Zeleno srce
20.06.2006., utorak
Ekologija i mladi u gradu Sisku
|
SISAK - Ekološka informiranost i opće vrijednosti o odnosu čovjeka i prirode najviše utječu na aktivistički i savjestan odnos mladih prema okolišu, jedan je od zaključaka istraživanja "Ekologija i mladi u gradu Sisku", koje je provela grupa studenata sociologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 248 ispitanika, učenika završnih razreda pet srednjih škola u Sisku. - U ovome istraživanju ispitivali smo socijalnoekološku orijentaciju mladih Siščana, njihovu informiranost i angažiranost - kažu autori istraživanja. Istraživanje je pokazalo da mladi smatraju da više znaju o ekološkim problemima na globalnoj nego na lokalnoj razini. Trećina ispitanika spremna je bojkotirati proizvode koji onečišćuju okoliš i napisati prosvjedno pismo mejrodavnima, a polovica ih je spremna sudjelovati u prosvjedima. Agresivnom aktivizmu priklonio bi se manji broj ispitanika. Samo 17 posto njih ispisivalo bi grafite, a 12 posto bi fizički napalo drugu osobu. Devedeset posto školaraca drži da životinje i biljke imaju jednako pravo postojanja kao i ljudi.Većina mladih, njih 88 posto, potpisalo bi peticiju koja se tiče zaštite okoliša. - Pokazalo se da nema neke velike povezanosti između onoga što mladi znaju i onoga što bi bili spremni napraviti. Većina njih ima prosječno znanje o lokalnim i globalnim problemima - kaže Ines Mikloš, istraživačica. "Motiviralo nas je na istraživanje stajalište građana kako je Sisak propao grad u kojem se ništa ne radi i ništa ne valja. To nas je navelo da provjerimo koliko je to stajalište opravdano znanjem o konkretnim stvarima", napisao je u uvodu Vedran Jazbinšek. Zanimljivo je što u Sisku, s obzirom na visok stupanj industrijskog onečišćenja od 340 registriranih udruga samo jedna u opisu djelatnosti ima zaštitu okoliša. U prilog tomu ide i podatak da bi samo 15 posto mladih organiziralo nekakav ekološki prosvjed, a polovica bi ih u tome sudjelovala." [Ninoslav Korasić] izvor: Večernji list |
- 10:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #
15.06.2006., četvrtak
Izvješće o kakvoći zraka na javnom uvidu
Izvješće o kakvoći zraka Sisačko-moslavačke županije nalazi se na javnom uvidu u trajanju od 30 dana.  Mole se svi zainteresirani da svoje primjedbe, sugestije i mišljenja pismeno dostave na adresu; Sisačko-moslavačka županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode, Trg bana J. Jelačića 6, Sisak, s naznakom za Izvješće ili na e-mail adresu: blanka.bobetko-majstorovic@smz.hr. [izvješće] Svi zainteresirani građani pitanjima se mogu obratiti i članovim Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša na e-mail zelenosrce@inet.hr. Svako pitanje, sugestija ili komentar koji stigne obavezno se analizira na sastancima Odbora, te se daje konkretan odgovor ukoliko je tražen. [Ninoslav Korasić] |
- 08:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #
13.06.2006., utorak
Biogorivo u Hrvatskoj- neiskorištena mogućnost
 Hrvatska je zemlja brojnih mogućnosti. Barem tako svi mi govorimo i s ponosom to ističemo. U nabrajanju tih komparativnih prednosti, resursa i mogućnosti uvijek se pozivamo na čist zrak, čistu vodu i djevičansku prirodu. Istina je, sve to imamo i sve to drugi nemaju, odnosno imali su, nekad davno, možda. No, zar nije gore imati, a ne znati koristiti, nego uopće nemati? Živjeti pored rijeke pune riba, a umirati od gladi? Upravo je takav slučaj, uz brojne druge, sa jednom poljoprivrednom kulturom od koje bi mnogi naši seljaci –poljoprivrednici mogli dobro živjeti, a koja bi pomogla da i naša djevičanska priroda i čist zrak ostanu takvi i dalje. Naime, radi se o uljanoj repici. Sve traženijoj i popularnijoj sirovini za proizvodnju biogoriva. Goriva sadašnjosti, ne budućnosti, koje u ovoj eri naftne krize i divljanja njenih cijena postaje „tražena roba“. Možda i strateški rusurs. Što se regulativa EU-a tiče, one su vrlo jasne. Do 2010. g. Hrvatska, zemlja na putu u EU, morat će fosilna goriva mijenjati u znatnom udjelu sa biogorivom. Čak 134.000 tona biogoriva do 2010 .g. bit će u uporabi u raznim prometalima na hrvatski prometnicama. Europu ne zanima na koji način ćemo to ostvariti i kako ćemo taj udjel realizirati. Da li ćemo sami proizvesti ili ćemo uvesti iz susjednih zemalja?! A kako sada stvari stoje? Hrvatska ima 300.000 hektara neobrađenih poljoprivrednih površina, a u toj brojci jako puno hektara otpada i na našu Županiju. Isto tako, Hrvatska još uvijek nema zakonski reguliranu vožnju na biogorivo. Hrvatska nema poticaje za uzgoj uljane repice, sirovine potrebne za proizvodnju biogoriva. Hrvatska ima jednu tvornicu u Ozlju za proizvodnju biogoriva koja u samo jedan sat može preraditi kompletan hrvatski urod uljane repice. Naime, samo je 5000 hektara naših poljoprivrednih površina pod uljanom repicom. Praktički svu sirovinu potrebnu za proizvodnju uvoze. Dakle, trenutna situacija je porazna. Imamo rijeku punu riba, ali ih ne znamo loviti. Ili znamo, ali nam ne daju! A ima itekakavog razloga da nam ne daju, jer ako ne proizvedemo 134.000 tona morat ćemo ih uvesti. I onda eto ponovo priče o uvozničkim lobijima u Hrvatskoj. Uglavnom, Hrvatskim su političarima puna usta Europske unije. Europske unije koja je davnih dana zakonski regulirala vožnju na biogorivo, koja subvencionira uzgoj uljane repice i njenu preradu i koja provodi vrlo aktivnu politiku zaštite okoliša i niskim cijenama stimulira vonju na biogoriva. Naime, u Italiji je litra biodizela oko 4 kn. Naša brižna Vlada u isto vrijeme ne radi ništa. Činjenice su vrlo jasne i očite. Zakona nemamo, uzgoj uljane repice se ne subvencionira, a okoliš nam je svakim danom sve „ne djevičanskiji“. Znaju se čuti i vrlo ne stručne izjave „sa vrha“ kojima se obmanjuju građani da biogorivo nije dobro i da njegova široka potrošnja nije moguća zbog novih velikih troškova koje bi izazvale promjene na dizelskim motorima. Istina je sasvim suprotna. Biogorivo je po svojim karakteristikama kvalitetnije i „zdravije“ za moderne dizelske motore koji ga mogu koristiti bez ikakvih izmjena na motorima. A prvi dizelski motor koji je Rudolf Dizel predstavio bio je na ulje od kikirikija, dakle na biogorivo od kojeg se tada odustalo jer je nafte bilo u ogromnim količinama i bila je jeftina. A za zaključak brojke. One su neumoljive. Europskoj uniji trenutno nedostaje 1.500.000 tona biogoriva, Hrvatska će do 2010. g. morati imati 134.000 tona tog goriva na cestama u uporabi, Hrvatska ima 300.000 hektara neobrađenih poljoprivrednih površina, Hrvatska nema zakonski reguliranu vožnju na biogorivo, Hrvatska nema subvencije za uzgoj uljane repice, sva hrvatska uljana repica obradi se za sat vremena, 6000 ljudi u Hrvatskoj bi se moglo zaposliti na uljanoj repici, Hrvatska komparativna prednost pred zemljama EU-a je čist zrak i priroda. PAMETNIMA DOSTA DA ZAKLJUČE! [Ninoslav Korasić] |
- 19:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Sisačko-moslavačka županija = ZELENO SRCE HRVATSKE! Naime, ovaj vrlo ambiciozan cilj pred sebe je postavio Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, inače stalno radno tijelo Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije. Ujedno, ovo je prvo i jedino radno tijelo neke lokalne i regionalne samouprave koje se odlučilo na Blog kao način komunikacija sa građanima-biračima. Zašto Blog? Kao prvo besplatan je i ne iziskuje troškove za web dizajn, drugo, smatramo ovo vrlo popularnim i transparentnim mjestom na kojem će svi građani Županije moći iznijeti svoje stavove i prijedloge o: Prostornim planovima, odlagalištima otpada, spalionicama otpada. No, na ovom mjestu svatko će moći prijaviti i ekološki incident, tražiti od nas ,članova Odbora, odgovore i sl. Mi u Odboru mislimo da je problem zagađenja okoliša u našoj županiji vrlo izražen, pogotovo u gradovima Sisku i Kutini i upravo to zagađenje glavna je prepreka da županija postane ZELENO SRCE HRVATSKE. Vodeća smo županija po broju kancerogenih oboljenja, po broju novo oboljelih od TBC-a i sl. Ne mirimo se sa ucjenjivačkim odnosom nekih firmi-zagađivača koji uvjetuju: "Ili zagađenje ili zatvaranje radnih mjesta?". Želimo vas građane dostojno zastupati i uz vašu pomoć izboriti se za okoliš dostojan života! |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||