U Voltrexu Ostvarenih Želja - Brzog datiranja
ponedjeljak , 24.12.2018.
Click here: U Voltrexu Ostvarenih Želja
Kako život funkcionira i kakve veze ima Vortex? Kad ste zaljubljeni u život dolazi vam partner, jer vam više nije važno da budete zaljubljeni, i onda vam on stiže. Kako vam to govori?
Postoji nešto što zove. Vaše nefizičko biće vam govori, budi sretan. Kako život funkcionira i kakve veze ima Vortex? Prije svega, mi smo vibracijska bića, mi vibriramo, mi smo energija, sve oko nas je energija.
- Postoji nešto što zove. Emocije su naš vodič i naš razgovor sa nefizičkim bićem.
Mi jesmo kreatori, samo što je neko svjestan, a neko nesvjestan kreator. Postoji nešto što zove. To je zakon potpuno isti kao mnogi drugi u svemiru, koji funckioniraju, medjutim o Zakonu privlačenja nas nisu baš puno učili. Što je Vortex i kakve veze ima sa Zakonom privlačenja? Prije svega, mi smo vibracijska bića, mi vibriramo, mi smo energija, sve oko nas je energija. To je prvo što moramo spoznati. Zašto je to važno? Zato što svojom vibracijom privlačimo odredjene stvari u životu, ljude, dogadjaje, sve… Vortex je zapravo vrtlog jedne pozitivne energije koja se nalazi na jednoj drugoj dimenziji koju mi ne vidimo jer smo fizička bića. Kako smo enegija, mi smo i nefizička bića, ali nefizička bića u fizičkom biće. Dakle, produžetak smo nefizičkog bića. Kako život funkcionira i kakve veze ima Vortex? Postoji nešto što se zove kontrast, a njega defirniramo kao nešto loše, stvari koje nam se baš ne svidjaju. Ali život bez kontrasta nije moguć, jer nam je kontrast potreban da bismo odaslali sve ono što želimo u Vortex. Jer u Vortexu je naš predivan partner, naše zdravlje, financijsko obilje, savršeno tijelo, predivan posao. To ne bi mogli staviti u Vortex da jednom nismo imali jednom loš posao, lošeg partnera, nismo bili zadovoljni sobom, bez novaca. Kad se desi kontrast vi ste odaslali u Vortex svoje želje, vaše nefizičko ja je u Vortexu i on sve to ima i vama samo govori, dodji u Vortex, privuci stvari iz Vortexa u svoj fizički život. Kako vam to govori? Preko emocija vam govori da ste dobrom putu, na lošem putu, da ste skrenuli s puta, ne približava ti se ono što želiš. Emocije su naš vodič i naš razgovor sa nefizičkim bićem. Kad se osjećate dobro, stvari iz vašeg Vortexa vam dolaze. Biti u Vortexu znači biti sretan. Mi želimo sve što želimo da bi bili sretni. Zapitajte se zašto želite automobil, zašto želite partnera, zašto želite novac… Jer mislite da ćete tako biti sretni. Vaše nefizičko biće vam govori, budi sretan. Prvo budi sretan, da bi ti stiglo to što želiš. Najbrže manifestacije će se dogadjati kad budete sretni. Shvatite da vam ne trebaju materijalne stvari da budete sretni. Kad znate kako Svemir funkcionira, onda ćete dobiti.. Jer vam taj auto više nije važan. Na vibraciji ste sreće gdje je to auto, i to auto stiže. Kad ste zaljubljeni u život dolazi vam partner, jer vam više nije važno da budete zaljubljeni, i onda vam on stiže. Vortex vrtlog energije u kojem se nalaze sve vaše želje i svi vaši snovi, tu smo na ovom svijetu da budemo sretni, zadovoljni i ispunjeni uz pomoć našeg nefizičkog ja, uz pomoć Boga, duše, andjela, svemira, kako god hoćete, koji nam kroz emocije govori da li smo na dobrom putu ili ne privlačimo to što želimo.
U VORTEXU OSTVARENIH ŽELJA - Ana BUčević - Sudbina
To je zakon potpuno isti kao mnogi drugi u svemiru, koji funckioniraju, medjutim o Zakonu privlačenja nas nisu baš puno učili. Preko emocija vam govori da ste dobrom putu, na lošem putu, da ste skrenuli s puta, ne približava ti se ono što želiš. Kako vam to govori? Zašto je to važno? Vaše nefizičko biće vam govori, budi sretan.
[As oglasi brcko|Poslovni portal|Blog za upoznavanje]
komentiraj (0) * ispiši * #
Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom - Susret s djevojkom
Đorđević: Afirmisati razvoj invalidske zaštite
Click here: Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom
Article 13 ACCESS TO JUSTICE 1. Article 22 RESPECT FOR PRIVACY 1. States Parties shall protect the privacy of personal, health and rehabilitation information of persons with disabilities on an equal basis with others.
Article 21 FREEDOM OF EXPRESSION AND OPINION, AND ACCESS TO INFORMATION States Parties shall take all appropriate measures to ensure that persons with disabilities can exercise the right to freedom of expression and opinion, including the freedom to seek, receive and impart information and ideas on an equal basis with others and through all forms of communication of their choice, as defined in article 2 of the present Convention, including by: a Providing information intended for the general public to persons with disabilities in accessible formats and technologies appropriate to different kinds of disabilities in a timely manner and without additional cost; b Accepting and facilitating the use of sign languages, Braille, augmentative and alternative communication, and all other accessible means modes and formats of communication of their choice by persons with disabilities in official interactions; c Urging private entities that provide services to the general public, including through the Internet, to provide information and services in accessible and usable formats for persons with disabilities; d Encouraging the mass media, including providers of information through the Internet, to make their services accessible to persons with disabilities; e Recognizing and promoting the use of sign languages. Svaka država članica može nominovati jedno lice iz redova svojih državljana.
HRVATSKI SABOR - Uzimajući u obzir sve primjedbe koje je mogla dostaviti odnosna država stranka, kao i svaku drugu pouzdanu obavijest koja mu je dostupna, Odbor može odrediti jednog ili više svojih članova za provedbu istrage i podnošenje žurnoga izvješća Odboru. Article 11 SITUATIONS OF RISK AND HUMANITARIAN EMERGENCIES States Parties shall take, in accordance with their obligations under international law, including international humanitarian law and international human rights law, all necessary measures to ensure the protection and safety of persons with disabilities in situations of risk, including situations of armed conflict, humanitarian emergencies and the occurrence of natural disasters.
Saglasile su se o sledećem: Cilj Član 1 Cilj ove konvencije je da se unapredi, zaštiti i osigura puno i jednako uživanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda svim osobama sa invaliditetom i unapredi poštovanje njihovog urođenog dostojanstva. Osobe sa invaliditetom uključuju i one koji imaju dugoročna fizička, mentalna, intelektualna ili čulna oštećenja koja u interakciji sa raznim preprekama mogu ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na jednakoj osnovi sa drugima. Opšta načela Član 3 Načela ove konvencije su sledeća: a poštovanje urođenog dostojanstva, individualna samostalnost uključujući slobodu vlastitog izbora i nezavisnost osoba; b zabrana diskriminacije; c puno i efikasno učešće i uključivanje u društvo; d uvažavanje razlika i prihvatanje osoba sa invaliditetom kao dela ljudske raznolikosti i čovečanstva; e jednake mogućnosti; f dostupnost; g ravnopravnost žena i muškaraca; h uvažavanje razvojnih sposobnosti dece sa invaliditetom kao i poštovanje prava dece sa invaliditetom na očuvanje svog identiteta. Opšte obaveze Član 4 1. Države strane ugovornice prihvataju da obezbede i unaprede puno ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve osobe sa invaliditetom bez diskriminacije bilo koje vrste po osnovu invaliditeta. U tom cilju države strane ugovornice preuzimaju obavezu da: a usvoje sve odgovarajuće zakonodavne, administrativne i druge mere za ostvarenje prava priznatih ovom konvencijom; b preduzmu sve odgovarajuće mere, uključujući i zakonodavstvo, u cilju menjanja ili ukidanja postojećih zakona, propisa, običaja i prakse koji predstavljaju diskriminaciju prema osobama sa invaliditetom; c uzmu u obzir zaštitu i unapređenje ljudskih prava osoba sa invaliditetom u okviru svih politika i programa; d se uzdržavaju od svih postupaka ili prakse koji nisu u skladu sa ovom konvencijom, kao i da obezbede da državni organi i institucije deluju u skladu sa ovom konvencijom; e preduzmu sve odgovarajuće mere za otklanjanje diskriminacije po osnovu invalidnosti od strane bilo kog lica, organizacije ili privatnog preduzeća; f da preduzmu odnosno podstiču istraživanje i razvoj univerzalno dizajniranih predmeta, usluga, opreme i uređaja, kako je definisano u članu 2. Što se tiče ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, svaka država strana ugovornica preuzima obavezu da preduzme mere u skladu sa svojim maksimalno raspoloživim sredstvima i, tamo gde je to potrebno, u okviru međunarodne saradnje, kako bi se postepeno osiguralo puno ostvarivanje tih prava bez štete po one obaveze sadržane u ovoj konvenciji koje su odmah primenljive prema međunarodnom pravu. U izradi i primeni propisa i politika u cilju primene ove konvencije, kao i u drugim procesima odlučivanja u vezi s pitanjima koja se tiču osoba sa invaliditetom, države strane ugovornice će tesno sarađivati i aktivno uključivati osobe sa invaliditetom, uključujući i decu sa invaliditetom preko njihovih reprezentativnih organizacija. Nijedna odredba ove konvencije neće uticati na eventualne druge odredbe koje u većoj meri vode ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom, a koje mogu biti sadržane u pravu države strane ugovornice ili međunarodnom pravu koje je na snazi u odnosu na tu državu. Neće biti ograničavanja, odnosno odstupanja od bilo kojeg