Whisky bar
To see a world in a grain of sand
And a heaven in a wild flower,
Hold infinity in the palm of your hand
And eternity in an hour.
William Blake (1757-1827)
03.10.2006., utorak
Velvet Underground i mazohizam
|
Grupa Velvet Underground djelovala je od 1965. do 1973. godine u New Yorku. Djelovali su oko tvornice pop art umjetnika Andy Warhola koji im je bio menager, producent i autor omota albuma, dok ga 1967. nisu otpustili. Bili su jedan od najutjecajnijih rock bendova, iako nisu bili komercialno uspješni. Glavni članovi sastava su bili avangardni umjetnik John Cale i pjesnik Lou Reed. Upoznaju se tako što Cale, rođenjem iz Walesa, dolazi u SAD studirati klasičnu muziku. Reed je radio u studiju i pisao pjesme za nepoznate pop izvođače. Namjera im je bila spojiti rock i pop sa avangardom. Ime Velvet Underground uzimaju po istoimenoj knjizi o mazohizmu Michaela Leigha. Naime, dok su šetali ulicom, naišli su na tu knjigu kako leži na podu, a budući da je Reed pisao pjesme fascinirane tamnijim stranama života, poput droge i seksualnih perverzija ime im je savršeno poslužilo. Osim toga već je bio napisao pjesmu«Venus in Furs» koja svakako spada pod «opus» seksualnih perverzija, odnosno mazohizma. Pjesma se nalazi na njihovom prvom albumu «The Velvet Underground & Nico» koji se smatra jednim od najutjecajnijih albuma u povijesti rock muzike. Brian Eno je za taj album rekao «samo je tisuću ljudi kupilo taj album, ali svi koji su kupili taj album su napravili svoj bend».No vratimo se pjesmi Venus in Furs (Venera u krznu). Caleova hipnotička viola dodaje perverznu dimenziju pjesmi koja je ispirirana istoimenim romanom pisca Leopolda von Sacher Masocha. Roman «Venera u krznu» nastaje krajem 19. stoljeća. Bavi se odnosom između muškarca koji zahtjeva od svoje zaručnice da se prema njemu odnosi kao prema robu, budući da je on nadčulnik, osoba koja je fascinirana smrću i patnjom. Za razliku od njega, žena uživa u životu i sebe poima kao paganku, jer dok krščani žive svoj život dužnosti i obavezama, ona kao prava paganka odbija bilo kakvu vrstu obaveza te se ponaša u skladu s trenutkom. Sacher Masoch je bio školovani filozof i sukob glavnog muškog lika romana Severina i glavne junjakinje Wande je sukob između dvaju poimanja etika Kantove etike dužnosti i Epikurejske hedonističke etike (izbjegavanja boli) ili pak Nietzscheanske etike trenutka (Carpe Diem). U knjizi «Venera u krznu» gubi etika dužnosti, dok pobjeđuje etika zadovoljstva i trenutka. Etika dužnosti je ismijana kroz dobrovoljno robovanje muškog lika ženskom, do te mjere da je bio prinuđen umjesto životinje upregnut u plug. Jer, budući da je svoj život stavio na milost i nemilost paganskoj osobi, nije smio očekivati da ta osoba neće preći granice nemilosti i ismijati ga, zato što obečanje i dužnost ne igra nikakvo značenje paganinu koji se povodi za neposrednim zadovoljstvom, a ne dužnošću. No konačnim poniženjem, glavni muški lik je konačno shvatio sve pogubnosti etike dužnosti i jasno, postao gospodar, a ne rob ženama. Etika dužnosti se poistovječuje sa njemačkim odnosno krščanskim sjevernjačkim mentalitetom, dok se hedonistička etika poistovječuje sa južnjačkim odnosno antičkim paganskim mentalitetom. Kao pobjednici i gospodari izlaze pagani koji posjeduju veću volju za moć i time pisac iznosi svoj stav da su prirodni ljudski odnosi zapravo odnos gospodara i roba. Tko posjeduje jaču volju za moć postaje gospodar i time slobodan i opravdan zagospodariti onim slabijim, a slabiji će ostati u robovskom položaju sve dok mu se taj položaj ne zgadi i kada mu konačno poniženje ne stvori jaku volju da se oslobodi od gospodara i sam zavlada nad nekim slabijim. To pomalo okrutno viđenje ljudskih odnosa po mom mišljenju nije odmak od filozofije njemačkog idealizma, nego upravo potvrda, ali ne potvrda etike Kanta već drugog filozofa njemačkog idealizma Hegela. Hegel tvrdi da se čovjek ostvaruje kao pojedinac tek kada zavlada nad druom osobom odnosno drugim samosvjesnim bićem. Ali bez obzira na piščev filozofski promašaj, estetski je knjiga vrijedna i odlično prikazuje pad u sve veći ropski odnos, te je zabavna kada opisuje mazohistične situacije. Inaće Sacher Masoch je u knjigu unio dosta autobiografskih elementa. On je dosta eksprimentirao sa mazohizmom, nosio je odjela sluge i postavljao se u robovski odnos prema ženi. Zbilja je potpisao robovski ugovor sa svojom ženom, za koga se tvrdi da je bio još okrutniji nego onaj u knjizi.Uostalom termin mezohizam je smislio psihijatar Krafft-Ebing upravo po piščevom prezimenu Masoch, a pak Sacher torta je nastala po piščevom receptu i ,jasno, prvom djelu njegova prezimena Sacher. |
