REDATELJ: David Ayer
GLAVNE ULOGE: Brad Pitt, Logan Lerman, Michael Pena, Shia LeBeouf, Scott Eastwood, Jon Bernthal
TRAJANJE: 134 minute

"Nismo ovdje da određujemo što je ispravno ili pogrešno....Ovdje smo da ih ubijamo" - Don "Wardaddy" Collier


Travanj 1945 godine. U tijeku su završne savezničke operacije u borbi protiv nacističke Njemačke. Njemački vojnici pružaju očajnički otpor, za ratovanje se mobiliziraju djeca i starci. Tenkovskoj jedinici koja se bori na njemačkom tlu slučajno se pridružuje mlađahni Norman Ellison (Logan Lerman). Norman nije tenkist; on je greškom zalutao u jedinicu, njegovo vojno "zanimanje" su birokratski poslovi. No, završne operacije uzimaju žrtve i Norman postaje dio posade tenka kojom zapovijeda Don "Wardaddy" Collier. Wardaddy i njegova posada su prekaljeni borci, nemilosrdni veterani. Ubrzo Norman ima "vatreno krštenje" tijekom kojeg će naučiti ono šta Wardaddy i njegova ekipa rade najbolje. Ubijanje neprijatelja.






Nakon "Sabotaže" sa Arnoldom Schwarzeneggerom, "Fury" je drugi ovogodišnjih scenarističko-redateljski projekt Davida Ayer. Ayer (scenarist "Dana obuke" i "Brzih i žestokih", 2012 godine napisao scenarij i režiju za "Posljednju patrolu", jedan od najboljih policijskih filmova u ovom desetljeću) nas vraća na završetak najvećeg vojnog sukoba u povijesti čovječanstva. Nacistička Njemačka je pred slomom, saveznici napreduju prema Berlinu. Ono po čemu je "Fury" neuobičajan je da Ayer ratnu priču pripovijeda kroz doživljaje posade tenka. Glavni junaci nisu zapovjednici, pješadija, zrakoplovstvo ili mornarica. To su tenkisti, ne (pre)česti junaci ratnih filmova. Svoju tenkovsku posadu Ayer je sastavio od vrlo zanimljivih glumačkih imena. Zapovjednik, Wardaddy je Brad Pitt koji se efikasno obračunao sa nacistima u Tarantinovim "Nemilosrdnim gadovima". Njegovu posadu sačinjavaju "mali od Transformera" Shia LaBeouf, Jon Bernthal (tv serija "Živi mrtvaci"), Michael Pena ("Posljednja patrola", njegov lik "Gordo" Garcia je ovdje kako bi se zadovoljila etnička raznolikost američkih vojnika) i "rookie" Logan Lerman (izvrstan u "Charlijevom životu). Iako likovi nisu razrađeni (o posadi, njihovom životnom i ratnom putu ne saznajemo ništa osim da su veterani, ratuju "još od Sjeverne Afrike") glumačka "posada" je korektno odradila posao.







Uvodne minute filma izgledaju poput krvave ratne bajke; tišina poslije bitke, gledamo groblje tenkova. Kroz uništene čelične zvijeri probija se nacistički vojnik (ili časnik, sasvim je svejedno) na bijelom konju. Prekrasna životinja okružena sa posljedicama ratnog sukoba, ljudske destrukcije (sličnu scenu, bez tenkova, u kojoj je konj protuteža ratnim razaranjima možemo vidjeti i u "Putu rata" Stevena Spielberga). Vojnika ruši "nemilosrdni gad" Wardaddy i zabija mu nož u glavu. Scena kojom redatelj istovremeno prikazuje brutalnost rata o kojem film govori te pokazuje jednu od glavnih snaga filma. Izvrsna fotografija, izgled filma. Glavni majstor fotografije je ruski filmaš Roman Vasyanov, koji je sa redateljem radio na filmu "Posljednja patrola" (dogovorena je i suradnja na idućem Ayerovom projektu "Suicide Squad"). Vizualno film izgleda vrlo dobro, ratni sukob je prikazan vrlo realistično poprišta bitaka su prljava, natopljena blatom. Redatelj naglašava blato; ono je metafora za propadanje, moralnu, duhovnu i fizičku nečistoću čovjeka u ratnom sukobu.







