega smo do sada imali prilike gledati u ozbiljnim ulogama ("Kraljev govor") ili romantičnim komedijama ("Dnevnik Bridget Jones"). Britanski glumac vrlo dobro se snašao u akcijsko-špijunskim scenama. Važnu ulogu u filmu igra i britanski veteran Michael Caine koji ima zavidnu špijunsku filmografiju ("Četvrti protokol" "Plavi led", "Holcroftova pogodba"....). Vrlo dobar je Samuel L.Jackson u ulozi glavnog negativca. Jednu od uloga u filmu tumači i Mark "Luke Skywalker" Hamill a posebno dojmljiva je Sofia Boutella u ulozi Valentinove desne ruke Gazelle.
"Kingsman: Tajna služba" nasilan je, duhovit i suberzivan uradak kakav se ne susreće često u kino dvoranama. Posebno kada je riječ o skupim hollywoodskim produkcijama.

REDATELJ: Olivier Megaton
GLAVNE ULOGE: Liam Neeson, Forest Whitaker, Maggie Grace, Dougray Scott, Famke Jensen
TRAJANJE: 105 minuta

Nekada davno Luc Besson je režirao nekoliko filmova kojima je zauvijek "kupio" ljubitelje sedme umjetnosti ("Leon", "Veliko plavetnilo", "Nikita"...). Posljednjih godina Besson svaštari; više producira i piše scenarije, manje režira ("Malavita", "Lucy"). Karijeru je posvetio "EuropaCorpu", kompaniji koja je u Bessonovom većinskom vlasništvu. Kreativno, Besson je daleko od najboljih dana no mora se priznati da se dobro snalazi u komercijalnim vodama. Najveći hit "EuropaCorpa" je serijal "Taken" sa Liamom Neesonom u glavnoj ulozi. Prva dva filma su zaradila nešto manje od 600 milijuna dolara u svjetskoj distribuciji (uloženo oko 70 milijuna). Naravno, bilo je pitanje vremena kada će Besson krenuti u realizaciju trećeg filma. "Posljednje poglavlje" trilogije je "sletjelo" u naša kina sa ekipom koja je radila i na "dvojci". Redatelj je (ponovo) Bessonov čovjek od povjerenja Olivier Megaton ("Colombiana", "Transporter 3"), scenaristi su Besson i Robert Mark Kame dok su glumačkoj ekipi dodani uvijek zanimljivi Forest Whitaker i Dougray Scott. Rezultati na kino blagajnama su ponovo izvrsni, ali kreativno "96 sati: U bijegu" je tek malo iznad lošeg drugog filma iz trilogije.





Prvi susret sa Bryanom Millsom u trećem filmu je u dućanu. Mills kupuje veliku pandu (ne živu nego igračku) i odlazi čestitati mezimici rođendan. Međutim, Kim (Maggie Grace) je prerasla igračke ima važnijih problema pa iznenađenje nije uspjelo. Kasnije toga dana Bryan se nalazi sa bivšom suprugom Lenore (Famke Jensen) koja ima bračnih problema. Saznavši za njihov susret njen muž Stuart (Dougray Scott) posjećuje Bryana i moli ga da se više ne susreće sa Lenore. Barem dok ne riješe bračne probleme. Mills pristaje i taman kada izgleda da se stvari normaliziraju Lenore je ubijena a glavni osumnjičeni je Bryan Mills.....





Što nam novo donosi treći, navodno, posljednji film o Bryanu Millsu? Osim Foresta Whitakera i činjenice da se glavni zaplet ne temelji na otmici nego na ubojstvu (što ne znači da otmice nema) sve ostalo je viđeno u prethodnim nastavcima. Uvodnih dvadesetak minuta filma prolazi u prikazu obiteljskih problema Millsovih; otac koji nikako da prihvati odrastanje svoje curice, majka odnosno bivša supruga koja je "udana za jednog muškarca a sanja o drugom" i kćeri koja je saznala vrlo važnu vijest. Teme kojima se bave uvodne minute filma odnosno odnosi između likova izgledaju kao dobar materijal za epizode telenovele. No, nakon uvoda događa se ubojstvo i "96 sati: U bijegu" postaje akcioni triler. Istraga ubojstva, odnos između Millsa i detektiva Dotzlera podsjećaju na "Bjegunca" i nadmudrivanje Harrisona Forda i Tommy Lee Jonesa. Nažalost, samo podsjećaju; "Bjegunac" je film koji je režiran i odglumljen sa puno više strasti i znanja.





