--->

ponedjeljak, 08.01.2007.

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE NEMOGUĆE JE ZAUSTAVITI

Keith Briffa, klimatolog sa sveučilišta East Anglia u Norwichu, s Međudržavnog panela za klimatske promjene poručuje

Kada sam u petak ujutro oko 8.30 stigla pred sjedište UNESCO-a u pariškoj Aveniji de Suffren, dočekalo me užurbano mnoštvo od nekoliko stotina novinara iz cijeloga svijeta.

Iako je ostalo još sat do početka konferencije za novinare, na kojoj je Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) trebao predočiti najnovije zabrinjavajuće spoznaje o globalnom zagrijavanju, konferencijska je dvorana već bila ispunjena, a oko mene su se motali novinari poznatih svjetskih medija, poput BBC-a, CBS-a, New York Timesa, Guardiana, Le Mondea, Corriere della Sera… Rigidnim ičvrstim, dosad znanstveno najutemeljenijim klimatskim izvještajem, predstavnici IPCC-a u petak ujutro odaslali su snažnu poruku cjelokupnom čovječanstvu: globalno zagrijavanje najvjerojatnije je rezultat čovjekove aktivnosti, a u 21. stoljeću temperatura bi mogla narasti od optimističnih 2,5 do katastrofičnih 6,4 Celzijeva stupnja.

Jedan od vodećih znanstvenika, koji su tijekom šest godina istraživanja vodili IPCC-ovu studiju, bio je i prof. Keith Briffa (55), klimatolog sa Sveučilišta East Anglia u Norwichu, koje je našoj javnosti poznato po tome što je zajedno s Britanskim meteorološkim institutom početkom ove godine najavilo da će 2007. godina biti dosad najtoplija godina. S Keithom Briffom razgovarala sam nakon konferencije za novinare: bilo je predviđeno da razgovara s novinarkom New Scientista, ali kako se ona izgubila u sveopćoj strci i gužvi, UN-ova press služba “dodijelila je” prof. Briffu meni.

Keith Briffa s novinarkom JutarnjegUpitala sam ga na početku, na temelju čega IPCC sada tvrdi s 90-postotnom vjerojatnošću da je globalno zagrijavanje rezultat ljudske djelatnosti kad je još prije nekoliko godina vladalo mišljenje da je vjerojatnost za takvu tvrdnju tek nešto veća od 60 posto.

- Nakon šest godina rada došli smo do niza preciznih modela koji nude vrlo snažne dokaze da je rast stakleničkih plinova, odgovornih za globalno zagrijavanje, rezultat čovjekove aktivnosti. Osim rasta temperature i učestalih klimatskih ekstrema, opažaju se smanjenje ledenog pokrivača na Grenlandu i Arktiku, promjene u salinitetu i kiselosti oceana i još mnogo toga. Znanstveno gledano, jedna od najuzbudljivijih spoznaja novog izvještaja su dokazi o tome da je globalno zagrijavanje vrlo vjerojatno prouzročeno ljudskom aktivnošću - rekao je prof. Briffa, naglasivši da je IPCC-ov izvještaj “Klimatske promjene 2007. godine: Fizikalna znanstvena baza” rezultat rada oko 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta.

Zbog širokog koncenzusa o problemu globalnog zagrijavanja, u svijetu je sve manje skeptika poput američkog klimatologa Richarda Lindzena i danskog statističara Bjorna Lomborga, autora bestselera “The Sceptical Environmentalist”.

- Koliko mi je poznato, Bjorn Lomborg ne sumnja u to da se na Zemlji događa globalno zagrijavanje, ali izražava skepsu prema tehničkim pitanjima vezanima uz našu borbu s tim problemom. Što se tiče Lindzena, mogu naglasiti da je u našem izvještaju mnogo čvrstih dokaza koji podupiru tvrdnje o globalnom zagrijavanju. Inače, skepticizam je važan za znanost, biti skeptičan pitanje je zdravlja u znanosti jer mi znanstvenici moramo stalno sumnjati - odgovorio je Keith Briffa.

Za razliku od dosadašnjih, najnoviji IPCC-ov izvještaj razmatra više klimatskih modela rasta temperature u 21. stoljeću.

- Vjerojatno je da će temperatura porasti između 2 i 4,5 Celzijeva stupnjeva, najbolja je procjena oko 3 Celzijeva stupnja, dok je vrlo nevjerojatno da bi zagrijavanje moglo biti slabije od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Ipak, ne možemo isključiti niti zagrijavanje veće od 6 Celzijevih stupnjeva jer to ovisi o scenariju emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, ali i nizu drugih čimbenika - rekao je Keith Briffa.