Izgledom filma (fotografijom i scenografijom) i izvrsno napravljenim akcijskim scenama redatelj vrlo vješto prikriva "tanku" radnju i slabašnu karakterizaciju likova. U redu, riječ je o ratnom filmu i očekivano je da su akcijske scene u prvom planu. Međutim, pokoja minuta ili informacija više o posadi tenka filmu bi donijela dodatnu zanimljivost. Radnja filma je vrlo jednostavna; sastoji se od nekoliko bitaka između savezničkih i nacističkih snaga te dijela filma u kojem se redatelj posvetio odmoru ratnika (improvizirani ručak na kojem se pokazuje koliko je (ne)ljudskosti ostalo u članovima posade). Sukob između Normana i Wardaddya i ostatka tenkovske posade nije ništa novo i originalno. Konfrontacija ratnog veterana koji više i ne razmišlja o razlozima ubijanja (to mu je zapovijed i zadatak, previše je toga vidio da bi imao milosti) i mladog "rookieja" koji u nacistima vidi čovjeka pa tek onda neprijatelja je, uz manje ili veće varijacije, često viđena na filmu. Završetak filma je (kao i cijeli film) tehnički izvrsno napravljeno, ali ideja i realizacija.....Posljednji obračun izgleda kao propagandni film; nekoliko savezničkih vojnika brani križanje koje napadaju stostruko nadmoćniji neprijatelji (jedan od detalja u filmu koji podsjeća na "Spašavanje vojnika Ryana"). Količine likvidiranih nacista u finalu filma ne bi se posramili Bata Živojinović i Boris Dvornik u najboljim filmskim danima.
Kada se zbroje svi plusevi i minusi, "Fury" je dobar, u dijelovima i vrlo dobar, ratni film koji nije razočarao.

REDATELJ: Peter Jackson
GLAVNE ULOGE: Martin Freeman, Ian McKellen, Orlando Bloom, Evangeline Lilly, Richard Armitrage, Benedict Cuberbatch, Cate Blanchett
TRAJANJE: 152 minute

"Svijet je u velikoj opasnosti." - Radagast Smeđi


Kao i prošle godine u ovo blagdansko vrijeme, u kina je "sletio" novi film koji govori o Međuzemlju i njegovim stanovnicima. Kao i u slučaju prvog nastavka "Hobit" trilogije ponovo se lamentira i raspravlja o istim stvarima. Zašto tri filma, trilogija "Gospodar prstenova" je bolja od "Hobita"..I tako dalje, i tako dalje. Pisac ovih redova je veliki fan Tolkienovog rada. Isto tako smatram da je filmska trilogija "Gospodar prstenova" jedno od najboljih prebacivanja knjige na filma (posebno kada se pogleda produžena redateljska verzija). Bilo je izvjesno da "Hobit" neće uspjeti ponoviti kreativnu, umjetničku vrijednost "Gospodara prstenova" bez obzira režirao Peter Jackson jedan ili tri filma. "Hobit" je puno benignija knjiga, nema epski sukob dobra i zla kao "Gospodar prstenova"; u njoj je glavni negativac "samo" jedan zmaj (u redu, postoje i Orci, ali oni nisu onoliko organizirani i brojni kao u "Gospodaru..), a Sauron kao vrhovno zlo se tek budi. Snimiti tri flma iz samo jedne, ne pretjerano opširne knjige, je uistinu previše. No, teško je bilo očekivati da će se "New line" odreći prilike za što većom zaradom. Svjedoci smo recentnog hollywoodskog rastezanja književnih predložaka kako bi se što više zaradilo ("Sumrak", "Igre gladi"...). Film i filmska industrija je prije svega veliki posao i legitimno je da oni koji ulažu ogroman novac žele što više zaraditi. To i nije neki problem ako se gledatelju ponude zanimljivi i gledljivi nastavci. U slučaju "Sumraka" stvari izgledaju jako loše (mada je kompletan serijal zaradio ogroman novac, dok nam je drugi dio "Igra gladi" veliki komercijalni hit, ali i odličan film. "Hobbit: Smaugova pustoš" je tek za nijansu ispod uspjeha koji je postigao drugi nastavak "Gladnih igara"...







Bilbo (Martin Freeman), Thorin (Richard Armitrage) i ostatak ekipe nastavljaju svoje putovanje prema Samotnoj dolini. Za petama su im Orci, a niti vilenjaci nisu previše oduševljeni njihovim dolaskom. Tek će zajedničko neprijateljstvo prema Orcina ujediniti vilenjake i Bilbovu družinu. Istovremeno u Dol Gulduru Gandalf se susreće sa buđenjem zla koje je puno moćnije i snažnije od Smauga ili Azoga i njegovih trupa...
Kako bi produžio trajanje odnosno ispunio cilj da "Hobit" postane trilogija Jackson je u "Smaugovoj pustoši" dodao neka događanja i likove kojih nema u knjizi. Neke scene su predugačke, likova ima previše, a i nekim nebitnim događanjima u filmu je dato previše minuta. Rezultat navedenog je neujednačenost cjeline (film sadrži ponešto ne toliko zanimljivih i napetih dijelova; srećom takvih dijelova je malo... ali postoje). Međutim "Hobit: Smaugova pustoš" ima puno više vrlina od (navedenih) mana...







Najbolji novitet kojeg je Jackson unio u film (a koji ne postoji u knjizi) jest Tauriel. Vilenjakinja koju tumači prelijepa Evangeline Lilly (Kate iz televizijske serije "Nestali") je pun pogodak iz nekoliko razloga. "Hobit" naprosto vapi za pravim ženskim likom; testosterona u malim i velikim količinama ima i više nego dovoljno. Tauriel je tu prazninu briljantno popunila; ona je dostojna nasljednica zapravo prethodnica Arwen. Tauriel je jednako lijepa, ali i puno poduzetnija i drugačija od Arwen. Opaka i efikasna ratnica oko koje se blago slaže i ljubavni trokut. Lijepo je vidjeti i starog znanca Legolasa koji je u "Hobitu" mlađi i ponešto arogantniji. Izgled i ugođaj "Međuzemlja" i njegovih stanovnika je ponovo impresivan, boje su savršene. Kada film započne gledatelj postaje dijelom jednog svijeta koji je prikazan sa nevjerojatnom količinom mašte...






Odnosi između likova su kao i u "LOTR" trilogiji prožeti vječnim pitanjima koje se tiču čovjeka i ljudskog društva (prijateljstvo, čast, lojalnost ljudima i idejama, vjernost...). Postoje i poneka politička konotacija koja se može "pročitati" u pojedinim dijelovima filma, no ne treba se previše opterećivati sa tim pitanjima. Ipak je "Hobit" jedna prelijepa bajka...
Često se (ponajviše zbog čudesnih efekata) (pre)malo piše o glumcima odnosno njihovim izvedbama u "Hobitu". Ian McKellen je ušao u legendu kao Gandalf, a uz spomenute vilenjake (Lilly i Bloom) treba istaknuti Richarda Armitragea kao Thorina, te Kilija (Aidan Turner). No, dvojac koji je "ukrao" film su Sherlock i Watson. Martin Freeman je izvrstan kao Bilbo (koji počinje otkrivati moći Prstena, ali postaje i ovisan o njemu) dok je Benedictu Cumberbatchu dovoljno da upotrijebi samo glas da bi bio upamćen. Smaug kojem je Cumberbatch posudio glas je fascinantno napravljen i njegova nadmudrivanja sa patuljcima su ponajbolji dio filma. Ne pamtim kada sam gledao zanimljivijeg lika napravljenog specijalnim efektima...
Iako ima poneku manu "Hobit: Smaugova pustoš" je obavezno filmsko štivo. Zaronite u Međuzemlje i uživajte u jedinstvenom filmskom svijetu kojega je stvorio Peter Jackson....

REDATELJ: Steve McQueen
GLAVNE ULOGE: Chiwetel Ejiofor, Lupita N'Yongo, Benedict Cumberbatch, Brad Pitt, Michael Fassbender
TRAJANJE: 131 minuta

Godina je 1841. Solomon Northup (Chiwetel Ejiofor) je Afroamerikanac koji živi u New Yorku. Slobodan je čovjek, ima obitelj, svira violinu. Jednog dana Solomon poslovno odlazi na put. No, tada počinje njegova noćna mora; otet je i prodan u roblje. Solomonov put do slobode biti će dug 12 godina u kojima će mijenjati vlasnike, te doživjeti i preživjeti neviđenu psihofizičku torturu...
Solomon je svoju priču o danima ropstva ispričao u knjizi "12 godina ropstva" prema kojoj je John Ridley napisao scenarij, a Steve McQueen režirao film koji je nominiran za nagradu "Zlatni Globus" u sedam kategorija (najviše nominacija uz "American Hustle").
Prije nekoliko dana redatelj McQueen je (vjerojatno dodatno ohrabren kritičarskim hvalospjevima i nominacijama) prilično oštro kritizirao Hollywood za ignoriranje ropstva. McQueen je naveo činjenicu da je o Drugom svjetskom ratu i Holokaustu snimljeno stotina filmova dok je o periodu ropstva koje je trajalo više stotina godina snimljeno tek dvadesetak naslova. Izjava koja je na tragu prošlogodišnje Tarantinove tvrdnje da je vrijeme da se u Americi počne više govoriti o tom mračnom periodu povijesti. Obzirom da je "Batler" postao neočekivani "blockbuster", te da će "12 godina ropstva" vjerojatno biti višestruko nominiran za nagradu "Oscar" u bliskoj budućnosti možemo očekivati "eksploziju" novih naslova kojima će tema biti ropstvo i rasizam.