Akcijske scene su dobro zamišljenje, Megaton bira zanimljive, neuobičajne lokacije (škola, lift, dućan). Međutim, histerična, "nabrijana" režija Millsovih obračuna sa negativcima je nepregledna, teška za gledanje i vrlo brzo počinje iritirati. Negativci filma su često karikaturalni, ne izgledaju previše zanimljivo. Glumačka ekipa filma (osim Neesona kojem je stalo do lika kojeg tumači) izgleda prilično nezainteresirano, odrađuju posao bez previše emocija.
Nažalost, "96 sati: U bijegu" je ispunio očekivanja. Riječ je o nastavku koji je zaradio milijune i ostavio prazninu kod većine ljubitelja filma. Iako se film najavljuje kao posljednje poglavlje priče o Bryana Millsu nije nemoguće da u budućnosti doživimo novi nastavak. Novi član obitelji Mills je na putu a kandidata za otmicu ima dovoljno....

REDATELJ: Henry Hobson
GLAVNE ULOGE: Abigail Breslin, Arnold Schwarzenegger, Joely Richardson
TRAJANJE: 90 minuta


On je posljednji akcijski junak. U karijeri se borio protiv terorista, narko kartela, fašističkih vladara budućnosti, Batmana, vanzemaljaca i Sotone. Bio je (u jednom filmu) rob, gladijator, ratnik i kralj...U najpoznatijem serijalu u kojem je nastupio želio je uništiti pa je spašavao čovječanstvo. Bilo je i komičnih detalja njegove karijere; najbizarnija ulogu odigrao je 1994 godine kada je, pred kamerama, ostao trudan (?!). Danas kada su najbolji filmski dani iza njega (tek mu je 67 godina) odlučio je nastupiti u drami gdje njegovoj obitelji prijete zombiji. Njegovo ime je Arnold Schwarzenegger, a "Maggie" je ime glumčevog novog projekta.





Svijetom je zavladao virus koji ljude pretvara u zombije. Virus se prenosi ugrizom i protiv njega nema lijeka. Jedna od zaraženih je i djevojčica Maggie (Abigail Breslin). Bolest se brzo razvija i Maggie je preostalo osam tjedana. Wade (Arnold Schwarzenegger), Maggien otac učinit će sve da pokuša spasiti kćerku.....
"Maggie" je redateljski prvijenac Henrya Hobsona. Hobson i scenarist filma, također debitant, John Scott realizirali su "Maggie" na temelju detalja, motiva koji se može pronaći u većini filmova zombi tematike. Radi se o trenutku kada je jedan od glavnih likova (u ovom slučaju to je Wade) suočen sa činjenicom da je netko od njegovih bližnjih (obitelji, prijatelja....) zaražen. Ostaje samo vrijeme do potpune transformacije u zombija koje u onima što ostaju izaziva različite dvojbe i nedoumice. I dok u većini filmova i televizijskih serija takve situacije traju desetak minuta ili, u slučaju tv serije, najviše jednu epizodu, Hobson i Scott su na transformaciju potrošili čitav film. Očekivano, takav pristup donio je cjelinu koja je prilično neujednačena, previše je "praznog hoda" odnosno predugih scena koje su nevažne za radnju. Većina navedenih scena su obilno "natopljene" glazbom koje ciljaju gledateljeve emocije.





Nije sve u Hobsonovom filmu crno; izvrsno je pogođen sivi, tmurni izgled filma. Ugođaj filma jednak je i tematici; "teške boje", depresivno okruženje. Međutim, apokaliptični svijet u kojima se lako zaraziti virusom izgleda kao ublažena, "light" verzija. Sustav donekle funkcionira, tijekom zaraze Maggie redovito posjećuje liječnika, policija je prisutna i zaražene kojima je isteklo vrijeme odvodi u karantenu. Zaraza je, dobrim dijelom, stavljena pod kontrolu.
Redatelj fokusira radnju na tragediju obitelji "malih" ljudi. Vrijeme prolazi, bolest je odredila sudbinu male Maggie i gledatelj do samog finala filma gleda prilično predvidljivu priču. Kraj filma je neočekivan, nabijen emocijama i zapravo je najbolji segment čitavog projekta.