Upitala sam ga što će se dogoditi u slučaju da se ostvari katastrofični rast temperature od 6,4 Celzijeva stupnja.

- Da, rast temperature od 6,4 Celzijeva stupnja loše zvuči, no važno je naglasiti da je to vrlo ekstremni scenarij. To bi dovelo do vrlo jakog topljenja ledenjaka i značajnog rasta razine mora. Osim značajnog broja učestalih ekstremnih klimatskih događaja, posljedice bi se vidjele i u vrlo snažnim promjenama u režimu padalina u cijelom svijetu. Primjerice, neka bi tropska područja postala sušna, dok bi uvjeti koji danas vladaju u tropskim područjima zavladali u krajevima gdje je danas umjerena klima - pojasnio je prof. Briffa.

Možemo li zaustaviti globalno zagrijavanje, upitala sam ga nakon toga.

- Ako mislite kratkoročno, na razini nekoliko idućih desetljeća, moram vam reći da nije moguće zaustaviti globalno zagrijavnje. Čak i kada bismo stabilizirali razinu ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova na razini iz 2000. godine, temperatura bi nastavila rasti brzinom od 0,1 Celzijev stupanj po desetljeću, što znači da će u idućih pola stoljeća narasti za barem 0,5 Celzijevih stupnjeva. Ipak, mi možemo djelovati; donoseći pravilne odluke danas, možemo utjecati na život društva u budućnosti - ustvrdio je Keith Briffa.

Prije nekoliko mjeseci nobelovac Paul Crutzen, koji je zajedno s kolegama Rowlandom i Molinom otkrio ozonsku rupu, iznio je prijedlog da se u atmosferu ispuste milijuni tona sumpornog dioksida, koji bi doveo do hlađenja atmosfere. No, sumporni je dioksid, također, veliki zagađivač atmosfere i povezan je sa stvaranjem kiselih kiša.

Upitala sam prof. Briffu što misli o tom kontroverznom prijedlogu.

- Moje je osobno mišljenje da bi se takvim činom moglo ublažiti zagrijavanje u budućnosti, ali bi bilo praćeno nizom novih nepoznanica i nesigurnosti - kratko je odgovorio.

Zatim sam ga upitala je li zabrinut zbog sadašnjih spoznaja o globalnom zagrijavanju te smatra li to najvećom prijetnjom ljudskoj civilizaciji danas.

- Svako normalno ljudsko biće mora biti zabrinuto zbog klimatskih promjena, pa sam tako zabrinut i ja. S druge strane, svaki pojedinac ima vlastite strahove i brige pa mi je teško reći što je najveća prijetnja čovječanstvu. U svakom slučaju, klimatske promjene predstavljaju ozbiljan problem zbog kojega moramo biti zabrinuti za budućnost - rekao je Keith Briffa.

Na posljetku, upitala sam ga što misli kako će vodeći svjetski političari djelovati u budućnosti.

- Nisam političar pa ne mogu o tome suditi, no kada je riječ o globalnom zagrijavanju, svaka politička odluka mora biti donesena na temelju znanstvenih spoznaja. Mislim da je znanstvena baza našeg izvještaja sada mnogo snažnija i da političarima daje mnogo bolji uvid koji bi scenarij emisija u budućnosti mogao omogućiti najbolju kontrolu stakleničkih plinova. Dakle, sada je na našem društvu da odluči kako će djelovati, no ohrabrujuće zvuči da je posljednjih godina došlo do velikih promjena u ponašanju ljudi. Posebice je ohrabrujuće to što su mladi ljudi problem globalnog zagrijavanja shvatili kao jedan od najvećih problema današnjice - rekao je na posljetku Keith Briffa.



Znanstvena karijera dr. Briffe

Keith Briffa (55) professor je na Sveučilištu East Anglia u Norwichu gdje radu od 1972, godine. Njegova specijalnost je paleoklimatologija, tj. istraživanje klimatskih prilika koje su na Zemlji vladale u davnoj prošlosti. Naime, gledajući u prošlost, znanstvenici mnogo mogu zakljužiti o sadašnjoj i budućoj klimi. Zajedno sa svojim kolegom Timothy Osbornom, Keith Briffa je prošle godine u časopisu Science objavio istraživanje u kome je pokazao da su druga polovica 20. stoljeća najtopliji period u zadnjih 1300 godina. Rezultate toga istraživanja IPCC je objavio kao dio netom objavljenog izvještaja “Klima 2007.godine”.


::IZ MEDIJA::
Nije moguće zaustaviti globalno zagrijavanje (Jutarnji list)

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv