Zeleno srce
28.03.2006., utorak
Predstavljen Prijedlog pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama
Nacrt prijedloga pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama predstavljen je gospodarstvenicima te svima zainteresiranima 9. ožujka u HGK, o čemu su govorili prof. dr. Nikola Ružinski, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Vinko Mladineo, ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Temelj za izradu toga pravilnika bio je Zakon o otpadu (NN 178/04 i 153/05), a pravilnik se odnosi na otpadne odnosno istrošene gume koje se moraju zbrinuti, kazao je dr. Ružinski, napomenuvši kako je polazišna točka za izradu pravilnika bila i direktiva EU iz 1999. o odlagalištima otpada. U zemljama EU naknada za gume plaća se od 160 do 400 eura po toni, kazao je dr. Ružinski. Pravilnikom se među ostalim određuje način gospodarenja otpadnim gumama, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici, načini i rokovi obračunavanja te plaćanja naknada itd. Uvode se ovlašteni oporabitelji i sakupljači koji koncesiju stječu putem javnog natječaja, posebno za sakupljače te posebno za oporabitelje. Godišnja količina uvezenih guma u Hrvatsku iznosi oko 24.000 tona, a pravilnikom je predviđeno plaćanje naknade Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i to pri uvozu ili proizvodnji guma od 1500 kuna po toni, a toliko iznosi i povrat naknade kod izvoza guma. Za one gume koje su dio vozila naknada se plaća po gumi pojedinačno, rečeno je. Prednost se daje recikliranju otpadnih guma, i to u količini od oko 70 posto, a za korištenje u energetske svrhe predviđeno je 30 posto otpadnih guma. Ovlašteni sakupljači te oporabitelji imaju pravo na naknadu troškova sakupljanja, skladištenja, prijevoza te recikliranja. Predviđeno je 350 kuna po toni za preuzete gume od posjednika, 70 kuna po toni za privremeno skladištenje, a naknada za prijevoz iznosi između 100 i 300 kuna po toni, ovisno o udaljenosti. Vinko Mladineo, ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naglasio je kako bi provedba toga pravilnika bila dovedena u pitanje kad ne bi bilo pogona za reciklažu otpadnih guma. Tako je istaknuo primjer postojećeg pogona u Hrvatskoj koji može reciklirati i do 17.000 tona otpadnih guma. Naglasio je značajnu ulogu Fonda u provedbi tog pravilnika. [Ninoslav Korasić] izvor: www.hgk.hr |
- 22:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Sanacija Gorčice kasni
|
SISAK - Za mjesec ili dva, kada se popuni i posljednja uređena ploha na sisačkom gradskom odlagalištu otpada Goričica, pokraj Topolovca, za odlaganje komunalnog otpada tražit će se privremena rješenja, koja vjerojatno neće biti prikladna i ekološki prihvatljiva. Nakon što su propala tri natječaja za uređenje odlagališta u drugoj fazi, a novi još nije raspisan, problem odlaganja otpada postaje sve veći komunalni problem. Sanacija kasni - Osim prostora, velik su problem postale podzemne i procjedne vode, koje prema analizama laboratorija Zavoda za javno zdravstvo i Laboratorija za zaštitu okoliša sisačkog društva IRI ne udovoljuju propisima. Trajno je rješenje toga problema uređenje odlagališta, što mora postati dio županijske strategije postupanja s komunalnim otpadom. Nažalost, s tim se aktivnostima kasni, pa novac Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost namijenjen tomu poslu ostaje neiskorišten - kaže Miljenko Žamarija, direktor Gospodarenja otpadom Sisak. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost lani je za sanaciju sisačkog odlagališta planirao 9,7 milijuna kuna, a od već doznačenih 1,5 milijuna lani je utrošeno tek 600.000 kuna, koliko je Fond priznao. Ugrožen okoliš? Stručnjaci tvrde da je nužno hitno urediti novu plohu za odlaganje komunalnog otpada, s temeljnim brtvenim sustavom i obradom otpadnih voda. Istodobno treba unaprijediti sustav odvajanja korisnog otpada za reciklažu. Tako bi se odlagao samo dio komunalnog otpada, tek oko 20 posto, a zaštita okoliša bila bi neusporedivo učinkovitija. - Nažalost, s tim se aktivnostima osjetno kasni jer je nova ploha s temeljnim brtvenim sustavom već trebala biti spremna za nesmetano odlaganje novog otpada. Međutim, pripremi radovi još nisu ni počeli. Teškoća će biti, ali ćemo nastojati u postupanju s otpadom da ne bude problema, ekoloških i drugih, više nego dosad - kaže Nedeljko Galić, voditelj Službe odlaganja otpada sisačkoga poduzeća Gospodarenja otpadom. |Ninoslav Korasić| izvor:Večernji list |
- 15:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #
21.03.2006., utorak
U Grazu o zbrinjavanju otpada
|
Nedavna posjeta delegacije, koju su činili: Katica Tačković, Željko Grgurinović, Anto Rajić, Katarina Krakar, Branko Kelman, Darko Ričko i Miljenko Žamarija, gradskoj firmi AEVG- Graz imala je za cilj upoznati se sa najnovijim tehnološkim standardima po pitanju sakupljanja, obrade i zbrinjavanja komunalnog otpada te organizacijskom strukturom firme koja je 51% u gradskom vlasništvu. „Naime, zahtjevi EU i zakonska regulativa po pitanju zaštite okoliša, zaštite prirode i zaštite zdravlja ljudi su za Hrvatsku novi izazovi za koje se moramo pripremiti institucionalno, kadrovski i materijalno, a to je najlakše ako kopiramo pozitivna iskustva naprednijih zemalja, a posebno onih koje su nam sklone i s kojima gajimo i povijesna iskustva, a Austrija je svakako jedna od tih zemalja.“-mišljenje je odgovornih u GOS-u iz kojeg su jasni razlozi ove posjete. Grad Graz je ustrojstvo svoje komunalne firme za zbrinjavanje otpada gradio preko 20 godina i razvijao tehnologiju i infrastrukturu, tako da danas brine: - za cca 250.000,00 stanovnika - za cca 105.000,00 domaćinstava - za cca 12.000 industrijskih pogona i godišnje obrađuje cca 135.000 t otpada. Otpad se u pogonima za selekciju razvrstava na korisne komponente koje se kasnije voze do oporabitelja i čine 90% korisnog otpada, a samo se nekorisni, inertni ostatak deponira na uređenu deponiju u gradiću Frohnleitenu koji za godišnje deponiranje za oko 15 000 tona otpada, dobiva naknadu od 7.000.000 EURA. Otpadne vode iz gradske kanalizacije se obradom pretvaraju u gorivo za cementare, a čista i pročišćena voda se vraća u Muru. Zeleni ostaci košnje trave, božićna drvca te otpaci hrane, fermentacijom se pretvaraju u plodni kompost. Samo iz tog podatka je vidljivo koliki se potencijal nalazi u otpadu i lako je zaključiti kako je danas u svijetu to veliki biznis od kojeg se može zarađivati, a ujedno činiti korist za ljude i okoliš. Za Sisak su to vrlo korisna iskustva iz razloga što se danas u Sisku deponira 95% korisnog otpada na deponiju Goričica što praktički znači da na deponiju leži novac koji se može iskoristiti na mnogo svrsishodniji način. I ne samo to. Odlagalište Goričica je nakon saniranja 1997. godine danas iskorišteno i nužno je krenuti u II-fazu sanacije što u ovom trenutku za grad Sisak predstavlja apsolutni prioritet. Selektivno skupljanje otpada i njegovo iskorištavanje praktički znači mnogo manje otpada na odlagalištu i to samo onog preostalog dijela koji je potpuno inertan, odnosno koji više nije biološki aktivan, a kao posljedicu imamo duži vijek deponija. Danas se bio-masa koristi za proizvodnju bio-plina koji služi za proizvodnju električne energije, a fermentirana masa se pretvara u koristan kompost, selektirani materijali poput metala, stakla, guma, pet-ambalaže i ostalog materijala se oporabljuju u materijale za ponovnu upotrebu. Tako npr. motorni strojevi za njegu travnjaka (kosilice, trimeri, traktori) danas se u svijetu rade od otpadnih materijala. Da zaključimo, pred Siskom su velike potencijalne mogućnosti da iskoristi svoje resurse na tom području. Otpad se svakodnevno proizvodi u domaćinstvima i industriji, Željezarine hale zjape prazne, a vrlo brzo se mogu staviti u funkciju, znanja imamo, okolica Siska je bogomdana za proizvodnju bio-mase od ostataka sjetve uljane repice koja se koristi za proizvodnju biodizela, otpadna ulja iz domaćinstva također su gotovi biodizel. Čitava grana obrade otpada vrlo brzo može postati prostor u kojem će se zaposliti niz uslužnih djelatnosti koje će zarađivati na onome što se dosad bacalo i pravilo nam probleme. Korist od novih tehnologija će se višestruko vratiti na način da ćemo imati manje smeća, zdraviju vodu i čišći zrak uz veći materijalni dobitak. Gospoda Walter Sattler i Tibor Vörös te gradonačelnik grada Graza, spremni su na suradnju sa gradom Siskom u razvijanju svih vrsta odnosa na obostrani interes te svu moguću logističku podršku pri apliciranju programa prema predpristupnim fondovima, ali isto tako su istakli i vrlo dobre odnose sa hrvatskim Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s kojima su dosad uspješno radili na zajedničkim projektima. |
- 15:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #
10.03.2006., petak
Sisačko-moslavačka županija iz Fonda osigurala dodatnih 3,5 milijuna kuna
Zamjenica sisačko-moslavačke županice Marijana Petir i pročelnik županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode Anto Rajić održali su konferenciju za novinare u prostorijama Županije, u četvrtak 9. ožujka 2006. godine. Tom su prigodom novinare izvijestili o zaključcima razgovora s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinkom Mladineom, održanog u Zagrebu u srijedu 8. ožujka 2006. godine. Naime, još je lani Sisačko-moslavačka županija iz Fonda osigurala 104 milijuna kuna za različite projekte u oblasti zaštite okoliša. Za nekoliko novih projekata kojih je nositelj Županija, kako je rekla Marijana Petir, Fond će izdvojiti još 3,5 milijuna kuna. Tako će samo tijekom ove godine Fond uložiti 86,5 milijuna kuna u sanaciju deset neuređenih odlagališta komunalnog otpada, a 846 tisuća kuna u sanaciju devet divljih odlagališta prema kriterijima prioriteta područja posebne državne skrbi, vodotoka i zaštićenih područja. Za zbrinjavanje opasnog otpada Fond daje 16 milijuna kuna, a to se odnosi ponajprije na sanaciju odlagališta fosfogipsa kutinske Petrokemije. Postupak zbrinjavanja opasnog otpada na području mjesta Volinja počet će nakon ishodovanja certifikata o razminiranju. Ulaganja u čistiju proizvodnju i smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš financirat će se s 3,4 milijuna kuna i to za sisačku tvrtku Herbos i Petrokemiju Kutina. Za nabavu kanti i kontejnera općine Jasenovac, Topusko i Gvozd te gradova Petrinja i Sisak dobit će 762 tisuće kuna. Županija je kandidirala i pet novih projekata. Fond je za proširenje mreže za praćenje kakvoće zraka odobrio 350 tisuća kuna, a ističe se izgradnja nove mjerne stanice koja će biti smještena u krugu Rafinerije nafte Sisak, a mjerit će dnevne emisije stakleničnih plinova. Tako će uz postojeću mjernu stanicu, koja mjeri emisije štetnih plinova, Sisak-Caprag imati još jednu koja će svakodnevno, on-line, prikazivati kakvoću sisačkog zraka. Na problem smrada koji se često osjeti u sisačkom naselju Caprag, a o kojemu je raspravljao i Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Županija je reagirala na način da je poslala upit Ministarstvu zaštite okoliša. Odgovor, u kojemu se očekuje da Ministarstvo dade upute kako reagirati i kako informirati javnost u situacijama kada mjerna stanica pokaže prekoračenje granice zagađenosti zraka, još nije dobila. Također, istražne radove za formiranje Županijskog centra gospodarenja otpadom Fond će financirat u 60 postotnom iznosu. Nadalje, Fond će sufinancirati i projekt zaštite autohtonih pasmina konja u cilju zaštite biološke raznolikosti Sisačko-moslavačke županije. Fond je ponudio mogućnost partnerske suradnje u izradi projektne dokumentacije za proizvodnju biodizela. Uz podršku Županije, Fond će sudjelovati i u financiranju nabave opreme za zbrinjavanje infektivnog otpada u Općoj bolnici «Dr. Ivo Pedišić» Sisak i županijskom Domu zdravlja. Pokazano je zanimanje i za gradnju bioplinskog postrojenja u Dvoru, u čemu Županija ne sudjeluje jer se radi o investiciji privatnog kapitala. |
- 12:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #
07.03.2006., utorak
Sisak s tri spalionice grad opasnog otpada
U Herbosovu spalionicu uloženo je više od tri milijuna eura, a kapacitet joj je oko 1500 tona godišnjeKada krajem ožujka počne s punim radom nova spalionica opasnog otpada u Herbosu, Sisak će s pravom nazivati gradom spalionica opasnog otpada. Osim u staroj Herbosovoj, koja je doživjela veliku modernizaciju, u Sisku se već godinama opasni otpad spaljuje u Rafineriji nafte, a u kotlovima Termoelekrane spaljuje se opasni tekući otpad poput otpadnih ulja. Visok stupanj dovršenosti ima i velika spalionica opasnog tehnološkog otpada u Rafineriji, čije je puštanje u rad zaustavila žestoka reakcija javnosti i odluka Gradskog vijeća o zabrani gradnje i otvaranja novih spalionica na gradskom području. Ta je spalionica tako velikog kapaciteta da bi mogla spaljivati sav opasni otpad svih Ininih postrojenja u državi i još više. Spalionica opasnog otpada u Herbosu, čija je montaža dovršena i u tijeku je ispitivanje svih sklopova prije puštanja u probni rad, nije nova da bi se na nju odnosila zabrana Gradskog vijeća. Jer, u Herbosu se opasni otpad spaljuje već godinama. Najstroži europski standardi Prema riječima predsjednika Uprave Herbosa, Mije Ivankovića, pri kupnji opreme i montiranju nove spalionice poštovani su najstroži hrvatski i europski standardi. - U tehničkom pogledu i što se tiče opreme, riječ je o potpuno novoj spalionici na staroj lokaciji, koja će kao prvi takav objekt u Hrvatskoj imati sve potrebne uređaje za zaštitu okoliša, uključujući vrlo skup uređaj za kontinuirano mjerenje emisija dimnih plinova - istaknuo je Ivanković. Dodao je kako je za kupnju opreme, građevinski dio posla i montiranje utrošeno više od tri milijuna eura. Počelo je hladno uhodavanje spalionice, a za otprilike mjesec dana trebao bi početi probni te nakon toga puni rad nove spalionice. Medicinski otpad Prema riječima Ivana Smolčića, direktora Sektora energetike i spalionice Herbosa, kapacitet spalionice iznosi oko 150 kg otpada na sat, odnosno oko 1500 tona godišnje. Osim zagađene ambalaže vlastitih proizvoda, Herbosova spalionica bit će otvorena i za vanjske usluge. - I prije smo spaljivali medicinski otpad, a sada bi bilo najpovoljnije da se taj otpad trajno riješi spaljivanjem u Herbosovoj spalionici - rekao je Smolčić. |Ninoslav Korasić| Izvor:Večernji list |
- 08:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #
04.03.2006., subota
Eko naknada za gumu 10-20, za auto 350-700 kuna
Nakon Pravilnika o ambalažnom otpadu Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva priprema još nekoliko sličnih pravilnika za druge vrste otpada. Najvažnija novost je da će i u njima biti određene naknade koje će proizvođači i uvoznici, u skladu s europskom praksom i načelom »zagađivač plaća«, morati plaćati za zbrinjavanje raznih vrsta otpada. U Ministarstvu, zbog dobrih iskustava s povratnim naknadama za ambalažni otpad, razmišljaju i o motiviranju građana kroz uvođenje nagrada za povrat još nekih vrsta otpada ili pokriće troškova povrata. Npr. kod starih automobila ili hladnjaka punjenih za ozonski sloj štetnim plinovima freonima. Prvi na redu je pravilnik o otpadnim gumama čiji je prijedlog već dovršen pa slijede usuglašavanja s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i ostalim zainteresiranima na koje će se odnositi: uvoznicima guma te vulkanizerima i tvrtkama koje imaju veće količine guma, kaže Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša. Taj pravilnik predviđa da će uvoznici guma morati plaćati naknadu iz koje će se financirati prikupljanje starih guma što će raditi ovlašteni skupljači. Tim se želi izbjeći bacanje tog korisnog otpada u smeće i prirodu i potaknuti njegovo veće korištenje kao sirovine za proizvodnju raznih proizvoda i goriva u cementarama i spalionicama. Zahvaljujući tim naknadama građani i tvrtke više neće morati plaćati zbrinjavanje starih guma što su mnogi izbjegavali pa su velike količine starih guma nekontrolirano bacane u prirodu. Iako u Ministarstvu još nisu odredili kolike će biti naknade za prikupljanje guma neslužbeno smo doznali da bi se okvirno mogle kretati između 10 i 20 kuna po gumi, ovisno o veličini. No, u Ministarstvu tvrde da uvođenje naknada ne bi smjelo dovesti do poskupljenja guma jer bi to na račun svoje zarade trebali financirati uvoznici. Tim više što se radi o malom povećanju u odnosu na cijenu proizvoda. Poskupljenje ne očekujemo i zato, jer uvoznicima guma njihovi strani principali određuju cijene kao i zbog jake konkurencije među prodavačima, kaže Ružinski. Prema njegovim riječima, godišnje se u Hrvatsku uveze 20-24 tisuće tona guma što se može oporabiti u postojećim pogonima. Njihovi preostali slobodni kapaciteti iskoristit će se za postupnu preradu 70 do 100 tisuća tona starih guma koliko ih je, po procjenama, rasuto po odlagalištima otpada i prirodi. Nakon pravilnika o gumama ove godine slijede pravilnici o otpadnim vozilima, medicinskom otpadu, o električnim i elektroničkim uređajima (kompjutori, telefoni, televizori, hladnjaci, štednjaci itd.), o otpadnim uljima te o starim akumulatorima i baterijama. Cilj ovog i pravilnika koji slijede je očistiti okoliš, znatno smanjiti bacanje takvog otpada na odlagališta i povećati njegovo korištenje, a prikupljanje će se financirati iz naknada koje će plaćati uvoznici i proizvođači tih proizvoda. U Ministarstvu još nisu odredili kolike će biti te naknade. One će, naime, ovisiti o troškovima skupljanja takvog otpada te o promjenjivim cijenama takvog otpadnog materijala na burzi. No drže da njihovo uvođenje ne bi trebalo dovesti do poskupljenja takvih proizvoda. Eventualna naknada za zbrinjavanje od 350 do 700 kuna nije velika u odnosu na cijenu automobila, ili 100 kuna za elektronički uređaj vrijedan 12-15 tisuća kuna, da bi zbog toga zaprijetila poskupljenja, kažu u Ministarstvu. Nije isključeno da se i kod još nekih vrsta otpada, poput ambalažnog, uvede svojevrsna eko-kaucija koju će kupci plaćati uz kupljeni proizvod, ali će im se vraćati kad stari proizvod (npr. baterije koje spadaju u opasni otpad) vrate prodavaču ili ovlaštenom skupljaču. |Ninoslav Korasić| izvor: Vjesnik |
- 19:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Sisačko-moslavačka županija = ZELENO SRCE HRVATSKE! Naime, ovaj vrlo ambiciozan cilj pred sebe je postavio Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, inače stalno radno tijelo Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije. Ujedno, ovo je prvo i jedino radno tijelo neke lokalne i regionalne samouprave koje se odlučilo na Blog kao način komunikacija sa građanima-biračima. Zašto Blog? Kao prvo besplatan je i ne iziskuje troškove za web dizajn, drugo, smatramo ovo vrlo popularnim i transparentnim mjestom na kojem će svi građani Županije moći iznijeti svoje stavove i prijedloge o: Prostornim planovima, odlagalištima otpada, spalionicama otpada. No, na ovom mjestu svatko će moći prijaviti i ekološki incident, tražiti od nas ,članova Odbora, odgovore i sl. Mi u Odboru mislimo da je problem zagađenja okoliša u našoj županiji vrlo izražen, pogotovo u gradovima Sisku i Kutini i upravo to zagađenje glavna je prepreka da županija postane ZELENO SRCE HRVATSKE. Vodeća smo županija po broju kancerogenih oboljenja, po broju novo oboljelih od TBC-a i sl. Ne mirimo se sa ucjenjivačkim odnosom nekih firmi-zagađivača koji uvjetuju: "Ili zagađenje ili zatvaranje radnih mjesta?". Želimo vas građane dostojno zastupati i uz vašu pomoć izboriti se za okoliš dostojan života! |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||