Uloga Wadea najzahtjevnija je u karijeri Arnolda Schwarzeneggera. Glumac je, rječnikom nekih sportskih komentatora, "dao sve od sebe" i pristojno odradio posao. Schwarzenegger je odlučio pod stare glumačke dane nastupiti u projektu (prije novog "Terminatora", "Konana" i nastavka komedije "Blizanci") koji je novost u njegovoj filmografiji. Vjerojatno je "Maggie" važan za glumca, ali većini ljubitelja filmografije "posljednjeg akcijskog junaka" film neće biti važan. Odličan posao odradila je Abigail Breslin u ulozi naslovne junakinje. Maggiena transformacija je polagana, ali neizbježna.
"Maggie" je film koji temu gubitka najbližih smjestio u "laganiji" svijet zombija. Vizualno korektan, sadržajem siromašan odmak je od dosadašnje karijere Arnolda Schwarzeneggera.

REDATELJ:Alfonso Cuaron
GLAVNE ULOGE:Sandra Bullock,George Clooney
TRAJANJE: 90 minuta

"Mrzim Svemir." - Ryan Stone

Dugo,dugo je trajao put od ideje do realizacije "Gravitacije". Meksički redatelj Alfonso Cuaron i njegova ekipa su nekoliko godina odgađali projekt iz raznih razloga. Izbor glavnih uloga za film je bio prilično zahtjevan posao. Čelnici "Universala" su silno željeli Angelinu Jolie za ključnu,glavnu žensku ulogu. Nakon dobivene odbijenice krenula je potraga za novim licem;u igri su između ostalih bile i Natalie Portman,Marion Cotillard,Naomi Watts,Scarlett Johansson i Olivia Wilde. Na kraju priče ulogu je dobila Sandra Bullock koja je imala šestomjesečne fizičke pripreme za ulogu. Glavnu mušku ulogu trebao je preuzeti sveprisutni Robert Downey Jr. No, i tu je bilo problema;zbog odugovlačenja projekta Downey je odustao, a uskočio je Clooney. Posebna priča je tehnička realizacija filma;kako bi svemirske scene izgledale što uvjerljive neke od njih su nadosnimavane, a neke snimane iznova...nekoliko puta. Sve to dovelo je da film probije budžet od 100 milijuna dolara. Često se u filmskoj povijesti događalo da ovakav razvoj situacije tijekom produkcije i snimanja filma uzrokuje financijski i kreativni krah projekta. No, potencijalno filmsko "ružno pače" se pretvorilo u predivnog labuda koji je raširio svoja krila u svjetskim kinima....





Dr.Ryan Stone (Sandra Bullock) i Matt Kowalski (George Clooney) su trenutno poslovni partneri. U Svemiru. Zajedno popravljaju kvar na teleskopu. Ona je inžinjerka, on astronaut. Uskoro počinju problemi; u blizini je eksplodirao satelit i njegovi komadi i komadići lete uokolo. Svaki od njih bi mogao biti smrtonosan za Ryan i Matta. Uz svu opasnost od krhotina, oni ostaju udaljeni od svojeg svemirskog broda te moraju surađivati ako žele....preživjeti. Sami. U Svemiru...
Nakon odgledanog filma jedan (od mnogih) dojmova je sljedeći; ovo je film koji će mnoge filmske tradicionaliste koji vječno grintaju i gunđaju zbog uporabe tehničkih, ponajprije računalno stvorenih čudesa, u filmovima natjerati da ako i ne promijene svoje mišljenje barem malo "omekšaju" i ublaže svoje stavove. Naravno postoje filmovi koji nisu ništa drugo nego platforme za isprobavanje novih mogućnosti no "Gravitacija" je nešto potpuno drugačije. Filmska (r)evolucija je omogućila redatelju Cuaronu da snimi sjajan film, a nama gledateljima da uživamo u jedinstvenom iskustvu....





Već od prvih sekundi, kadrova filma jasno je da je "Gravitacija" poseban film. Redatelj odnosno kamera u priču nas uvodi polagano te gledatelj ima priliku doživjeti svemir,njegova prostranstva na jedan dosada neviđen,spektakularan način. Poetika i estetika svakog kadra je fascinantna. Zvuk savršen. Kamera cijelim trajanjem filma maestralno prikazuje nebeska prostranstva koja u gledatelju sukobljavaju osjećaje; očaranost ljepotom i mistikom svemira ali i strah. U redu možda strah nije prava riječ...nelagodu pred onim što zapravo znamo ali zaboravljamo; koliko su maleni naši životi i planet na kojem živimo. Maleni u svemirskom prostranstvu...samo trag u beskraju...






Nastaviti dalje pisati o vizualnoj raskoši filma i njegovoj tehničkoj dotjeranosti (do najsitnijeg detalja) je suvišno. Ovaj tekst bi bio predug i pitanje je koliko bih uopće uspio dočarati kvalitetu gledanja filma. Prepuštam taj užitak svakom budućem gledatelju filma. Oni koji su film pogledali znaju o čemu pišem. Iako film ponajprije impresionira svojim izgledom sadržaj i glumci nikako nisu nezanimljivi. Cuaron je temu preživljavanja koju smo imali često prilike gledati u filmovima obradio na novoj lokaciji. Ovdje se ne bori za život na planini ili na moru. Novo doba će tražiti od čovjeka da nauči preživljavati i u svemiru. Kao i u "Djeci čovječanstva" Cuaron daje svoju viziju budućnosti; Zemlja je ionako prenaseljena te nas u budućnosti očekuje potraga za novim staništima. A tada će događaji opisani u filmu postati stvarnost ....





"Gravitacija" je ljubavni film koji će voljeti ljubitelji SF. U filmu ima i ponešto duhovitosti i "trilerske" napetosti. Naravno i elemenata filma katastrofe. Svi navedeni žanrovski komadići spojeni su u sjajnu, minutama ne pretjerano dugačku, ali emocijama,vizualnom ljepotom i napetošću nabijenu cjelinu. Za kraj pokoja rečenica i o glumcima i njihovim likovima. Sandra Bullock i George Clooney su odlično odradili posao; on je tijelo a ona mozak priče. Clooney je svemirski kauboj koji i u najtežim trenucima pronalai hladnokrvnost i duhovitost kako bi smirio partnericu. Na svoj, originalan način. Sandra odnosno Ryan je po uzoru na ženske likove iz filmova Cuaronovog prijatelja Jamesa Camerona (sjetimo se Ripley iz "Aliensa" te Sare Connor iz Terminatora) Žena i majka. Svemirska Heroina. Krhka ponekad preplašena, ali uporna i odlučna da preživi. I živi.
Vrijednost "Gravitacije" vjerojatno će potvrditi i nominacije odnosno nagrade. Vrlo je izgledno da će kod dodjele "Oscara" filmu pripasti nagrade u tehničkim kategorijama. Sandra Bullock će vjerojatno biti nominirana jednako kao i redatelj Alfonso Cuaron. No, bez obzira hoće li i koliko nagrada dobiti "Gravitacija" je jedan uistinu lijep i poseban film. Za dugo pamćenje.

REDATELJ: Jaume Collet-Serra
GLAVNE ULOGE: Liam Neeson, Ed Harris, Joel Kinnaman, Boyd Holbrook, Vincent D'Onofrio, Common, Genesis Rodriguez
TRAJANJE: 114 minuta
NAZIV ORIGINALA: Run All Night


"Nijedan grijeh ne prođe nekažnjen" - Jimmy Conlon (Liam Neeson)


Liam Neeson ponovo u akciji.Glumac koji je posljednjih godina postao jedna od najvažnijih hollywoodskih akcijskih figura ponovio je suradnju sa španjolskim redateljem Jaumeom Collet-Serraom (prethodni zajednički projekti "Ukradeni identitet" i "Non-Stop") i još jednom je krenuo u obranu obitelji. Za razliku od prethodnih filmova Neeson nije liječnik, policajac ili umirovljeni obavještajac nego Jimmy Conlon, bivši plaćeni ubojica. Conlon je nekada bio strah i trepet, odrađivao je likvidacije za Shawna Maguirea (Ed Harris). Godine su prošle, Shawn se bavi legalnim poslovima dok je Conlon postao razočarani, grižnjom savjesti rastrgani alkoholičar. Nekada plaćeni ubojica danas je ,za sitan novac,prisiljen glumiti Djeda Božićnjaka. Conlon se vraća oružju nakon ubojstva pripadnika albanske mafije. Danny Maguire, sin gazde Shawna, likvidirao je kriminalce. Jedan od svjedoka je Jimmyev sin Mike (Joel Kinnaman) koji postaje Dannyeva meta. Jimmy odlazi zaštiti sina. Pod svaku cijenu.....





"Noćna potjera" ambiciozniji je i ozbiljniji projekt od većine prethodnih Neesonovih akcijskih uspješnica. Priča filma, scenarij Brada Ingelsbya (radio i na scenariju filma "Out of The Furnace) nudi priču o pogrešnim odlukama, obitelji i iskupljenju. Radnja je smještena u svijet kriminala, glavni akteri, pokretači radnje (Conlon, otac i sin Maguire) nisu crno-bijelo karakterizirani. Sukob koji je stvorio Maguire junior tjera stare igrače, dugogodišnje prijatelje da naprave ono što se od njih očekuje. Jedan postaje osvetnik, drugi zaštitnik. Jimmy Conlon posebno je zanimljiv lik; njegova zaštitnička uloga posljednja je prilika za djelomično iskupljenje i sređivanje odnosa sa sinom.
Redatelj filma uvjerljivije kreira akcijske nego neke od dramaturški zahtjevnijih, emotivnih scena . Problem je njihov timing u filmu; ponekad se ritam cjeline razbija inzistiranjem na Jimmyevom iskupljenju i odnosu sa sinom u scenama koje ne odgovaraju trenutku i događanjima u filmu. Treba spomenuti da takvih trenutaka nema previše....





Često se u filmofilmskim razgovorima govori o filmskim pucnjavama, obračunima vatrenim oružjem. Jedna od čestih primjedaba gledatelja koji traže realnost i što veću uvjerljivost filma je broj metaka u oružju. Znate ono, likovi u filmu nekontrolirano ispaljuju metke kao da je punjenje neograničeno. Za gledatelje koji su osjetljivi na navedene detalje "Noćna potjera" pravi je izbor. Jimmy Conlon svoje naoružanje puni redovito i na vrijeme.
Akcijske scene filma su jedan od najboljih elemenata filma. Film sadrži različita akcijska rješenja, od automobilskih jurnjava do obračuna "jedan na jedan". Najupečatljiviji je "kaubojski" upad Jimmya Conlona u bar i obračun sa bivšim šefom. Redatelj je akcijske scene snimio sa mjerom i vrlo dinamično.





Cijelim trajanjem filma gledatelj nailazi na detalje koji nam otkrivaju redateljeve uzore. Od uvodne scene filma koja podsjeća na početak/kraj remek djela Briana De Palme "Carlitov način" do scene u restoranu koja je inspirirana De Niro-Pacino scenom iz briljantne "Vrućine" Michaela Manna.
Glumačka ekipa posložena je na pravi način. Liam Neeson ponovo je akcijski junak, ali ovoga puta njegov lik nije jednodimenzionalan. Jimmy je emocionalno ranjiv, željan iskupljenja. Izvrstan je i Ed Harris u ulozi Shawna Maguirrea. Mlađe snage predvodi Joel Kinnaman ("Robocop", tv serija "Ubojstvo"), dobar je i Vincent D'Onofrio u ulozi detektiva Hardinga. Televizijska serija "Daredevil" donijela je novi zamah u glumčevoj karijeri.
"Noćna potjera" je najkompletniji film Liama Neesona otkada je zaplovio akcijskim vodama. Film koji sa jednakim zanimanjem mogu pogledati ljubitelji akcijskog žanra i gledatelji koji preferiraju drame.