ljudskog prava i osnovnih sloboda priznatih ili postojećih u bilo kojoj državi strani ugovornici ove konvencije u skladu s pravom, konvencijama, propisima ili običajima pod izgovorom da se ovom konvencijom ne priznaju ta prava ili slobode, odnosno da se priznaju u manjoj meri. Odredbe ove konvencije odnose se na sve delove saveznih država bez ikakvih ograničenja, odnosno izuzetaka. Jednakost i zabrana diskriminacije Član 5 1. Države strane ugovornice konstatuju da su svi pojedinci jednaki pred zakonom i po zakonu, kao i da imaju pravo da bez ikakve diskriminacije uživaju jednaku zaštitu i jednake pogodnosti u skladu sa zakonom. Države strane ugovornice će zabraniti svaku diskriminaciju po osnovu invalidnosti i garantovaće osobama sa invaliditetom jednaku i efikasnu pravnu zaštitu od diskriminacije po bilo kom osnovu. Da bi unapredile jednakost i otklonile diskriminaciju, države strane ugovornice će preduzeti sve odgovarajuće korake za obezbeđenje razumnog prilagođavanja. Posebne mere koje su neophodne za ubrzavanje ili dostizanje de facto jednakosti osoba sa invaliditetom neće se smatrati diskriminacijom u smislu odredaba ove konvencije. Žene sa invaliditetom Član 6 1. Države strane ugovornice su svesne toga da su žene i devojke sa invaliditetom izložene višestrukoj diskriminaciji i u tom pogledu će preduzeti mere kako bi im obezbedile potpuno i ravnopravno ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Države strane ugovornice će preduzeti sve odgovarajuće mere kako bi obezbedile potpun razvoj, napredak i osposobljavanje žena da bi im se garantovalo vršenje i uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda sadržanih u ovoj konvenciji. Deca sa invaliditetom Član 7 1. Države strane ugovornice će preduzeti sve neophodne mere da se deci sa invaliditetom obezbedi da, ravnopravno sa drugom decom, u punoj meri uživaju sva ljudska prava i osnovne slobode. U svim akcijama koje se tiču dece sa invaliditetom mora se prevashodno voditi računa o najboljim interesima deteta. Države strane ugovornice će obezbediti da deca sa invaliditetom imaju pravo na slobodno izražavanje svog mišljenja o svim pitanjima koja ih se tiču, da se njihovom mišljenju da odgovarajuća težina u skladu sa njihovim uzrastom i zrelošću, ravnopravno sa drugom decom, kao i da im se pruži pomoć s obzirom na njihovu invalidnost i pomoć koja je primerena njihovom uzrastu kako bi ostvarila to pravo. Podizanje svesti Član 8 1. Države strane ugovornice se obavezuju da usvoje neposredne, efikasne i odgovarajuće mere: a da se podigne svest u celom društvu, uključujući na nivou porodice, o osobama sa invaliditetom i da se neguje poštovanje prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom; b da se bore protiv stereotipa, predrasuda i štetne prakse u odnosu na osobe sa invaliditetom, uključujući one zasnovane na polu i životnom dobu, u svim sferama života; c da se unapredi svest o sposobnostima i doprinosu osoba sa invaliditetom. Mere u tom cilju obuhvataju: a pokretanje i nastavljanje efikasnih kampanja za upoznavanje javnosti s ciljem; i negovanja osetljivosti za prava osoba sa invaliditetom; ii unapređenja pozitivne percepcije i veće društvene svesti u odnosu na osobe sa invaliditetom; iii unapređenja uvažavanja stručnosti, zasluga i sposobnosti osoba sa invaliditetom, kao i njihovog doprinosa na radnom mestu i tržištu rada; b podsticanja na svim nivoima obrazovnog sistema, uključujući i kod dece od malih nogu, ponašanja koje uvažava prava osoba sa invaliditetom; c podsticanja svih medijskih glasila da prikazuju osobe sa invaliditetom na način koji je u skladu s ciljem ove Konvencije; d unapređenja programa podizanja svesti o osobama sa invaliditetom i pravima osoba sa invaliditetom. Pristupačnost Član 9 1. U cilju omoćavanja samostalnog života i punog učešća osoba sa invaliditetom u svim sferama života, države strane ugovornice će preduzeti odgovarajuće mere da osobama sa invaliditetom obezbede pristup, ravnopravno sa drugima, fizičkom okruženju, prevozu, informacijama i komunikacijama, uključujući informacione i komunikacione tehnologije i sisteme, kao i drugim pogodnostima i uslugama koje su otvorene odnosno koje stoje na raspolaganju javnosti, kako u urbanim tako i u ruralnim sredinama. Te mere, koje uključuju identifikovanje i uklanjanje prepreka i barijera za pristup, odnosiće se, između ostalog, i na: a zgrade, puteve, prevozna sredstva i druge pogodnosti u zatvorenom i na otvorenom prostoru, uključujući škole, stambene objekte, zdravstvene objekte i radna mesta; b informacije, komunikacije i druge usluge, uključujući i elektronske usluge i hitne službe. Države strane ugovornice će takođe preduzeti odgovarajuće mere: a da utvrde, promovišu i prate primenu minimalnih standarda i smernica za pristupačnost objekata i usluga koje su otvorene odnosno koje stoje na raspolaganju javnosti; b da obezbede da privatna pravna lica koja pružaju usluge i pogodnosti otvorene ili na raspolaganju javnosti vode računa o svim aspektima njihove pristupačnosti osobama sa invaliditetom; c da obezbede obuku nosilaca o problemima pristupačnosti s kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom; d da se u zgradama i drugim objektima otvorenim za javnost obezbede oznake na Brajevom pismu i na način da se lako čitaju i razumeju; e da se pruže oblici neposredne pomoći i posrednici, uključujući vodiče, čitače i stručne tumače za jezik znakova, kako bi se olakšao pristup zgradama i drugim objektima otvorenim za javnost; f da podstiču druge odgovarajuće oblike pomoći i podrške osobama sa invaliditetom kako bi im se obezbedio pristup informacijama; g da podstiču pristup osoba sa invaliditetom novim informacionim i komunikacionim tehnologijama i sistemima, uključujući internet; h da podstiču blagovremenu izradu, razvoj, proizvodnju i distribuciju dostupnih informacionih i komunikacionih tehnologija i sistema, kako bi postali dostupni uz minimalne troškove. Pravo na život Član 10 Države strane ugovornice ponovo potvrđuju da svako ljudsko biće ima urođeno pravo na život i preduzeće sve potrebne mere kako bi se osobama sa invaliditetom omogućilo da ga u punoj meri uživaju, ravnopravno sa drugima. Rizične situacije i humanitarne katastrofe Član 11 Države strane ugovornice će preduzeti, u skladu sa svojim obavezama prema međunarodnim pravom, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo vezano za ljudska prava, sve potrebne mere kako bi se obezbedila zaštita i sigurnost osoba sa invaliditetom u rizičnim situacijama, uključujući situacije oružanog sukoba, humanitarne katastrofe i elementarne nepogode. Ravnopravnost pred zakonom Član 12 1. Države strane ugovornice ponovo potvrđuju da osobe sa invaliditetom imaju pravo da svuda budu priznate pred zakonom, kao i druga lica. Države strane ugovornice priznaju da osobe sa invaliditetom ostvaruju svoj pravni kapacitet ravnopravno sa drugima u svim aspektima života. Države strane ugovornice će preduzeti odgovarajuće mere kako bi osobama sa invaliditetom omogućile dostupnost pomoći koja im može biti potrebna u ostvarivanju njihovog pravnog kapaciteta. Države strane ugovornice će obezbediti da se svim merama koje se odnose na ostvarivanje pravnog kapaciteta pruže odgovarajuće i efikasne garancije radi sprečavanja zloupotrebe shodno međunarodnom pravu koje se odnosi na ljudska prava. Takve garancije obezbediće da se merama koje se odnose na ostvarivanje pravnog kapaciteta poštuju prava, volja i prioriteti odnosne osobe, kao i da ne dođe do sukoba interesa i neprimerenog uticaja, da budu proporcionalne i prilagođene okolnostima odnosne osobe, u najkraćem mogućem trajanju i da podležu redovnom preispitivanju nadležnog nezavisnog i nepristrasnog organa ili sudskog tela. Garancije će biti proporcionalne stepenu u kojem takve mere utiču na prava i interese osobe na koju se odnose. U zavisnosti od odredaba ovog člana države strane ugovornice će preduzeti sve odgovarajuće i efikasne mere kako bi se osobama sa invaliditetom obezbedila jednaka prava da budu vlasnici imovine ili da je nasleđuju, da kontrolišu svoje finansije i da imaju ravnopravan pristup bankarskim kreditima, hipotekarnim zajmovima i drugim oblicima finansijskog kreditiranja, kao i da osobe sa invaliditetom ne budu lišene svoje imovine nečijom samovoljom. Pristup pravdi Član 13 1. Države strane ugovornice će osobama sa invaliditetom obezbediti efikasan pristup pravdi ravnopravno sa drugim licima, u skladu s procedurom i starošću, kako bi im se olakšalo efikasno obavljanje dužnosti direktnih i indirektnih učesnika, kao i uloge svedoka, u svim sudskim postupcima, kako u istražnom tako i u drugim preliminarnim fazama postupka. Da bi se osobama sa invaliditetom obezbedio efikasan pristup pravdi, države strane ugovornice unapređivaće odgovarajuću obuku namenjenu licima zaposlenim u oblasti pravosuđa, uključujući policiju i zatvorsko osoblje. Lična sloboda i bezbednost Član 14 1. Države strane ugovornice će obezbediti da osobe sa invaliditetom ravnopravno sa drugima: a uživaju pravo na ličnu slobodu i bezbednost; b ne budu lišena slobode protivzakonito ili nečijom samovoljom, da svako lišavanje slobode bude u skladu sa zakonom, kao i da postojanje invaliditeta ni u kom slučaju ne može biti opravdanje za lišavanje slobode. Države strane ugovornice će obezbediti da, u slučaju da osobe s invaliditetom budu lišene slobode bilo kakvim postupkom, te osobe ravnopravno sa drugima imaju pravo na garancije u skladu s međunarodnim pravom koje se odnose na ljudska prava i da se s njima postupa u skladu s ciljevima i načelima ove Konvencije, uključujući obezbeđenje odgovarajućeg smeštaja. Odsustvo zlostavljanja ili okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Član 15 1. Niko neće biti izložen zlostavljanju ili okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, posebno niko neće biti podvrgnut medicinskim ili naučnim eksperimentima bez svoje saglasnosti. Države strane ugovornice će preduzeti sve efikasne zakonske, administrativne, sudske ili druge mere u cilju sprečavanja da osobe sa invaliditetom, ravnopravno sa drugima, budu izložene zlostavljanju ili svirepom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Odsustvo eksploatacije, nasilja i zloupotrebe Član 16 1. Države strane ugovornice će preduzeti sve odgovarajuće zakonske, administrativne, socijalne, obrazovne i druge mere kako bi zaštitile osobe sa invaliditetom, kako u njihovom domu tako i izvan njega, od svih oblika eksploatacije, nasilja i zloupotrebe, uključujući aspekte vezane za pol. Države strane ugovornice će preduzeti takođe sve odgovarajuće mere u cilju sprečavanja svih oblika iskorišćavanja, nasilja i zloupotrebe obezbeđivanjem, između ostalog, odgovarajućih oblika pomoći i podrške, shodno polu i starosti, osobama sa invaliditetom i njihovim porodicama i starateljima, uključujući pružanjem informacija i obukom o tome kako izbeći, prepoznati i prijaviti slučajeve iskorišćavanja, nasilja i zloupotrebe. Države strane ugovornice će obezbediti da se prilikom pružanja zaštite vodi računa o starosti, polu i invaliditetu. U cilju sprečavanja nastajanja bilo kakvih oblika iskorišćavanja, nasilja i zloupotrebe, države strane ugovornice će obezbediti da sve olakšice i programi namenjeni osobama sa invaliditetom budu efikasno praćeni od strane nezavisnih organa. Države strane ugovornice će preduzeti sve odgovarajuće mere radi unapređenja fizičkog, kognitivnog i psihološkog oporavka, rehabilitacije i socijalne reintegracije osoba sa invaliditetom koje postanu žrtve bilo kakvog iskorišćavanja, nasilja ili zloupotrebe, uključujući obezbeđivanjem usluga zaštite. Takav oporavak i reintegracija će se realizovati u okruženju koje podstiče zdravlje, blagostanje, samopoštovanje, dostojanstvo i samostalnost ličnosti vodeći računa o potrebama vezanim za pol i starost. Države strane ugovornice će obezbediti efikasne zakone i politiku, uključujući one koji se odnose na žene i decu, kako bi se obezbedilo da slučajevi iskorišćavanja, nasilja i zloupotrebe osoba sa invaliditetom budu identifikovani, ispitani i, po potrebi, krivično gonjeni. Zaštita integriteta ličnosti Član 17 Svaka osoba sa invaliditetom ima pravo na poštovanje svog fizičkog i mentalnog integriteta ravnopravno sa drugima. Sloboda kretanja i državljanstvo Član 18 1. Države strane ugovornice će priznati osobama sa invaliditetom pravo na slobodu kretanja, slobodan izbor boravišta i na državljanstvo ravnopravno sa drugima, uključujući obezbeđenjem da osobe sa invaliditetom: a imaju pravo na sticanje i promenu državljanstva i da ne budu lišene državljanstva samovoljom ili zbog invaliditeta; b ne budu lišene, zbog invaliditeta, mogućnosti da pribave, poseduju i koriste dokumentaciju u vezi sa njihovim državljanstvom ili druge identifikacione dokumente ili da koriste odgovarajuće postupke, kao što je imigracioni postupak, koji mogu biti potrebni radi lakšeg ostvarivanja prava na slobodu kretanja; c imaju slobodu da napuste svaku zemlju, uključujući njihovu; d ne budu lišene, proizvoljno ili na osnovu invaliditeta, prava na ulazak u svoju zemlju. Deca sa invaliditetom biće upisana odmah po rođenju i imaće od rođenja pravo na lično ime, pravo na sticanje državljanstva i, po mogućnosti, pravo da znaju ko su im roditelji i na roditeljsko staranje. Samostalan život i uključivanje u zajednicu Član 19 Države strane ugovornice ove konvencije priznaju jednako pravo svim osobama sa invaliditetom da žive u zajednici, da imaju jednak izbor kao i drugi i preduzeće efikasne i odgovarajuće mere da osobama sa invaliditetom olakšaju potpuno uživanje ovog prava i njihovo potpuno uključivanje i učešće u zajednici, uključujući obezbeđenjem da: a osobe sa invaliditetom imaju mogućnost izbora boravišta, kao i na to gde i sa kim će živeti, ravnopravno sa drugima, i da ne budu obavezne da žive u nekim konkretnim životnim uslovima; b osobe sa invaliditetom imaju pristup većem broju kućnih, rezidencijalnih i drugih usluga za pružanje podrške od strane zajednice, uključujući ličnu pomoć koja im je potrebna za život i uključivanje u zajednicu, kao i sprečavanje izolacije ili izopštavanja iz zajednice; c usluge i olakšice koje zajednica pruža stanovništvu u celini budu pod istim uslovima dostupne osobama sa invaliditetom i da zadovoljavaju njihove potrebe. Lična pokretljivost Član 20 Države strane ugovornice će preduzeti efikasne mere da osobama sa invaliditetom obezbede ličnu pokretljivost sa najvećim mogućim stepenom samostalnosti, uključujući: a da osobama s invaliditetom olakšaju ličnu pokretljivost na način i u vreme koje one odaberu, uz prihvatljive troškove; b da se osobama sa invaliditetom olakša pristup kvalitetnim pomagalima za kretanje, uređajima, tehnologijama i oblicima žive pomoći i posrednika u kretanju, uključujući njihovo stavljanje na raspolaganje uz prihvatljive troškove; c da osobama s invaliditetom obezbede obuku u veštinama kretanja kao i specijalizovanom osoblju koje će raditi sa tim osobama; d da podstaknu pravna lica koja proizvode pomagala, sredstva i pomoćne tehnologije za kretanje da uzmu u obzir sve aspekte pokretljivosti osoba sa invaliditetom. Sloboda izražavanja i mišljenja i pristup informacijama Član 21 Države strane ugovornice će preduzeti sve odgovarajuće mere kako bi obezbedile da osobe sa invaliditetom mogu da uživaju pravo na slobodu izražavanja i mišljenja, uključujući slobodu da traže, primaju i prenose informacije i ideje, ravnopravno sa drugima, posredstvom svih oblika komunikacije po vlastitom izboru, kao što je definisano u članu 2. Poštovanje privatnosti Član 22 1. Osobe sa invaliditetom imaju pravo na zaštitu putem zakona od takvog mešanja ili napada. Države strane ugovornice će štititi privatnost ličnih, zdravstvenih i informacija u vezi sa rehabilitacijom osoba sa invaliditetom, ravnopravno sa drugima. Poštovanje doma i porodice Član 23 1. Države strane ugovornice će preduzeti efikasne i odgovarajuće mere u cilju otklanjanja diskriminacije osoba sa invaliditetom u svim pitanjima koja se odnose na brak, porodicu, roditeljstvo i lične odnose, ravnopravno sa drugima, kako bi se obezbedilo: a priznavanje prava svih osoba sa invaliditetom u životnom dobu za stupanje u brak da stupe u brak i osnuju porodicu na osnovu slobodne i pune saglasnosti budućih supružnika; b priznavanje prava osobama sa invaliditetom da slobodno i odgovorno odlučuju o broju i razmaku između rađanja dece i da imaju pristup informacijama odgovarajućim za njihovo životno doba, obrazovanju u vezi sa rađanjem i planiranjem porodice, kao i potrebnim sredstvima kako bi im se omogućilo vršenje ovih prava; c da osobe sa invaliditetom, uključujući decu, očuvaju svoju plodnost ravnopravno sa drugima. Države strane ugovornice će obezbediti prava i odgovornosti osoba sa invaliditetom u vezi sa starateljstvom, štićeništvom i skrbništvom, usvajanjem dece ili sličnim institutima, tamo gde su ovi koncepti predviđeni nacionalnim zakonodavstvom; u svim slučajevima najviše će se voditi računa o najboljim interesima deteta. Države strane ugovornice će pružati odgovarajuću pomoć osobama sa invaliditetom u vršenju njihovih obaveza podizanja dece. Države strane ugovornice će obezbediti da deca sa invaliditetom imaju jednaka prava u pogledu porodičnog života. U cilju ostvarivanja ovih prava i sprečavanja skrivanja, napuštanja, zanemarivanja i izopštavanja dece sa invaliditetom, države strane ugovornice se obavezuju da pružaju blagovremene i sveobuhvatne informacije, usluge i podršku deci sa invaliditetom i njihovim porodicama. Države strane ugovornice će obezbediti da se dete ne razdvaja od svojih roditelja protiv svoje volje, osim ukoliko nadležni organi na osnovu sudskog preispitivanja ne utvrde, u skladu sa zakonom i procedurama koje se primenjuju, da je takvo razdvajanje neophodno u najboljem interesu deteta. Ni u kom slučaju se dete neće razdvajati od roditelja na osnovu invaliditeta bilo deteta ili jednog ili oba roditelja. Države strane ugovornice će, ukoliko najbliža porodica nije u stanju da vodi brigu o detetu sa invaliditetom, uložiti sve napore kako bi se obezbedilo alternativno staranje u okviru šire porodice ili, ukoliko to nije moguće, u okviru zajednice u porodičnom okruženju. Obrazovanje Član 24 1. Države strane ugovornice priznaju pravo osoba sa invaliditetom na obrazovanje. U cilju ostvarivanja ovog prava bez diskriminacije i na osnovu jednakih mogućnosti, države strane ugovornice će obezbediti inkluzivni sistem obrazovanja na svim nivoima i doživotno učenje u cilju: a punog razvoja ljudskog potencijala i osećanja dostojanstva i vlastite vrednosti, kao i jačanja poštovanja ljudskih prava, osnovnih sloboda i različitosti među ljudima; b razvoja ličnosti, talenata i kreativnosti osoba sa invaliditetom, kao i njihovih umnih i fizičkih sposobnosti do punog stepena njihovih potencijala; c omogućavanja osobama sa invaliditetom da efikasno učestvuju u slobodnom društvu. U ostvarivanju ovog prava, države strane ugovornice će obezbediti da: a osobe sa invaliditetom ne budu isključene iz sistema opšteg obrazovanja na osnovu invaliditeta, kao i da deca sa invaliditetom ne budu isključena iz slobodnog i obaveznog osnovnog ili srednjeg obrazovanja, na osnovu invaliditeta; b osobe sa invaliditetom imaju pristup inkluzivnom, kvalitetnom i slobodnom osnovnom i srednjem obrazovanju, ravnopravno sa drugima u zajednici u kojoj žive; c se pruži razuman smeštaj u skladu s potrebama pojedinca na kojeg se to odnosi; d osobe sa invaliditetom dobiju potrebnu podršku u okviru sistema opšteg obrazovanja radi njihovog efikasnijeg obrazovanja; e efektivne mere individualizovane podrške budu obezbeđene u sredinama koje maksimalno pogoduju akademskom i društvenom razvoju, u skladu sa ciljem punog uključivanja. Države strane ugovornice će omogućiti osobama sa invaliditetom da uče veštine života i društvenog razvoja radi njihovog punog učešća u obrazovanju i ravnopravnog pripadanja zajednici. U tom cilju, države strane ugovornice će preduzeti odgovarajuće mere, uključujući da: a omoguće lakše učenje Brajovog pisma, alternativnog pisma, uveličavajućih i alternativnih načina, sredstava i formata komunikacije kao i veština orijentacije i kretanja, uz podršku i usmeravanje od strane lica sa sličnim problemima; b olakšaju učenje jezika znakova i unaprede lingvistički identitet zajednice gluvih; c obezbede da se školovanje osoba, posebno dece, koja su slepa, gluva ili i slepa i gluva organizuje na najprikladnijim jezicima, načinima i sredstvima komunikacije za pojedinca, kao i u sredinama koje maksimalno pogoduju akademskom i društvenom razvoju. Takva obuka će obuhvatiti svest o invaliditetu i korišćenje odgovarajućih uveličavajućih i alternativnih sredstava, načina i formata komunikacije, obrazovnih tehnika i materijala kao podrške osobama sa invaliditetom. Države strane ugovornice će obezbediti da osobe sa invaliditetom imaju pristup opštem tercijernom obrazovanju, stručnoj obuci, školovanju odraslih i doživotnom učenju bez diskriminacije i ravnopravno sa drugima. U tom cilju, države strane ugovornice će voditi računa da se osobama sa invaliditetom obezbedi razuman smeštaj. Zdravlje Član 25 Države strane ugovornice priznaju osobama sa invaliditetom pravo na ostvarivanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda bez diskriminacije zasnovane na invaliditetu. Države strane ugovornice će preduzeti sve odgovarajuće mere kako bi osobama sa invaliditetom omogućile pristup zdravstvenim uslugama, vodeći računa o polu, uključujući rehabilitaciju u vezi sa zdravljem. Države strane ugovornice posebno će: a obezbediti osobama sa invaliditetom isti izbor, kvalitet i standard besplatne ili pristupačne zdravstvene zaštite i programe koji se nude drugim licima, uključujući u oblasti polnog ili reproduktivnog zdravlja i javnih zdravstvenih programa namenjenih širokoj populaciji; b obezbediti one zdravstvene usluge koje su konkretno potrebne osobama sa invaliditetom zbog njihovog invaliditeta, uključujući rano otkrivanje i intervenciju, po potrebi, i usluge namenjene svođenju na najmanju meru i sprečavanju daljeg invaliditeta, uključujući među decom i starijim osobama; c obezbediti ove zdravstvene usluge što je moguće bliže zajednicama gde ljudi žive, uključujući seoske sredine; d zatražiti od profesionalnih zdravstvenih radnika da obezbede isti kvalitet lečenja osobama sa invaliditetom kao i drugima, uključujući na osnovu slobodne i informisane saglasnosti, između ostalog, širenjem saznanja o ljudskim pravima, dostojanstvu, autonomiji i potrebama osoba sa invaliditetom putem obuke i usvajanjem etičkih standarda za javnu i privatnu zdravstvenu zaštitu; e zabraniti diskriminaciju prema osobama sa invaliditetom prilikom obezbeđenja zdravstvenog osiguranja i životnog osiguranja ukoliko je takvo osiguranje dozvoljeno nacionalnim zakonodavstvom, koje će se obezbediti na pravedan i razuman način; f sprečiti diskriminatorsko uskraćivanje zdravstvene zaštite ili zdravstvenih usluga ili hrane ili tečnosti na osnovu invaliditeta. Održavanje i rehabilitacija Član 26 1. Države strane ugovornice će preduzeti efikasne i odgovarajuće mere, uključujući putem podrške osoba sa sličnim tegobama, kako bi se osobama sa invaliditetom omogućilo da postignu i očuvaju maksimalnu nezavisnost, punu fizičku, mentalnu, socijalnu i stručnu sposobnost, kao i puno uključivanje i učešće u svim aspektima života. U tom cilju, države strane ugovornice će organizovati, ojačati i pružiti sveobuhvatne usluge i programe održavanja i rehabilitacije, posebno u oblasti zdravlja, zapošljavanja, obrazovanja i socijalnih usluga, tako da ove usluge i programi: a otpočnu u najranijoj mogućoj fazi i da se zasnivaju na multidisciplinarnoj proceni individualnih potreba i sposobnosti; b podrže učešće i uključivanje u zajednicu kao i u sve aspekte društva na dobrovoljnoj osnovi i da budu dostupni osobama sa invaliditetom na mestima najbližim njihovim zajednicama, uključujući seosku sredinu. Države strane ugovornice će podsticati razvoj početne i kontinuirane obuke za profesionalce i drugo osoblje koje radi na pružanju usluga održavanja i rehabilitacije. Države strane ugovornice će se zalagati za raspoloživost, poznavanje i upotrebu pomoćnih sredstava i tehnologija, osmišljenih za osobe sa invaliditetom, koje se odnose na održavanje i rehabilitaciju. Rad i zapošljavanje Član 27 1. Države strane ugovornice priznaju osobama sa invaliditetom pravo na rad, ravnopravno sa drugima; to uključuje pravo na mogućnost sticanja sredstava za život radom koji je slobodno izabran ili prihvaćen na tržištu rada i u radnoj sredini koja je otvorena, uključiva i pristupačna za osobe sa invaliditetom. Države strane ugovornice će garantovati i unapređivati ostvarivanje prava na rad, uključujući i one osobe koje postanu invalidi tokom rada, tako što će preduzeti odgovarajuće korake, uključujući putem zakonodavstva, između ostalog, u cilju: a zabrane diskriminacije na osnovu invalidnosti u vezi sa svim pitanjima koja se tiču svih oblika zapošljavanja, uključujući uslove za stupanje u radni odnos, angažovanje i zapošljavanje, stalnost zapošljavanja, napredovanje na radnom mestu i bezbedne i zdrave radne uslove; b zaštite prava osoba sa invaliditetom da, ravnopravno sa drugima, uživaju pravedne i povoljne uslove za rad, uključujući jednake mogućnosti i nadoknadu za rad jednake vrednosti, bezbedne i zdrave radne uslove, uključujući zaštitu od uznemiravanja i ispravljanje nepravdi; c stvaranja uslova da osobe sa invaliditetom imaju mogućnost da ostvaruju svoje pravo na rad i sindikalno udruživanje, ravnopravno sa drugima; d omogućavanja osobama sa invaliditetom da imaju efikasan pristup opštim tehničkim programima i programima za stručno usmeravanje, kao i uslugama nalaženja posla i stručne i kontinuirane obuke; e podsticanja mogućnosti zapošljavanja i napredovanja u karijeri za osobe sa invaliditetom na tržištu rada, kao i pružanje pomoći u pronalaženju, sticanju, očuvanju posla i vraćanja na posao; f unapređivanja mogućnosti za samozapošljavanje, preduzetništvo, razvoj zadruga i otpočinjanje vlastitog posla; g zapošljavanja osoba sa invaliditetom u javnom sektoru; h podsticanja zapošljavanja osoba sa invaliditetom u privatnom sektoru putem odgovarajućih politika i mera, koje mogu obuhvatati i afirmativne akcione programe, podsticaje i druge mere; i obezbeđenja razumnog smeštaja osobama sa invaliditetom na radnom mestu; j podsticanja osoba sa invaliditetom da stiču radno iskustvo na otvorenom tržištu rada; k podsticanja programa stručne i profesionalne rehabilitacije osoba sa invaliditetom, programa za zadržavanje posla i vraćanje na posao osoba sa invaliditetom. Države strane ugovornice će obezbediti da osobe sa invaliditetom ne budu držane u ropstvu ili stanju sličnom ropstvu, kao i da budu zaštićene, ravnopravno sa drugima, od prisilnog rada ili radne obaveze. Odgovarajući uslovi života i socijalna zaštita Član 28 1. Države strane ugovornice priznaju pravo osoba sa invaliditetom na odgovarajući životni standard za njih i njihovu porodicu, uključujući odgovarajuću ishranu, odeću i smeštaj, kao i na stalno poboljšavanje uslova života, i preduzeće odgovarajuće korake radi očuvanja i unapređivanja ovog prava bez diskriminacije na osnovu invaliditeta. Države strane ugovornice priznaju pravo osoba sa invaliditetom na socijalnu zaštitu i na ostvarivanje tog prava bez diskriminacije na osnovu invaliditeta i preduzeće odgovarajuće korake radi očuvanja i unapređivanja ovog prava, uključujući i mere kojima se obezbeđuje da: a osobe sa invaliditetom imaju ravnopravan pristup uslugama obezbeđenja čiste vode, kao i da imaju pristup odgovarajućim i raspoloživim uslugama, sredstvima i ostaloj pomoći za potrebe invalida; b osobe sa invaliditetom, posebno žene i devojke sa invaliditetom i starije osobe sa invaliditetom, imaju pristup programima socijalne zaštite i programima za smanjenje siromaštva; c osobe sa invaliditetom i njihove porodice koje žive u siromaštvu imaju pristup državnoj pomoći za pokrivanje troškova vezanih za invaliditet, uključujući odgovarajuću obuku, davanje saveta, finansijsku pomoć i privremenu tuđu negu; d osobe sa invaliditetom imaju pristup programima socijalnih stanova; e osobe sa invaliditetom imaju ravnopravan pristup penzionim pogodnostima i programima. Učešće u političkom i javnom životu Član 29 Države strane ugovornice garantuju osobama sa invaliditetom politička prava i mogućnost da ih uživaju na ravnopravnoj osnovi sa drugima, i obavezuju se: a da osiguraju da osobe sa invaliditetom mogu efikasno i potpuno da učestvuju u političkom i javnom životu ravnopravno kao i drugi, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika, uključujući pravo i mogućnost da osobe sa invaliditetom glasaju i budu birane, između ostalog, tako što će: i obezbediti da procedure glasanja, sredstva i materijali budu prikladni, pristupačni i laki za razumevanje i korišćenje; ii štititi prava osoba sa invaliditetom da tajno glasaju na izborima i javnim referendumima bez zastrašivanja, kao i da se kandiduju na izborima, da efikasno obavljaju dužnosti i sve javne funkcije na svim nivoima vlasti, omogućavajući korišćenje tehnologija za pomoć i novih tehnologija gde je to moguće; iii garantovati slobodno izražavanje volje osoba sa invaliditetom kao birača i u tom cilju, gde je to potrebno, na njihov zahtev, omogućiti da im osoba po njihovom izboru pruži pomoć prilikom glasanja; b aktivno unapređivati okruženje u kojem osobe sa invaliditetom mogu efikasno i potpuno da učestvuju u obavljanju javnih poslova bez diskriminacije i ravnopravno sa drugima, i podsticati njihovo učešće u javnim poslovima, uključujući: i učešće u nevladinim organizacijama i udruženjima koji se bave pitanjem javnog i političkog života zemlje, kao i u aktivnostima i upravi političkih partija; ii osnivanje i priključivanje organizacijama osoba sa invaliditetom u cilju predstavljanja osoba sa invaliditetom na međunarodnom nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Učešće u kulturnom životu, rekreaciji, aktivnostima u slobodno vreme i sportu Član 30 1. Države strane ugovornice priznaju pravo osobama sa invaliditetom da ravnopravno sa drugima učestvuju u kulturnom životu i preduzeće sve odgovarajuće mere kako bi obezbedile da osobe sa invaliditetom: a imaju pristup materijalima kulturnog sadržaja u oblicima koji su im pristupačni; b imaju pristup televizijskim programima, filmovima, pozorištu i drugim kulturnim aktivnostima u oblicima koji su im pristupačni; c imaju pristup mestima za izvođenje predstava ili pružanje usluga kulturnog sadržaja, kao što su pozorišta, muzeji, bioskopi, biblioteke i turističke agencije i, po mogućnosti, pristup spomenicima i znamenitostima od nacionalnog kulturnog značaja. Države strane ugovornice će preduzimati odgovarajuće mere kako bi omogućile da osobe sa invaliditetom imaju mogućnost da razvijaju i iskoriste svoje kreativne, umetničke i intelektualne potencijale, ne samo za svoje potrebe, već i za obogaćivanje društva. Države strane ugovornice će preduzeti odgovarajuće korake, u skladu s međunarodnim pravom, kako bi obezbedile da zakoni kojima se štite prava na intelektualnu svojinu ne predstavljaju neopravdanu ili diskriminatorsku prepreku za pristup osoba sa invaliditetom materijalima kulturnog sadržaja. Osobe sa invaliditetom imaju pravo, ravnopravno sa drugima, na priznavanje i podršku njihovom specifičnom kulturnom i jezičkom identitetu, uključujući jezik znakova i kulturu osoba oštećenog sluha. Da bi se osobama sa invaliditetom omogućilo da ravnopravno sa drugima učestvuju u rekreativnim i sportskim aktivnostima, kao i onima u slobodno vreme, države strane ugovornice će preduzeti odgovarajuće mere kako bi: a podstakle i unapredile učešće osoba sa invaliditetom, u najvećoj mogućoj meri, u vodećim sportskim aktivnostima na svim nivoima; b obezbedile da osobe sa invaliditetom imaju mogućnost da organizuju, razvijaju i učestvuju u specifičnim sportskim i rekreativnim aktivnostima vezanim za invaliditet, i u tom cilju će podsticati obezbeđivanje, ravnopravno sa drugima, odgovarajuće nastave, treninga i sredstava; c obezbedile da osobe sa invaliditetom imaju pristup sportskim, rekreativnim i turističkim događajima; d obezbedile da deca sa invaliditetom imaju ravnopravan pristup sa ostalom decom u učešću u igri, rekreaciji i aktivnostima u slobodno vreme, kao i sportskim aktivnostima, uključujući i one aktivnosti u okviru škole; e obezbedile da osobe sa invaliditetom imaju pristup uslugama onih koji su uključeni u organizaciju rekreativnih, turističkih aktivnosti kao i aktivnosti u slobodno vreme i sportskih aktivnosti. Statistika i prikupljanje podataka Član 31 1. Države strane ugovornice se obavezuju da prikupljaju odgovarajuće informacije, uključujući statističke podatke i podatke na osnovu istraživanja, koji im omogućuju formulisanje i sprovođenje politika u vezi s primenom ove konvencije. Proces prikupljanja i čuvanja ovih informacija će: a biti u skladu sa pravno utvrđenim garancijama, uključujući zakonodavstvo o zaštiti podataka, za obezbeđenje poverljivosti i poštovanja privatnosti osoba sa invaliditetom; b biti u skladu sa međunarodno prihvaćenim normama za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i etičkih načela prilikom prikupljanja i korišćenja statistike. Informacije koje su prikupljene u skladu sa ovim članom će se distribuirati, gde je to pogodno, i koristiti kako bi se omogućila procena ispunjavanja obaveza država strana ugovornica iz ove konvencije i kako bi se identifikovale i rešavale prepreke s kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom u ostvarivanju svojih prava. Države strane ugovornice preuzimaju odgovornost za distribuciju ovih statističkih podataka i obezbeđuju njihovu dostupnost osobama sa invaliditetom i drugima. Međunarodna saradnja Član 32 1. Države strane ugovornice priznaju značaj međunarodne saradnje i njenog unapređivanja u podršci nacionalnim naporima za ostvarenje svrhe i ciljeva ove Konvencije, i preduzimaće odgovarajuće i efikasne mere u tom pogledu, između dve ili više država i, gde je to pogodno, u saradnji sa odgovarajućim međunarodnim i regionalnim organizacijama i civilnim društvom, posebno organizacijama osoba sa invaliditetom. Te mere bi mogle obuhvatiti, između ostalog, sledeće: a da obezbede da u međunarodnu saradnju, uključujući međunarodne programe za razvoj, budu uključene osobe sa invaliditetom i da im ona bude dostupna; b olakšavanje i podržavanje izgradnje kapaciteta, uključujući putem razmene i podele informacija, iskustava, programa obuke i najbolje prakse; c olakšavanje saradnje u oblasti istraživanja i pristupa naučnom i tehničkom znanju; d pružanje, gde je to pogodno, tehničke i ekonomske pomoći, uključujući i olakšavanje pristupa i zajedničko korišćenje dostupnih tehnologija i onih za pomoć, kao i putem transfera tehnologija. Odredbe ovog člana ne idu na uštrb obaveza svake države strane ugovornice koje se tiču ispunjavanja njenih obaveza iz ove konvencije. Nacionalna primena i praćenje Član 33 1. Države strane ugovornice će odrediti, u skladu sa svojim sistemom organizacije, jedno ili više tela u okviru svoje vlade za pitanja koja se odnose na primenu ove Konvencije, i razmotriće sa dužnom pažnjom mogućnost uspostavljanja ili određivanja koordinacionog mehanizma u okviru vlade radi lakšeg preduzimanja odgovarajuće akcije u različitim sektorima i na različitim nivoima. Države strane ugovornice će, u skladu sa svojim pravnim i upravnim sistemima, održavati, jačati, odrediti ili uspostaviti u okviru odnosne države strane ugovornice, okvir, uključujući jedan ili više nezavisnih mehanizama, po potrebi, za unapređivanje, zaštitu i praćenje primene ove konvencije. Pri određivanju ili uspostavljanju takvog mehanizma, države strane ugovornice će uzeti u obzir načela koja se odnose na status i funkcionisanje nacionalnih institucija za zaštitu i unapređivanje ljudskih prava. Civilno društvo, posebno osobe sa invaliditetom i njihove organizacije koje ih zastupaju, biće uključeni u proces praćenja primene i potpuno će u njemu učestvovati. Komitet za prava osoba sa invaliditetom Član 34 1. U vreme stupanja ove konvencije na snagu, Komitet će sačinjavati dvanaest eksperata. Nakon dodatnih šezdeset ratifikacija ili pristupanja Konvenciji, članstvo u Komitetu će se povećati za šest članova, dostižući maksimalan broj od osamnaest članova. Članovi Komiteta će delovati u ličnom svojstvu i posedovaće visoke moralne kvalitete i priznatu stručnost i iskustvo u oblasti koju pokriva ova Konvencija. Prilikom imenovanja svojih kandidata, države strane ugovornice se pozivaju da sa dužnom pažnjom razmotre odredbu iz člana 4. Države strane ugovornice će birati članove Komiteta vodeći računa o ravnopravnoj geografskoj zastupljenosti, zastupljenosti različitih oblika civilizacije i najvažnijih pravnih sistema, uravnoteženoj zastupljenosti polova i učešću eksperata sa invaliditetom. Članovi Komiteta će se birati tajnim glasanjem sa liste lica koja su države strane ugovornice imenovale iz redova svojih državljana na sastancima Konferencije država strana ugovornica. Na tim sastancima, na kojima će dve trećine država strana ugovornica predstavljati kvorum, lica izabrana u Komitet predstavljaće ona lica koja dobiju najveći broj glasova i apsolutnu većinu glasova predstavnika država strana ugovornica koji su prisutni i koji glasaju. Prvi izbori će se održati najkasnije šest meseci nakon datuma stupanja ove konvencije na snagu. Najmanje četiri meseca pre datuma svakog pojedinačnog izbora, generalni sekretar Ujedinjenih nacija uputiće pismo državama stranama ugovornicama pozivajući ih da dostave svoje nominacije u roku od dva meseca. Generalni sekretar će potom pripremiti listu po abecednom redu svih lica koja su na ovaj način nominovana, navodeći države strane ugovornice koje su ih nominovale i dostaviće je državama stranama ugovornicama ove Konvencije. Članovi Komiteta biraju se na period od četiri godine i mogu biti samo još jednom izabrani. Međutim, šestorici članova koji su izabrani na prvim izborima mandat ističe po isteku dve godine; odmah nakon prvih izbora, imena ove šestorice članova bira žrebom predsedavajući sastanka spomenutog u tački 5. Izbor šestorice dodatnih članova Komiteta održaće se tokom redovnih izbora u skladu sa odgovarajućim odredbama ovog člana. Ukoliko član Komiteta umre ili podnese ostavku ili izjavi da iz bilo kojeg drugog razloga ne može više da obavlja svoje dužnosti, država strana ugovornica koja je imenovala tog člana imenovaće drugog eksperta koji ima kvalifikacije i ispunjava zahteve iznete u odgovarajućim odredbama ovog člana, koji će služiti u tom svojstvu do kraja mandata. Komitet će utvrditi svoj poslovnik o radu. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija će obezbediti potrebno osoblje i sredstva za efikasno obavljanje funkcija Komiteta na osnovu ove konvencije, i sazvaće njegov prvi sastanak. Uz odobrenje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, članovi Komiteta osnovanog prema ovoj konvenciji, dobijaće platu iz sredstava Ujedinjenih nacija pod onim uslovima i modalitetima koje utvrdi Skupština, imajući u vidu značaj odgovornosti Komiteta. Članovi Komiteta imaće pravo na olakšice, privilegije i imunitete koje uživaju eksperti u misiji Ujedinjenih nacija kako je utvrđeno u odgovarajućim odeljcima Konvencije o privilegijama i imunitetima Ujedinjenih nacija. Izveštaji država strana ugovornica Član 35 1. Svaka država strana ugovornica će dostavljati Komitetu, preko generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, sveobuhvatni izveštaj o merama koje su preduzete u cilju izvršavanja njenih obaveza iz ove konvencije, kao i o napretku koji je u tom pogledu ostvaren, u roku od dve godine nakon stupanja ove konvencije na snagu za odnosnu državu stranu ugovornicu. Nakon toga, države strane ugovornice će podnositi naredne izveštaje najmanje jednom svake četiri godine i posle toga kad god to Komitet zatraži. Komitet će odlučivati o smernicama koje treba da se primenjuju na sadržaj izveštaja. Država strana ugovornica koja je podnela prvi sveobuhvatan izveštaj Komitetu ne treba da u svojim sledećim izveštajima ponavlja informacije koje je prethodno iznela. Prilikom pripreme izveštaja za Komitet, države strane ugovornice se pozivaju da razmotre mogućnost da to čine u okviru otvorenog i transparentnog procesa i da sa dužnom pažnjom uzmu u obzir odredbu sadržanu u članu 4, tačka 3. Izveštaji mogu da ukažu na faktore i teškoće koji utiču na stepen ispunjavanja obaveza iz ove konvencije. Razmatranje izveštaja Član 36 1. Komitet će razmotriti svaki izveštaj i dati onakve sugestije i opšte preporuke u vezi sa izveštajem koje može smatrati odgovarajućim i proslediće ih odnosnoj državi strani ugovornici. Država strana ugovornica može da odgovori Komitetu bilo kojom informacijom po svom izboru. Komitet može zatražiti dodatne informacije od država strana ugovornica koje su relevantne za primenu ove konvencije. Ukoliko država strana ugovornica znatno kasni s podnošenjem izveštaja, Komitet može obavestiti odnosnu državu stranu ugovornicu o potrebi razmatranja primene ove konvencije u toj državi strani ugovornici, na osnovu pouzdanih informacija kojima Komitet raspolaže, ukoliko odnosni izveštaj ne bude podnet u roku od tri meseca nakon tog obaveštenja. Komitet će pozvati odnosnu državu stranu ugovornicu da učestvuje u tom razmatranju. Ukoliko država strana ugovornica odgovori podnošenjem odnosnog izveštaja, primenjuju se odredbe stava 1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija staviće te izveštaje na raspolaganje svim državama stranama ugovornicama. Države strane ugovornice staviće svoje izveštaje na raspolaganje širokoj javnosti u svojoj zemlji i omogućiće pristup sugestijama i opštim preporukama koji se odnose na ove izveštaje. Komitet će, ukoliko to smatra primerenim, dostaviti specijalizovanim agencijama, fondovima i programima Ujedinjenih nacija i drugim nadležnim telima, izveštaje država strana ugovornica kako bi se izašlo u susret zahtevu ili upozorenju o potrebi dobijanja tehničkog saveta ili pomoći koje oni sadrže, zajedno sa primedbama i preporukama Komiteta, ukoliko ih bude, vezanim za te zahteve ili upozorenja. Saradnja država strana ugovornica i Komiteta Član 37 1. Svaka država strana ugovornica će sarađivati s Komitetom i pomagati njegovim članovima u ispunjavanju njihovog mandata. U svom odnosu sa državama stranama ugovornicama Komitet će sa dužnom pažnjom razmatrati puteve i načine za povećanje nacionalnih kapaciteta za primenu ove konvencije, uključujući i putem međunarodne saradnje. Odnos Komiteta sa ostalim telima Član 38 U cilju jačanja efikasne primene ove konvencije i podsticanja međunarodne saradnje u oblasti koju pokriva ova konvencija: a specijalizovane agencije i drugi organi Ujedinjenih nacija imaju pravo da budu zastupljeni prilikom razmatranja primene onih odredaba ove konvencije koje spadaju u delokrug njihovog mandata. Komitet može pozvati specijalizovane agencije i druga nadležna tela koje može smatrati odgovarajućim da daju ekspertski savet o primeni ove konvencije u oblastima koje spadaju u okvir njihovih odnosnih mandata. Komitet može pozvati specijalizovane agencije i druge organe Ujedinjenih nacija da podnesu izveštaje o primeni ove konvencije u oblastima koje spadaju u okvir njihovih aktivnosti. Izveštaj Komiteta Član 39 Komitet podnosi izveštaj svake dve godine Generalnoj skupštini i Ekonomskom i socijalnom savetu o svojim aktivnostima i može davati sugestije i opšte preporuke koje se zasnivaju na razmatranju izveštaja i informacija koje je dobio od država strana ugovornica. Te sugestije i opšte preporuke se uključuju u izveštaj Komiteta zajedno s komentarima, ukoliko ih ima, država strana ugovornica. Konferencija država strana ugovornica Član 40 1. Države strane ugovornice se redovno sastaju na Konferenciji država strana ugovornica radi razmatranja bilo kojeg pitanja u vezi s primenom ove konvencije. Najkasnije šest meseci nakon stupanja ove konvencije na snagu, generalni sekretar Ujedinjenih nacija saziva Konferenciju država strana ugovornica. Naredne sastanke generalni sekretar saziva svake dve godine ili na osnovu odluke Konferencije država strana ugovornica. Depozitar Član 41 Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je depozitar ove konvencije. Potpisivanje Član 42 Ova konvencija je otvorena za potpisivanje svim državama stranama ugovornicama i organizacijama za regionalne integracije počev od 30. Obavezna saglasnost Član 43 Ova konvencija podleže ratifikaciji država potpisnica i zvaničnoj potvrdi organizacija za regionalne integracije potpisnica iste. Konvencija je otvorena za pristupanje bilo koje države ili organizacije za regionalne integracije, koje nisu potpisale ovu konvenciju. Organizacije za regionalne integracije Član 44 1. Te organizacije će, u svojim instrumentima o zvaničnom potvrđivanju ili pristupanju, navesti stepen svojih nadležnosti u vezi s pitanjima kojima se bavi ova konvencija. One će naknadno obavestiti depozitara o bilo kojoj značajnoj izmeni stepena svojih nadležnosti. Za svrhe člana 45. Organizacije za regionalne integracije mogu, kad je reč o pitanjima iz njihove nadležnosti, koristiti svoje pravo da glasaju na Konferenciji država strana ugovornica, pri čemu je broj glasova jednak broju njihovih država članica koje su strane ugovornice ove konvencije. Takva organizacija neće koristiti svoje pravo da glasa ukoliko bilo koja od njenih država članica ostvaruje svoje pravo i obratno. Stupanje na snagu Član 45 1. Ova konvencija stupa na snagu tridesetog dana nakon deponovanja dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. Za svaku državu ili organizaciju za regionalne integracije, ratifikovanje, zvanično potvrđivanje ili pristupanje ovoj konvenciji nakon deponovanja dvadesetog takvog instrumenta, ova konvencija stupa na snagu tridesetog dana nakon deponovanja takvog njenog instrumenta. Rezerve Član 46 1. Rezerve koje su nespojive s predmetom i svrhom ove konvencije nisu dopuštene. Rezerve se mogu povući u svako doba. Izmene i dopune Član 47 1. Svaka država strana ugovornica može predložiti izmenu i dopunu ove konvencije i dostaviti je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar obaveštava države strane ugovornice o svakoj predloženoj izmeni i dopuni s molbom da ga izveste da li su za održavanje konferencije država strana ugovornica na kojoj bi se razmatrali ovi predlozi i donosile odluke o njima. U slučaju da se u roku od četiri meseca od datuma takvog obaveštenja, najmanje jedna trećina država strana ugovornica izjasni za takvu konferenciju, generalni sekretar će sazvati konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Svaku izmenu i dopunu koju usvoji dvotrećinska većina država strana ugovornica koje su prisutne i koje glasaju generalni sekretar dostavlja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija na odobrenje, a potom svim državama stranama ugovornicama na prihvatanje. Svaka izmena i dopuna usvojena i odobrena u skladu sa stavom 1. Nakon toga, izmena i dopuna stupa na snagu za svaku državu stranu ugovornicu pojedinačno tridesetog dana nakon deponovanja njenog instrumenta o prihvatanju. Izmena i dopuna obavezuje samo one države strane ugovornice koje su je prihvatile. Ukoliko Konferencija država strana ugovornica tako odluči konsenzusom, izmena i dopuna koja je usvojena i odobrena u skladu sa stavom 1. Otkazivanje Član 48 Država strana ugovornica može otkazati ovu konvenciju pismenim obaveštenjem upućenim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Otkazivanje stupa na snagu po isteku godine dana nakon datuma prijema obaveštenja od strane generalnog sekretara. Dostupan format Član 49 Tekst ove konvencije na raspolaganju je u dostupnim formatima. Verodostojnost teksta Član 50 Tekstovi ove konvencije na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španskom jeziku jednako su verodostojni.
