Životinje-moj svijet
nedjelja, 17.09.2006.
KOALA
Iako koala izgleda kao maleni plišani medo, on ustvari uopće nije medvjed.... koala je tobolčar! Prednje i stražnje noge posebno su prilagođene penjanju po drveću. Na tlu se kreće vrlo sporo i nespretno sa svojim kratkim i zdepastim noživama. Koala živi gotovo isključivo u gornjim djelovima krošnja posebnih vrsta eukaliptisovog drveća, čije je lišće njegova jedina hrana. Svojim snažnim nogama čvrsto obuhvaća drvo, pti čemu se oštre panđa zabiju u koru. Koala je životinja koja je aktivna noću pa danju spava na rašljama grana. Noću se penje na više grane, gdje jede mlade izboje i lišće.  Tijekom evolucije kod koala su se razvili korisni džepovi u obrazima, oji služe za spremanje hrane, a i probavni sustav koji mu omogućuje da preživi samo od eukaliptusovog lišća. Koala jede lišće samo dvadesetak vrsta eukaliptusovog drveća od njih 300 koliko ih raste u Australiji, no pritom samo lišće u određenim fazama rasta. Koale mogu pojesti tako velike količine lišća na dan, prosječno 500-1000 grama. Često im ponestane hrane, zbog toga treba poduzeti mjere za njihov transport na područja u kojima ima dovoljno hrane. Glavna poteškoča pri držanju koala u rezervatima ili u zoološkim vrtovima izvan Australije sastoji se u opskrbi dovoljnim količinama eukaliptusovog lišća prave vrste.  Koale se pare između prosinca i ožujka, a 35 dana nakon toga doći će na svijet samo jedno mladunče. Ono teži samo 0,3 grama, slijepo je i još nije dobilo krzno. Instinktivno će kroz majčino krzno pronaći put do njezinog tobolca, koji se za razliku od drugih tobolčara otvara sa donje strane prema straga. U tobolcu će će se mladunac koale čvrsto primiti za sisu i sisati majčino mlijeko. Ondje će ostati oko šest mjeseci, a zadnjih će se mjeseci hraniti poluprobavljenom kašom od eukaliptusovog lišća koju majka izlučuje iz crijeva. U dobi od šest mjeseci mladi će koala prvi put napustiti tobolac i popeti se na majčina leđa, gdje će se čvrsto primiti za njezino krzno. Tri mjeseca kasnije bit će već potpuno odrastao i moči će se samostalno hraniti. Mladi koale ostaju sa svojim majkama so sljedećeg razdoblja parenja.  Još prije stotinu godina koala je u Ausraliji bio vrlo rasprostranjen, a posebno u Viktoriji i Novoj Južnom Walesu. Naseljavanje tih područja dovelo je do drastičnog smanjenja populacije koala. Zbog intenzivne urbanizacije, često povezane sa spaljivanjem šuma, koale su ostali bez većeg dijela svog staništa, a mnogi su ubijeni zbog krzna. Tako je na primjer 1924. godine iz Australije izvezeno više od dva milijuna koža koale. Ubijanje tih životinja u takvim količinama dovelo je gotovo do istrebljenja čitave vrste. JESTE LI ZNALI???! *Koala nikada ne pije vodu nego svu potrebnu tekućinu dobiva iz eukaliptusovog lišća. Ima koala na jeziku australskih domorodaca, aboriđina, znači ˝ONAJ KOJI NE PIJE˝. *Koale se pare noću visoko u krošnjama drveća, pri čemu se snažno glasaju. *Koala snažno miriše po mošusu i eukaliptusu, pa se smatra da taj miris tjera buhe i ostale nametnike. *Koala je odličan plivač. *Ironija je sudbine da mnogobrojni koale izgube život uupravo u rezervatima, jer ih pregaze posjetitelji svojim vozilima. *Mladunče koale kad dođe na svijet maleno je kao zrno graha i teško 0,3 grama. Stražnje noge mu još nisu u potpunosti oblikovane, no prednje noge i pandže već su dobro razvijene. Slijedeći tragove sline koje mu je ostavila majka ližući svoje krzno naći će sam put do njezina tobolca. |
- 12:52 - Komentari (13) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 11.09.2006.
VELIKI PANDA
|
Na prvi pogled panda je sličan medvjedima, ali zapravo je srodnik s manjim rakunima. Iako su njegovi predci mesojedi, veliki panda, povučen i miroljubiv.... je isključivo vegeterijanac, i hrani se gotovo samo bambusom. Pande su samotnjaci... dvije trećine dana provode hraneći se, a ostalo vrijeme se odmaraju. Iako djeluju šlampavo i tromo, izuzetno su spretni penjači, svoju sposobnost penjanja na drveće koriste samo kada im prijeti opasnost od grabežljivaca kao što je smeđi medvijed, leopard, itd. Pretpostavlja se da pande nemaju određeno mjesto za odmor, jednostavno legnu tamo gdje se nađu u tome trenutku. Bambusove šume su gotovo neprohodne, ali pande rade tunele u gustom, niskom raslinju, kroz koje se kreću. Kroz te tunele se kreću brzo i vrlo tiho. Žive u predjelima hladne i vlažne klime, međutim, vodopropusno krzno pruža mu dovoljnu zaštitu....  Iako se pande ubrajaju u grabežljivce, njihova prehrana se sastoji isključivo od biljaka, lišća i svježih mladica različitih vrsta bambusa. Bambus ima malu hranjivu vrijednost, pa panda mora pojesti u prosjeku deset do dvadeset kilograma biljne hrane dnevno... U proljeće se hrani mladicama, ljeti lišćem, a zimi stabljikama. Ovisno o godišnjem dobu, hranu nadopunjuje drugim biljem i ptičjim jajima. Budući da panda u potrazi za hranom ne koristi oči, vid mu je slabo razvijen. Samotnjački raspoloženi, veliki pande žive zajedno samo u sezoni parenja, pa i onda samo na kratko vrijeme... Pet mjeseci nakon parenja u gnijezdu od bambusa na svijet dolazi samo jedan mladunac, a vrlo rijetko se može dogoditi da na svijet dođu 2 mladunca. Najčešće jedan od ta dva mladunca ugine. Jednim djelom zbog malog broja mladunaca velike pande su postale ugrožena vrsta. Kao i kod medvjeda mladunac je u trenutku dolaska na svijet vrlo malen i njegova prosječna dužina je samo nekih petnajstak centimetara, a težina tek 100-tinjak grama. Tijelo mu nije prekriveno krznom, slijep je i potpuno bespomoćan. Uz majku ostaje otprilike nekuh 18 mjeseci.  Nekada je čovijek, koji je lovio velikog pandu, bio najveći neprijatelj... Danas međutim, glavni krivci i dodatni razlozi za izumiranje panda sve intenzivnije uništavanje njegove okoline. Ljudi uništavaju njihova prirodna staništa da bi mogli koristiti područja za poljoprivredne površine, te prirodni uzroci, kao odumiranje bambusovih šuma. U nedirnutia područja više nemože preći, jer mu na putu stoje naselja i obraživani kompleksi zemlje... U novije vrijeme Kinezi poduzimaju svaku mjeru koja bi osigurala zaštitu i preživljavanje velikog pande, a lov na njega kažnjava se velikim novčanim kaznama. Kako bi se broj ponovo povećao, organiziraju se posebni rezervati sa dovoljno mjesta za 500 do600 životinja. Znanstvenici proučavaju njihov način života i izrađuju opsežne programe za njihov opstanak. I zoološki vrtovi pripremaju projekte za uzgoj velikih panda u zatočeništvu sa ciljem da puštanjem mladunaca u odgovoravajućim prirodnim uvjetima doprinesu povećanju njihove populacije.... |
- 22:27 - Komentari (5) - Isprintaj - #
srijeda, 06.09.2006.