REDATELJ: Bryan Singer
GLAVNE ULOGE: Jennifer Lawrence, Hugh Jackman, Patrick Stewart, Peter Dinklage, Ian McKellen, James McAvoy, Michael Fassbender, Halle Berry, Ellen Page
TRAJANJE: 131 minuta

"Bio sam u mnogim ratovima....Ali nikada nisam vidio ovako nešto" - Wolwerine


"X-Men: Dani buduće prošlosti" je sedmi film koji se temelji na popularnom stripu. Filmska priča o mutantima je počela 2000 godine kada je "Fox" angažirao Bryana Singera kao redatelja prvog filma. Singer, (pet godina ranije režirao briljantan triler "Privedite osumnjičene") je sjajno obavio posao. Film je imao vrlo jasnu poruku o nužnosti tolerancije i prihvaćanja različitosti, zanimljive likove, te mudro korištene specijalne efekte. Tri godine kasnije uslijedio je jednako dobar nastavak. No, nakon drugog filma Singer je odlučio napustiti projekt i treći film je režirao Brett Ratner ("Gas do daske", "Crveni zmaj...). Pokazalo se da Ratner niti približno ne posjeduje redateljski senzibilitet kao njegov prethodnik, te se "X-Men: Posljednja fronta" pokazao bitno lošijim od prva dva filma. Ratner je stvorio bezličnu slikovnicu sa velikim brojem novih likova čija je primarna svrha bila da akcijske scene učine što spektakularnijima. Dva filma u kojima je glavni junak bio jedan od najzanimljivijih "X" ljudi Wolwerine, također nisu ponovili uspjeh Singerovih filmova. No, 2011 slijedi uskrsnuće "X-Mena"; Bryan Singer se vratio projektu kao jedan od scenarista filma koji je pokazao kako su Magnetto, Mystique i ostatak ekipe izgledali u mlađim danima. Odlična ideja je rezultirala vrlo dobrim filmom. "X-Men: Dani buduće prošlosti" vraća Singera u redateljsku stolicu, a pričom spaja glavne likove u mlađoj i starijoj životnoj dobi....





Budućnost, godina 2043. Mutanti i veći dio "običnih" ljudi su pred uništenjem. Sustavno i precizno ih uništavaju Sentineli roboti koji se mogu prilagoditi mutantskim moćima. Jedina nada za spas je u prošlosti; kako bi spriječili ubojstvo dr. Bolivara Traska (Peter Dinklage), Magnetto (Ian McKellen) i Professor X (Patrick Stewart) šalju Wolwerinea u prošlost. Godinu 1973 kada je odobren projekt Sentinel...
"X-Men: Dani buduće prošlosti" koristi se motivima koje smo već imali prilike vidjeti ; "terminatorovski" zaplet (putovanje u prošlost kako bi se promijenila budućnost), sposobnost Sentinela da se prilagode mutantima (prisjećanje na Borga odnosno "Zvjezdane staze"), te izgled Sentinela (kombinacija Ironmana, Jagera i Transformera) su detalji koji podsjećaju na više ili manje recentne naslove. Sve te detalje je redatelj nadogradio poznatim likovima, zanimljivom pričom i akcijskim scenama. Akcija je podređena radnji ; kao i u prva dva filma iz serijala Singer akciju i specijalne efekte koristi u razumnim količinama (jedini prigovor što se tiče akcije u filmu bi moglo biti tek prestiliziranost nekih scena). Redatelj vješto miksa žanrove (drama, akcija, SF, komedija....) te razvija likove i gradi odnose između njih. Obzirom na velik broj likova koji se pojavljuju u filmu (većina mutanata su atraktivni za prikazivanje u akcijskim scenama) postojala je opasnost da se ne ponove greške iz "Posljednje fronte". No, Singer nije Ratner i najviše minuta filma je posvetio likovima važnima za radnju (atraktivnu Storm odnosno Halle Berry možemo vidjeti tek u nekoliko minuta). Osim međusobnih odnosa kod glavnih likova je istaknuta i njihova borba sa traumama iz prošlosti. Posebno je zanimljivo gledati Charlesa Xaviera i Erica Lehnsherra u mladim danima. Charles je zaboravljeni, emocionalno slomljeni ovisnik koji prezire sve oko sebe, dok je Eric još gnjevniji nego u "Prvoj generaciji". Obojicu progone duhovi prošlosti, nestabilni su i emocionalno ranjivi. Ni traga mudrosti koje krase Professora X-a i Magnetta...