Za razliku od "Batlera" u kojem je u glavnoj ulozi nastupila afirmirana, nagradama potvđena glumačka zvijezda imenom Forest Whitaker, "12 godina ropstva" kao glavnog glumca ima filmski manje poznatog Chiwetel Ejiofora. Ejiofor je prije uloge u ovome filmu bio više puta nominiran za "Zlatni Globus", ali u kategoriji televizijskih serija. Naravno da ovakav ambiciozan projekt nije prošao bez glumaca iz prve hollywoodske lige. Oko Solomona odnosno Ejiofora su posloženi likovi koje tumače Paul Giammati, Benedict Cumberbatch, Brad Pitt i Michael Fassbender. No, osim Fasbendera koji je kroz lik sadističkog robovlasnika Edwina Eppsa dobio dovoljno vremena i prostora da pokaže koliko može i zna, ostali spomenuti glumci su tek ukras u priči. Cumberbatch i posebno Giammati se u filmu pojavljuju vrlo malo, dok je Bass lik kojeg tumači Brad Pitt vrlo neuvjerljiv obzirom na okolnosti u kojima se pojavljuje. Ford, lik kojeg tumači Cumberbatch izgleda kao pokušaj da se prikaže kako izgleda robovlasnik sa dušom; on je protuteža Edwinu Eppsu. No, teško je uvjeriti gledatelja da u vrijeme kada se trguje ljudskim bićima postoji bolji i lošiji trgovci. Bass (Brad Pitt) je lik kojem Solomon pomaže u radovima na imanju Edwina Eppsa. U jednom trenutku Bass počinje objašnjavati Eppsu kako su svi ljudi bez obzira na boju kože, Božja bića jednaka u njegovim očima. Obzirom na tadašnji raspored snaga, te Eppsovo "raspoloženje" prema Afroamerikancima sumnjam da Bass dobro prošao nakon takvih savjeta gazdi. Bez obzira šta je film temeljen na istinitoj priči ovaj detalj se čini vrlo neuvjerljivim i pomalo umjetnim....






Redatelj je puno pažnje posvetio nasilju odnosno fizičkoj torturi koju su prolazili robovi. Potpuno razumljiv i legitiman pristup; treba pokazati koliko je zla ropstvo nanijelo ljudima "krive" boje kože. Pojedine scene su uistinu mučne, teške za gledanje. No, dojam je da je nasilja previše, te da su neki dijelovi filma napravljeni samo da bi šokirali i kao takvi pomalo "iskaču" iz radnje (scena vješanja dvojice robova kada Solomon odlazi u nabavu).
Gledajući film nikako se nisam mogao oteti dojmu da je McQueen režirao sa određenom emotivnom suzdržanošću. Iako je tema filma šokantna gledatelj se vrlo teško emotivno veže za neki od likova. Kao da je postojao strah da priča ne potone u pretjeranu patetiku...







E sad da ne bi cijela priča o ovom filmu protekla u prigovaranju i traženju mana....treba napomenuti da "12 godina ropstva" ima puno dobrih strana. Riječ je najboljem filmu snimljenom na temu ropstva. Unatoč spomenutim manama, McQueen je uvjerljivo, gotovo dokumentaristički prikazati dio američke povijesti u kojem su Afroamerikanci bili brutalno i sustavno zlostavljani. Fotografija u filmu je izvrsna; kadrovi su kirurški precizni. Treba istaknuti i sjajnu muziku Hansa Zimmera. Glavna glumačka uzdanica filma je, uz spomenutog Fassbendera i solidnog Ejiofora, Lupita Nyong'o. "12 godina ropstva" je prvi dugometražni film u kojem je Lupita nastupila (u ulozi robinje Patsy) i njen nastup je uistinu izvrstan.
"12 godina slave" je film koji će igrati jednu od glavnih uloga na ovogodišnjoj dodjeli "Oscara". Riječ je o vrlo dobrom projektu koji ipak nije savršen i bez mana kako ga se nastoji prikazati. Svakako da će ovaj film imati veći značaj za američku publiku nego za ljubitelje filma u ostatku svijeta.