SJEVERNA LISICA
U jesen krzno sjeverne lisice ili Alopex lagupusa, počinje se mjenjati. Krzno postaje mnogo gušće te počinje mjenjati boju.Krzno se prvo počinje mjenjati na repu,kratka sivosmeđa dlaka postaje najprije posve siva da bi kasnije poprimila snježno bijelu boju.  Sjeverna lisica naseljava jedno od najnegostoljubivijih mjesta na svijetu; Antarktik... Sjeverna lisica živi u brlogu kojega iskopa u obroncima brežuljaka, u strmim, morskim ili riječnim obalama. Zimi u snijegu kopa tunele koji obično povezuju više porodičnih skupina.Iako su zime jako hladne na Antarktiku i lisice su gotovo neprekidno u mraku, one ne spavaju zimski san. Neke lisice se sele na jug ili zime provedu na rubovima visokih šuma.   Sjeverna lisica pretežno se hrani glodavcima i sličnim malim životinjama kao što su; miševi, leminzi, bijeli zečevi, kolumbijske vjeverice, ptice i njihova jaja, a one lisice koje žive blizu obale hrane se i školjkama i sličnim stvarima. Nakon oluja, lisive često traže ostatke tuljana, uginule kitove ili druge strvine koje je voda izbacila na obalu. Kada sjeverne lisice nemaju dovoljno hrane često znaju pojesti voće, bobice i slično, ako su u tom trenutku zrele. U pravilu lisica lovi i ubija sama svoj plijen, ali rijetko se može vidjeti da se lisice udruže u lovu, ali to ovisi o veličini plijena. Sjeverne lisice love iz zasjede, plijenu se polako približe te u jednom skoku obaraju žrtvu i ubijaju je priskanjem žrtve uz tlo. Ponaša se oportunistički iako nerjetko slijedi sjevernog medvjeda nadajući se da će dobiti ostatke nekog tuljana koji je bio medvjedov plijen. U proljećem isto kao i sjeverni medvjed, sjeverna lisica iz snijega iskapa mlade tuljane. Kada hrane ima mnogo, lisica plijen zna sakriti u brlog ili u raspuknutim stjenama za crne dane...  Mužjak sjeverne lisice početkom prolječa počinje tražiti partnericu, a sa njom ostaje što je duže moguće. U to vrijeme brani teritorij i obilježava ga mokraćom. Sjeverne lisice cvile i tule kako bi komunicirale, a za vrijeme parenja zavjaju. Ženka mladunce donosi na svijet u svibnju ili lipnju i to do 4 do 11 mladunca. Oba roditelja brinu za svoje mladunce, koji na svijet dolaze slijepi. Nekada je moguće pronaći dvije ženke u jednom brlogu koje zajedno odgajaju svoje mladunce. Mladunci progledaju sa oko 2 mjeseca. Majka ih odbija od sise sa 6-7 tjedana. Kasnije prate roditelje u lov i promatrajući ih uće loviti svoj vlastiti plijen, i do jeseni postaju sasvim samostalni.   |
- 18:04 - Komentari (10) - Isprintaj - #
utorak, 05.09.2006.
BENGALSKI TIGAR
Kad vidimo tigra u zoološkom možemo pomisliti da ga se lako primjeti zbog njegovog zlatnog krzna i crnih pruga, ali baš to ga čini nevidljivim u sjenovitim šumama.... Tigrovi ne žive u ćoporima, oni su samotnjaci... svoj teritorij označavaju urinom koji ima vrlo jak miris.Bengalski tigrovi najčešće žive u nizinskim šumskim obalnim područjima istočne Indije i Bangladeša... Teritorij mužjaka iznosi oko 55km kvadratnih, a ženki oko 45. Iako je šumska životinja nikada se ne penje na drveće, ali je zato odličan plivač.  Pretežno love noću, napadaju straga ili sa strane. Plijenu se moraju približiti te hitro napasti.Većini svojih žrtava skončaju život tako da im pregrizu grkljan. Najradije lovi divljač, ali i male životinje poput žaba, miševa i ptica.Najradije napaju mladunce ili pak stare i spore životinje iako bi bez veće muke svladali odraslog bizona koji teži oko 700 kg, što je dvostruko više od težine tigra. Bengalski tigar se pari u proljeće, mužjak ostaje sa ženkom oko 25 dana, ženka je spremna za oplodnju smo oko 5 dana nakon parenja tigar se vraća na svoj teritorij, a ženka potraži neko mjesto kako bi na svijet donjela 2-4 mladunca. Mladunci sisaju majčino mlijeko oko 8 tjedana, a zatim počinju jesti komadiće od plijena kojeg je ulovila ženkakada mladunci malo porastu pridružuju se majci u lovu, a sa 11 mjeseci počinju loviti sami.  |
- 15:04 - Komentari (6) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
VAŽNO!!!
Noina Arka Hrvatska udruga zaštitnika životinja - tel: 23 29 663 -mob:091 / 3214 696 098 / 629586 - žiro račun: 2360000-1101542052 - e-mail adrese: info@noina-arka.hr volonteri@noina-arka.hr web: NOINA ARKA Dumovec Azil za napuštene životinje - Adresa: Franjčevićeva 43, Dumovec - tel: 2008 354 - fax: 2039 324 - žiro račun: 2360000-1813300007 - e-mail adresa: azilzagreb@hotmail.com - web:DUMOVEC opis bloga   Na ovom mom blogu ćete ćesto moći pronaći vrlo korisne te zanimljive informacije o raznim životinjskim vrstama..... nadam se da će mnogi posjetiti ovaj blog, jer smatram da će mnogima bit koristan, dali iz razloga da su vam neke od informacija na mom blogu potrebne za referate ili vas to jednostavno zanima!!!!!!  Ako vas zanima nešto o nekoj određenoj životinji a podatke nemožete naći, ili vam se neda bezveze tražiti, pitajte pa ću vam pokušati pomoći...                       
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||