Kao i prethodni filmovi u kojima se bavio "X" ljudima, Singer je i ovom filmu dao određeni političko-društveno-povijesni kontekst, te se pozabavio pitanjima važnim za moderno ljudsko društvo. Singer naglašava važnost tolerancije i razumijevanja različitosti ; apokalipsa koja je prikazana u filmu je zapravo posljedica nedostatka tolerancije. Kroz film se spominje čitav niz događaja iz novije svjetske i američke povijesti (ubojstvo JFK-a, Kubanska kriza, rat u Vijetnamu, ), te se neke od njih povezuje sa aktivnostima mutanata. Detalji koji su vrlo efektno i uvjerljivo napravljeni. Glavni negativac dr. Trask (pouzdani Peter Dinklage) je vrlo zanimljiv; on je dizajner oružja odnosno predstavnik vojne industrije koja se "hrani" paranojom i strahom od različitosti odnosno vanjskog i unutarnjeg neprijatelja. Trask sve radi u "najboljoj namjeri" i "radi zaštite sigurnosti građana". Mada je jasno da iza njegovih akcija i istraživanja stoji profit. U filmu se spominju i privatne vojne postrojbe koje kontroliraju korporacije i koje ne odgovaraju nikome osim svojim poslodavcima....





Glumačka ekipa filma je impresivna i, što je važnije, na visini zadatka. Hugh Jackman je dobar kao Wolwerine, Jennifer Lawrence pouzdana u ulozi Mystique (velika je vjerojatnost da će Mystique dobiti vlastiti film što obzirom na radnju "X-Men: Dani buduće prošlosti" nije loša ideja), rutineri McKellen i Stewart korektni. James McAvoy i Michael Fassbender u ulozi mladih Professora X-a i Magnetta su ostvarili najbolje uloge u filmu. Također treba spomenuti i Evana Petersa u ulozi Quicksilvera koji je u nekoliko navrata "ukrao" show starijim i iskusnijim kolegama. Retro ugođaj filma (sedamdesete godine prošloga stoljeća) je fino pogođen...
Iako je nekoliko dana prije premijere filma redatelj optužen za seksualno zlostavljanje maloljetnika (epilog slučaja još nije poznat) "X-Men: Dani buduće prošlosti" je već sada zaradio više od 500 milijuna dolara (budžet preko 200 milijuna). Kreativni i komercijalni uspjeh filma odredio je i budućnost "X-Mena"; 2016 godine čeka nas "X-Men: Apocalypse" koji će ponovo okupiti ekipu iz "Dana buduće prošlosti".

REDATELJ: Chad Stehelski
GLAVNE ULOGE: Keanu Reeves, Willem Defoe, Adrianne Palicki, Ian McShane, John Leguizamo, Michael Nyquist
TRAJANJE: 95 minuta

John Wick je emotivno slomljen. Njegova voljena Helen (Bridget Moynahan) je preminula nakon teške bolesti. Nekoliko dana nakon pogreba John dobija paket sa porukom. U njemu je Daisy, psić te poruka od pokojne supruge u kojoj ga posljednji put pozdravlja i moli da ne zaboravi voljeti. Daisy bi trebala ublažiti, pomoći da se John lakše nosi sa tugom. Ubrzo nakon dolaska paketa John izlazi i susreće Tarasova (Alfie Allen) bahatog, sadističkog sina mafijaškog bossa Vigga. Tarasovu se sviđa Johnov "Boss Mustang" iz 1969 i želi ga kupiti. John odbija, ali Tarasov ne odustaje; dolazi u Johnovu kuću krade auto i ubija malenu Daisy. Modrice i krv te krađu automobila John bi možda i oprostio, ali Daisynu smrt nikako. Njena smrt je okidač kojim John Wick postaje ono šta je bio u prošlosti. Nemilosrdni plaćeni ubojica koji kreće u lov za Tarasovim....