Radoslav Milovanović u Skupštini o amandmanima na Zakon o zapošljavanju osoba sa invaliditetom
The members of the Committee shall be elected by secret ballot from a list of persons nominated by the States Parties from among their nationals at meetings of the Conference of States Parties. Države stranke će poduzeti sve prikladne mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurale pristup zdravstvenim službama koje vode računa o njihovom spolu, uključujući rehabilitaciju povezanu sa zdravljem. Odbor će razmatrati svako izvješće i sačinit će, prema tome kako bude procijenio primjerenim, svoje prijedloge i opće preporuke o izvješću te ih proslijediti odnosnoj državi stranci. Uzimajući u obzir sve primjedbe koje je mogla dostaviti odnosna država stranka, kao i svaku drugu pouzdanu obavijest koja mu je dostupna, Odbor može odrediti jednog ili više svojih članova za provedbu istrage i podnošenje žurnoga izvješća Odboru. Države stranke će osobama s invaliditetom priznati prava na slobodu kretanja, na slobodu izbora mjesta stanovanja i na državljanstvo, na ravnopravnoj osnovi s drugima, uključujući i jamstvo da osobe s invaliditetom: a imaju pravo steći državljanstvo, promijeniti ga i ne biti lišene svog državljanstva arbitrarno proizvoljno ili na osnovi invaliditeta, b ne budu lišene, na osnovi invaliditeta, mogućnosti stjecanja, posjedovanja i korištenja dokumenata o svom državljanstvu ili drugih identifikacijskih isprava, ili služenja ostalim odgovarajućim postupcima kao što su imigracijski postupci, koji mogu biti potrebni u cilju olakšavanja ostvarivanja prava na slobodu kretanja, c imaju pravo napustiti bilo koju zemlju, uključivši svoju vlastitu, d ne budu lišene, proizvoljno ili na temelju svojega invaliditeta, prava ulaska u vlastitu zemlju. If the Committee receives reliable information indicating grave or systematic violations by a State Party of rights set forth in the Convention, the Committee shall invite that State Party to cooperate in the examination of the information and to this end submit observations with regard to the information concerned. Article 22 RESPECT FOR PRIVACY 1. States Parties shall also take all appropriate measures to prevent all forms of exploitation, violence and abuse by ensuring, inter alia, appropriate forms of gender- and age-sensitive assistance and support for persons with disabilities and their families and caregivers, including through the provision of information and education on how to avoid, recognize and report instances of exploitation, violence and abuse. Države članice priznaju pravo deteta na najviši nivo zdravstvene i medicinske zaštite i na rehabilitaciju. It shall be open for accession by any State or regional integration organization which has ratified, formally confirmed or acceded to the Convention and which has not signed the Protocol.
[Seks oglasi u bih|Seksi stare babe|Razvedena trazi brak]
Oznake: Đorđević:, Afirmisati, razvoj, invalidske, zaštite
komentiraj (0) * ispiši * #
Gdje upoznati nove ljude - Pronađite djevojku
Usamljeni ste? Prizovite i zadržite nove prijatelje
Click here: Gdje upoznati nove ljude
No, suzdržite se u pokazivanju ljubomore. Ponekad je razlog zbog kojega ne mogu nikoga pronaći izvanjski. Prijateljstvo je nešto što dolazi s vremenom i sklapa se bez razmišljanja i analiziranja na temelju onog zajedničkog što volite i kakve interese dijelite. Ako negdje zuri, ima neki drugi problem, sigurno da nece imati vremena za ljubav.
Probacu da bude kratko. Matematika je prilično jednostavna, što više ljudi upoznajete u određenom periodu šanse da će vaša priča imati sretan završetak ili barem sretniji dio priče je, naravno, veća. To je samo jedan od primera da ne pricam dalje. Centralna tema o zavodenju se nalazi ovdje i tu mozete naci interesantne teme slicnog sadrzaja o zavodenju: Cesto se svi pitamo, gdje mozemo naci ljubav, gdje se krije ta osoba koju cemo voljeti cijeli zivot ili barem s kojom cemo provesti ostatak zivota, ako ju vec necemo voljeti cijelo vrijeme.
Usamljeni ste? Prizovite i zadržite nove prijatelje - Ono što možete napraviti i što vam preporučujem je da proširite krug ljudi s kojima se družite i otiđite van i s drugim ljudima, pozdravite ljude koje niste vidjeli neko vrijeme, popijte koje piće s njima, jer osim što je to pristojno, tko zna s kim su trenutačno u društvu, možda vam se baš netko svidi, a onda ste ipak odmah korak bliže svom cilju jer vas ima tko upoznati. Jedan od najboljih načina za pronalaženje , koja će donijeti malo uzbuđenja u vaš život, je taj da budete različiti od ostalih.
Svi oni koji se osjećaju usamljenima, a željni su druženja i upoznavanja novih ljudi otprije nekoliko mjeseci mogu postati članovi Udruge rastavljenih i nesastavljenih, i na taj način upoznati nove, sebi slične ljude. Na mjestima na koje izlaze mladi svi ih čudno gledaju, a često nije ugodno doći sam negdje gdje nikoga ne poznaješ. Kad je čovjek član neke udruge puno se lakše uklopi - priča Andreja Cerić, predsjednica rastavljenih i nesastavljenih. U udruzi naglašavaju da nisu nikakva agencija za pronalaženje partnera, već im je cilj samo neobavezno druženje. Osnivanje udruge potaklo je nepostojanje tzv. Ako se na druženjima dogodi kemija među članovima, sastavljanje je dobrodošlo. Također, na druženja su dobrodošli svi, a ne samo članovi udruge ili oni koji to žele postati. Uvjeta za članstvo uopće nema, samo dobra volja. Svatko sam odlučuje hoće li ispuniti pristupnicu ili ne - objašnjava Sonja Brala, tajnica Udruge. Petkom je u pivnici uvijek veselo. Budući da su se svi zbližili kao da su višegodišnji prijatelji, tu se slave rođendani, organiziraju plesnjaci i karaoke, kažu u udruzi. Božo je za udrugu doznao od prijatelja i otada redovito dolazi. Posebno mi se sviđa što se sviraju stvari koje su se nekada svirale - kaže Božo. Međutim, osim opuštenih druženja, udruga organizira i zajedničke izlete, tečajeve, gostovanja pravnika, psihologa ili sociologa i rasprave o problemima koji ih sve muče. Tako planiraju više zajedničkih izleta, više predavanja stručnjaka, različite tečajeve, čak i zajedničko ljetovanje. Kasnije se druženje nastavlja spontano. Zanimljivo je što zaista dolaze raznovrsni ljudi, ali svi nađu barem nešto zajedničko - zaključuje Mirko, glasnogovornik udruge.
Kako muvati devojke preko interneta? Badoo encounters strategija
To sto ces ih kroz neke izlaske upoznati 100 ne znaci da ces se sa njima lepo provesti... Možda boluju od kakve bolesti koju bi druga strana mogla teško podnijeti ili nisu psihički dovoljno stabilni. No, iako je moguce da se taj susret desi uvijek i svugdje, nekada je ipak potrebno i povecati vjerojatnost da nademo PLPa, pa trebamo ici na mjesta gdje takvih osoba ima vise. Tako će biti jeftinije za sve, a sigurno ćete i moći tako upoznati izbliza neke nove ljude. Probacu da bude kratko.
[Rotkva: Čisti organizam i brani od virusa i infekcija|Chat larina brbljaonica|Kako zapoceti sex preko telefona]
Oznake: naš, partyju, ste, i, ne, poznajete, nikoga?, uz, Ova, 22, uleta, probit, ćete, led, upoznati, nove, ljude, bez, problema
komentiraj (0) * ispiši * #
ARDUINO ZA POČETNIKE - Stranica za upoznavanje
Croduino set za početnike(CSP)
Click here: ARDUINO ZA POČETNIKE
Ova tema je otvorena da bi se potaknulo ljude da pišu o svojim projektima, a da početnici poput mene mogu postaviti pitanja. Povrat artikala je moguc u roku 14 radnih dana u originalnoj, neoštećenoj ambalaži.
Mislim da ti je za pocetak sasvim dovoljno da uzmes neki najjeftiniji i obicniji arduino tipa Uno ili Duemilanove jer ce ti to zadovoljiti potrebe ohoho, cak i kada vise ne budes na pocetku.... Pa taj regulator bi se upalio za 2 sekunde kad bi proveo 4A s obzirom da Arduino nema hladnjak na regulatoru. Shto se tice opto elemenata tu se podrazumeva da ogranicavash struju u saglasnosti da datash. Izvorni kôd za integrisano razvojno okruženje i biblioteke su dostupne i distribuiraju se pod licencom.
Croduino set za početnike(CSP) HOBBY - PORTx određuje stanje low 0 ili high 1.
Ova knjiga sadrži niz zabavnih i uzbudljivih projekata za Arduino, kao što su tihi alarm, ljudski senzor, svetlosni senzor, motorna kontrola, internet i bežična kontrola pomoću radio veze. Za razliku od mnogih slobodnih projekata na internetu, svi projekti u ovoj knjizi su intenzivno testirani i njihov rad je zagarantovan! Ovu knjigu možete koristiti za projekte i napraviti više od 45 projekata za ličnu upotrebu. Jasna objašnjenja, šeme i slike svakog projekta čine ovo zabavnom aktivnošću. Na slikama su radni projekti, tako da možete biti sigurni da rade. Projekte iz ove knjige možete kombinovati kako biste napravili svoje projekte. Da bi se to olakšalo, data su jasna objašnjenja o tome kako rade ovi projekti i zašto su dizajnirani na taj način. Tako ćete naučiti mnogo o projektu i delovima koji se koriste, znanje koje možete iskoristiti u svojim projektima. Osim toga, ova knjiga se može koristiti kao referentni vodič. Pomoću indeksa lako možete da pronađete projekte koji služe kao primeri za C ++ komande i funkcionalnost Arduino ploče. I nakon što ste napravili sve projekte u ovoj knjizi, ona će i dalje biti dragoceni priručnik koji ćete držati pored računara. Artikle u korpu možete na isti način dodati i sa svoje liste želja. U svakom trenutku pogledom na korpu u gornjem desnom uglu ekrana možete da vidite koliko artikala imate u korpi i koja je njihova ukupna cena. Kada ste odabrali sve artikle koje želite da kupite, kliknite na korpu u gornjem desnom uglu ekrana i otvoriće vam se obrazac za kupovinu. Odabrane knjige možete platiti karticom, pouzećem ili opštom uplatnicom. Troškovi dostave su 100 dinara za plaćanje karticom i uplatnicom, i 150 dinara za pouzeća. Troškovi isporuke za inostranstvo su 1800 dinara — pakete isporučuje DHL. Rokovi dostave su 2 do 3 radna dana.
Uputstvo za Arduino
If IOL exceeds the test condition, VOL may exceed the related specification. Posto bih, za sada, vise voleo da probam soluciju 2 , da li mogu Arduino da napajam sa USB-a i kontrolisem sva 4 releja? Podaci o kreditnoj kartici se unose samo na sigurnoj stranici Raiffeisen Bank Bosnia SSL , i mi nemamo nikakvog pristupa do njih, niti ih igdje pohranjujemo. Pitanje je verovatno glupo, ali... Možda da staviš kod koji te muči tu ili u neku drugu temu? Ja sam sa Duemilanove napravio ceo sistem za highspeed fotografiju ukljucujuci tu i video izlaz na televizor.... Bluetooth-Incoming-Port Imaš li ideju u čemu bi mogao biti problem? Vrhunski predavači će polaznicima u par sati ponuditi najsuvremenija znanja i trendove iz raznih područja tehnologije. Da li se moze izbjeci da direktno s računala stavim kod na cip bez arduinija? Sta znaci ATmega168 i ostale oznake? Sad idemo na Target Hardwer. Potrebno mi je samo da taj klon obavlja sve funkcije kao i original, i da li je to moguce napraviti da radi identicno?
[Selo gaj srbija|Veze ljubav brak|Upoznaj curu hrvatska]
Oznake: Croduino, set, za, početnike(CSP)
komentiraj (0) * ispiši * #
Seks sa kozom - Pronađi pratnju
Sex sa mamom i svršavanje ponovo
Click here: Seks sa kozom
Poznato je da postoje dileri — beskrupulozni šverceri životinja koji koriste tajne e-mail adrese, lažne identitete na društvenim mrežama i neregistrovane azile, koje prezentuju na internetu. Krenimo s već spomenutim Parkesom. Izvor: playboy Comments comments. To udruženje na svom Facebook profilu postavilo je fotografiju od koje se ledi krv u žilama.
Ziveli smo u kuci koja ja inace njena, sex sa mamom je bio svakodnevnic, dobro jebanje i puno svrsavanja po maminim sisama bio je prizor koji se mogao videti svakog drugog dana. Preduzetnik Richard Gordon 90-ih je osnovao tvrtku Electronic Card Systems, koja je bila pionir u domeni transakcija kreditnim karticama za niz pornografskih sajtova. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa.
Sex sa mamom i svršavanje ponovo - Slučaj koji je dobio najviše pozornosti dogodio se davne 1957. Prikupljamo porno videozapise s različitih mjesta poznatih iz zoofilije, pokušavamo dobiti potpune videozapise i videa sjajno pružiti posebnu rog za one koji uživaju ovu vrstu seksa bizarnih smatraju neki, ali za one koji vole je ogroman rog gledati konja jebeni pička hottie.
Kao i u svakom istraživanju, bila im je potrebna kontrolna grupa, ona koja nije izložena onome čiji se uticaj promatra, i druga grupa koja se tome izlaže. Kad su pokušali pronaći muškarce koji nisu bili izloženi pornografiji, jednostavno u tome nisu uspjeli. Nisu mogli iskopati ni jednu jedinu osobu koja nije bila u doticaju s eksplicitnim seksualnim sadržajima, piše playboy. Zato se i može naići na podatke, zavisno o izvoru, kako je prosječna starost djeteta koje po prvi put online naiđe na pornografiju oko 11 godina. U moru, istina neprovjerene, statistike, može se naići na niz najrazličitijih podataka. Ali, rijetki znaju kako je pornografija relativno nov koncept i izum novijeg doba… Termin se po prvi puta pojavio u engleskom medicinskom rječniku iz 1857. Tad je ta neutralna riječ opisivala korpus društvenih i medicinskih tekstova koji su se bavili eskalirajućim problemom prostitucije, ali tek pet godina kasnije pojavljuje se moralno pežorativni sinonima u Websterovom rječniku, riječ kakvom je poznajemo danas. Jedan od viktorijancima šokantnijih nalaza bila je mramorna figurica boga Pana koji opšti s kozom, koja je navedeni čin prikazivala detaljno i plastično. Dok je Rimljanima iz doba Carstva spolni život predstavljao normalan dio života i estetsko zadovoljstvo, a spomenuta figurica samo dobru šalu koja je zapravo bila na izuzetnom umjetničkom nivou, viktorijanci su u seksualno eksplicitnim materijalima vidjeli nešto loše, nešto što bi trebalo biti skriveno, nešto što bi neukog građanina moglo uznemiriti. Rimljani nisu poznavali privatnost, a njihove kuće bile su javni prostori ukrašeni seksualnim aktovima kao prikazima trajne estetske ljepote, te bi posljednja stvar koja bi im pala na pamet kad bi ugledali gola tijela koja kopuliraju bila masturbacija jer bi im to bila prava šteta energije i gubitak vremena, te bi se čuvali za pravi odnos. Englezi iz doba kraljice Viktorije su, s druge strane, smatrali kako će muškarci podleći masturbaciji i postati zavisni, ženstveni i slabi. U to je vrijeme u Engleskoj počela i službena kampanja protiv opscenosti i protiv prodavanja seksualno eksplicitnih materijala. Promatranje seksualnog čina postalo je ilegalno i regulisano zakonom. Osim toga, prikazi ljudske seksualnosti prisutni su oduvijek. Čak je i umjetni falus, danas poznatiji pod imenom dildo, daleko od novije inovacije. Šta više, najstariji poznati primjerak nastao je otprilike 30. Visoka potražnja za tim snimkom nagnala je francuske filmaše da shvate kako se tu skriva odlična prilika za zaradom. Tako je počela nastajati filmska pornografija. Pornografija je i uzrok propasti Sonyjevog Betamax standarda video-kazete. Odgovorni iz te korporacije nisu dopustili snimanje eksplicitnih sadržaja na Betamax, čime su si učinili medvjeđu uslugu jer su do kraja 70-ih erotski filmovi držali pola prodaje VHS kazeta, a Betamax je postao stvar prošlosti… Plaćanje preko interneta takođe je zamišljeno iz istog razloga. Preduzetnik Richard Gordon 90-ih je osnovao tvrtku Electronic Card Systems, koja je bila pionir u domeni transakcija kreditnim karticama za niz pornografskih sajtova. Sjećate li se sex-filmića Pamele Anderson i Tommyja Leeja iz 1998. Na toj proviziji se Gordon obogatio. Nije teško zaključiti kako je u moderno doba veza pornografije i tehnologije izuzetno uska. Šta više, čak i danas Blu-Ray polako istiskuje HD DVD standard kojeg je inicijalno prihvatila pornografska industrija, i to je jedan od glavnih razloga njegovog proboja i popularnosti. Ponavlja se stara priča s VHS-om: Blu-Ray jednostavno može pohraniti više podataka od DVD-a, te je zbog toga poželjniji. Kroz istoriju, svako pojavljivanje novog medija i tehnologije podrazumijevalo je prikazivanje žena i golotinje. Od kiparstva, slikarstva, fotografije, filma i interneta — svaki od tih medija bio je iskorišten, a često i popularizovan upravo zbog prikaza ljudske seksualnosti. Dakle, tokom seksa, vidite ono što partner posmatra. Izvor: playboy Comments comments.
(18+) NAJNAPALJENIJA DEVOJKA IKAD STVORENA IMA SEKS SA PSOM !!!
Čuo sam od nekih meksikanaca da je kod njih tradicija yebati kozu u dupe i tako se naučiti seksu. Nedavno priznanje britanskog političara Simona Parkesa kako je imao redovne seksualne odnose sa vanzemaljkom, potaklo nas je da još malo zagrebemo po ovoj temi i vidimo ima li još ljudi sa takvim iskustvima — dakako da ih ima. Seksolog John Money sedamdesetih je godina tvrdio da je zoofilija uobičajena kod ljudi koji dulje vrijeme nisu imali nikakve seksualne odnose. Zamalo ugledavsi prizor nisam vrisnula od iznenadjenja. Čuo sam od nekih meksikanaca da je kod njih tradicija yebati kozu u dupe i tako se naučiti seksu. Da su nesretne životinje svjedoci i žrtve brutalnosti ljudskoga roda u 21. Naravno hrkao je i bilo je ocigledno da je zapao u duboki san. Najveći broj turista zoofila dolazi iz Nemačke, Holandije, Švedske i Velike Britanije, a u Srbiju stižu u organizovanim turističkim grupama, uglavnom autobusima, i na prvi pogled se nimalo ne razlikuju od ostalih turista.
[Žena zmija|Iznajmljivanje stanova beograd centar|Sex filmovi za gledanje]
Oznake: net.hr
komentiraj (0) * ispiši * #
