nedjelja, 24.05.2020.

Gradovi i mjesta: Parkovi prirode Hrvatske

Hrvatska je bogata očuvanim prirodnim područjima koja su jednim dijelom kultivirana. Zbog izuzetnih ekoloških značajki ta područja su zaštićena sa ciljem da se i dalje čuva njihova priroda i kulturno-povijesno obilježje.Ta područja nazivaju se parkovima prirode. Hrvatska ima 11 parkova prirode:

Parkovi prirode Hrvatske
Park prirode Biokovo
Park prirode Kopački rit
Park prirode Lonjsko polje
Park prirode Medvednica
Park prirode Papuk
Park prirode Telašćica
Park prirode Velebit
Park prirode Vransko jezero
Park prirode Učka
Park orirode Žumberak - Samoborsko gorje
Lastovsko otočje

Park prirode Učka


Planina Učka sa djelom Čičarije čini park prirode. Učka se uzdiže uz obalu sjevernog Jadrana. Blizina mora pogoduje njezinoj specifičnoj klimi i bujnoj šumskoj vegetaciji gdje se mogu naći mnoge zaštićene ali i rijetke životinjske i biljne vrste. Na vrhu Učke - Vojak nalazi se kula sa koje se prostire veličanstven pogled prema Rijeci, Kvarnerskim otocima, Istri, Risnjaku, Platku… , pogled od 360° koji ostavlja bez daha. Ćićariju s Učkom spaja prijevoj Poklon, mjesto koje je ime dobilo po običaju istarskih vjernika da se upravo tu poklone prema zavjetnoj crkvi Trsatske Gospe u koju su išli na hodočašće.
PP Učka ima nekoliko izrazitih znamenitosti. Odmah po izlasku iz tunela Učka na istarskoj strani nalazi se geomorfološki spomenik kanjon Vela draga. Strme i nepristupačne litice stanište su brojnim pticama. Najveća vrijednost ovog lokaliteta jest u njegovoj geomorfologiji zbog koje je prepoznat i zaštićen mnogo prije nego park prirode Učka unutar kojega se nalazi. Od izrazite je važnosti zbog svog postanka. U Veloj dragi mogu se pronaći fosili pomoću kojih može se saznati o nastanku ne samo ovog kanjona već i Učke i cijelog ovog kraja. Detaljne informacije mogu se dobiti hodanjem poučnom stazom kroz Velu dragu.
Učkom vodi više poučnih staza od kojih treba svakako izdvojiti mitsko - povijesnu stazu " Trebišća - Perun " i šetnicu " Slap ".
Park prirode Učka

Park prirode Medvednica


Gorski masiv Medvednice prekriven je gustim šumama bukve, hrasta, kestena i jele koje se spuštaju gotovo do središta Zagreba. Ova planina obiluje bogatim i raznolikim životinjskim i biljnim svijetom. Po Medvednici vodi mnogo pješačkih staza kako onih " lakših ”, opremljenih klupama i poučnim sadržajima, tako i težih za fizički spremnije planinare. Posebnost je šumska staza Bliznec za osobe s invaliditetom. Jedno od najomiljenijih odredišta posjetitelja Medvednice je srednjovjekovna gradina Medvedgrad smještena na uzvišenju usred guste šume na svega pola sata hoda od zadnjih gradskih kuća Zagreba. Medvednica u sebi krije i druge privlačnosti kao što su klanci, špilje - špilja Veternica, slapovi, stari rudnici Zrinski i francuski rudnici, slikovite crkvice, 500 Horvatovih stuba.... Najviše se posjetitelja okuplja oko njezina vrha Sljeme kojim dominira TV toranj. Oko vrha je više planinarskih domova u kojima se brojni izletnici mogu odmoriti i uživati u popularnim " sljemenskim " specijalitetima. Na vrhu nalazi se televizijski toranj visok 169 metara. Na Sljemenu je i svjetski poznata skijaška staza na kojoj se održava utrka Snježna kraljica.
Park prirode Medvednica

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje


Žumberačko gorje više je i čini i prirodnu granicu Hrvatske sa Slovenijom. Najviši vrh je sv. Gera. Samoborsko gorje niže je i pitomije s najvišim vrhom Japetić. Nalazi se na području dviju županija, Zagrebačke i Karlovačke. Šume i travnjaci dva su glavna ekosustava u kojima su nastanjene i neke rijetke i zaštićene vrste biljaka i životinja.Vodno bogatstvo također je odlika ovog prostora a očituje se kroz brojnost izvora, slapova i vodotoka. Nekada je na tim rjećicama bilo puno mlinova dok danas ih ima samo nekoliko. Važno je napomenuti da je ovo područje neprekidno bilo naseljeno od pretpovijesti do današnjih dana o čemu svjedoče arheološka nalazišta iz različitih razdoblja. Predstavlja isključivo ruralno područje jer na čitavom području Parka nema niti jednog gradskog naselja.
Ovdje se nalaze brojni krški površinski oblici poput ponikvi i uvala a česta je pojava ponora i kratkih ponornica. Žumberačko gorje ali i dijelom Samoborsko gorje karakteriziraju i brojne podzemne krške pojave kao špilje i jame. Među najpoznatije se ubrajaju Grgosova špilja, te jama Jazovka u kojoj su otkrivene kosti mnogih žrtava iz Drugog svjetskog rata kao i iz poslijeratnog razdoblja. Na području Parka do danas istraženo je više od 130 speleoloških objekata.
Park prirode predstavlja i bogati kulturni krajolik. Mogu se naći arheološka nalazišta starijeg i mlađeg kamenog doba u Podstražniku. Starije željezno doba najcjelovitije predstavlja naselje i nekropola Budinjak. Još su tu atraktivni ostaci srednjovjekovnih gradova Okića i Žumberka koji predstavljaju dio ukupne kulturne vrijednosti ovog područja.
Unutar granica parka nalazi se Eko-selo Žumberak. Ono predstavlja začetak ruralnog turizma u ovom dijelu Zagrebačke županije. U Eko-selu obitavaju domaće životinje a tu se nalazi i konjički klub te škola jahanja. Posjetiteljima su ponuđene i organizirane vožnje terenskim vozilima, motorima i biciklima. U naselju Sošice nalazi se Etno muzej sa bogatom etnološkom zbirkom Žumberka.
Treba spomenuti samostan sestara Bazilijanki u naselju Sošice u kojem se nalazi bogata etnografska zbirka s mnoštvom vrijednih predmeta koji svjedoče o ruralnom životu Žumberka u prošlosti. Žumberački uskočki muzej nalazi se u Stojdragi sa etnografskom zbirkom i uspomenom na petstoljetnu tradiciju života uskočkih doseljenika na područje Žumberka.
Selo Cernik jedno je od najočuvanijih naselja s velikim brojem tradicionalnih kuća. Prizemlja su građena od kamena, prvi kat od drveta sa vanjskim natkrivenim hodnicmai (ganjcima). U središtu sela na raskrižju puteva nalazi se rimokatolička kapelica. U Parku mogu se posjetiti mnogobrojne stare kapelice i crkvice.
Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje

Park prirode Lonjsko polje


Nalazi se u ravnici rijeke Save, njenog središnjeg sliva, između gradova Siska i Stare Gradiške. Čine ga tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo . Lonjsko polje jedno je od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Lonjsko polje zauzima jedno od posljednjih područja u Europi gdje je očuvano tradicijsko pašarenje gdje stoka slobodno pase na velikim zajedničkim pašnjacima. Selo Čigoć prvo je europsko selo roda koje je danas dio asocijacije njih osam. U Čigoću je nekoliko seoskih gostionica, tradicijskih kuća i etnografska zbirka a na električnim stupovima i drvenim krovovima brojna su gnijezda roda. Na jednoj kući čak ih je sedam. U blizini sela uz širok i miran tok Save nalazi se najveće mrijestilište šarana u Europi.
Stanovnici uspjeli su sačuvati svoju kulturnu baštinu. Stari čardaci, drvene kućice koje još uvijek čine najznačajniji dio seoskih naselja izgledaju kao da su niknuli iz livada i šuma. Posebnost tih kuća je što su sagrađene od lonjskog hrasta lužnjaka. Osim što su od prirodnih materijala bile su prilagođene poplavama. Zbog čestih poplava u prošlosti bilo je uobičajeno da se iz kuće ulazi direktno u čamac. Kuće su se mogle rastaviti i preseliti. Kuće su podizane iznad tla na hrastove panjeve ili kamene stupce (bapke) radi zaštite od poplava. Poslije ih zamjenjuju stupovi od cigle, zatim i temelji u cijelosti građeni opekom.U Lonjskom polju nalazi se oko 600 takvih kuća a najsačuvanije su u selu Krapje .Zbog posebnog statusa sela njegovi stanovnici za uređenje svojih kuća dobivaju poticaj od države.
Lonjsko polje ima najveću koncentraciju životinjskih autohtonih pasmina (hrvatski posavac, turopoljska svinja, slavonsko-srijemsko sivo govedo) u Hrvatskoj. Ujedno je to područje jedno od od najvažnijih staništa za veliki broj rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Park je važno stanište za oko 250 vrsti ptice ali i za veliki broj kako vodenih tako i kopnenih životinja.
Park prirode Lonjsko polje

Park prirode Kopački rit


Park prirode Kopački rit poplavno je područje u Baranji, općina Bilje, Osječko-baranjska županija. Kopački rit jedna je od najvećih fluvijalno - močvarnih nizina u Europi. Ovo područje tijekom godine mijenja svoj izgled ovisno o intenzitetu plavljenja pretežno iz Dunava a manje iz Drave. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. U njemu se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica a velika bioraznolikost od 2000 bioloških vrsta odraz je bogate flore i faune parka. Kopački rit ima različite tipovi vegetacije. S jedne strane to su različiti tipovi šuma s druge strane močvarna i vodena vegetacija dok je uz veću koncentraciju divljači te ljudski utjecaj prisutna i travnjačka vegetacija. Od šumskih zajednica najveće površine u ritu prekriva šuma bijele vrbe koja može podnijeti visoke i dugotrajne poplave. Na nešto višim terenima gdje su poplave kratkotrajnije razvija se šuma bijele vrbe i crne topole a na još uzdignutijim mjestima nalaze se šume hrasta lužnjaka i graba. Osnovnu ekološku prepoznatljivost Kopačkog rita čini ptice. Zabilježeno je čak 285 vrsta ptica od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu. Prilikom proljetne i jesenske selidbe Kopački rit predstavlja vrlo značajno odmorište za mnoge vrste ptica močvarica te tada u ritu boravi i više stotina tisuća ptica.
Kopački rit
- 21:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.