Odabir redatelja za film odudara od uobičajnih hollywoodskih procedura. Film je redateljski prvijenac Chada Stahelskog. Niste čuli za Chada? Ništa čudno, Stahelski je svoju filmsku karijeru izgradio kao kaskader. Kako je Stahelski dobio priliku za režiju "John Wicka"? Odgovor je... Keanu Reeves. Naime, Keanu se, nakon šta je odabran za glavnu ulogu, obratio Stahelskom i njegovom poslovnom partneru Davidu Leitchu kako bi osmislili što uvjerljivije akcijske scene (surađivali na "Matrixu"). Nakon razgovora sa Leitchom i Stahelskim, Reeves je bio oduševljen njihovim idejama (koje se nisu samo odnosile na akcijske scene nego na kompletan projekt) i preporučio ih producentima filma. Stahelski i Leitch (asistirao kod režije) dobili su šansu i iskoristili je na najbolji mogući način. Projekt težak dvadesetak milijuna dolara do sada je zaradio više od 60 milijuna. Keanu Reeves je nakon, ne previše uspješnoga, lutanja istočnjačkim filmskim temama ("47 Ronina", "Man of Tai Chi") odradio izvrsnu, jednu od najboljih uloga u karijeri.





"Čovik je čovik a pas je pas.....Piva se i laje u isti glas" pjeva u svojoj "Baladi o Šarku" (Šarko je bio vjerni prijatelj, često inspiracija novinaru, književniku i scenaristu Miljenku Smoji) Dean Dvornik. Pjesma koja govori o neraskidivu prijateljstvu i povezanosti čovjeka i psa. Da je "John Wick" snimljen na ovim prostorima "Balada o Šarku" bila bi idealna da zasvira u prvoj trećini filma. Iako se zaplet u kojem se plaćeni ubojica ponovo "aktivira" nakon ubojstva psa (u redu, nije samo Daisy nastradala i John je dobio dobre batine) nekome može učiniti nategnuta, pomalo i nevjerojatna, radnja odnosno njen zaplet je prilično uvjerljiv. Nakon sat vremena filma John objašnjava šta mu je Daisy značila (bez obzira šta je bila kod njega vrlo malo vremena) i tada gledatelj shvaća, bez obzira volio pse ili ne, da cijela priča ima smisla. Scenarist odnosno redatelj filma potrudili su se izbjeći veliki klišej koji se često može pronaći u filmovima osvete. John ne kreće u osvetnički pohod zbog ubojstva žene, prijatelja ili člana obitelji. U slučaju "Johna Wicka" razlog osvete, "okidač" je drugačiji.....





Ako bi morao jednom rječju, u žargonu, opisati film idealan izraz je COOL. "John Wick" ima stila, nabijen je akcijom te je okupio vrlo dobru glumačku ekipu. O sporednim likovima u filmu ne saznajemo puno no to zapravo i nije bitno; redatelj nema previše vremena objašnjavati stvari, ionako je najvažniji lik ponovo aktivirani plaćeni ubojica. Johnov osvetnički pohod je nakrcan adrenalinom, akcija ne prestaje do zadnje minute filma. Akcijske scene su izvrsne, bez obzira pucaju li kosti ili se puca vatrenim oružjem. Redatelj filma iskoristio je svoje kaskadersko iskustvo kako bi akcijskim scenama u filmu dao poseban izgled. John Wick je za karijeru Keanua Reevesa poput Vincenta ("Collateral") za Toma Cruisea ili Portera ("Vraćanje duga") i Walkera ("Point Blank") za karijere Mela Gibsona i Lee Marvina. Motivi zbog kojih navedeni likovi kreću u svoje smrtonosne pohode su različiti, ali jedno im je zajedničko. Idu do kraja, bez obzira na cijenu.
Osim Reevesa film je prepun poznatih glumačkih imena. Bez obzira na količinu minuta u kojima se pojavljuju cijela ekipa je vrhunski odradila posao. Prvi među jednakima je švedski glumac Michael Nyqvist u ulozi Johnovog glavnog naprijatelja Vigga Tarasova. U jednoj od uloga pojavljuje se i poznato lice iz televizijske serije "Žica".
"John Wick" je konkretan akcijski film sa izvrsnim Keanu Reevesom u glavnoj ulozi. Uz "Raciju 2:Berandal" najbolja akcijska ponuda 2014 godine. Čekam(o) nastavak...