Pismo Uredništvu "Šibenskog lista" Zdravku Piliću poslao je prof. Ratko Dobre... :
Poštovani gospodine uredniče,
U Vašem cijenjenom listu, već u dva navrata, objavili ste razgovore s predstavnicima Veleučilišta u Šibeniku i to u broju 2250 od 17.veljače, s privremenim dekanom Markom Radačićem, i u broju 2251 od 24.veljače 2007. god. s nastavnikom Petrom Gardijanom. Neosporno je da je Vaše apsolutno pravo da po svom nahođenju uređujete Vaš list i određujete s kim će se i o čemu voditi razgovor i to objaviti. Ipak, teško se oteti dojmu da ste u tom odabiru namjerno selektivni, zbog čega se čuje samo jedna strana. Pa kad gospoda, o kojoj je riječ, spominju imenom i prezimenom neke bivše nastavnike Veleučilišta, bio bi red da barem nekog od njih priupitate ( pa i studente) štogod o problematici o kojoj, za Vaš list, kako rekoh, za redom i u dva navrata, govore gospoda Radačić i Gardijan.
Kako nemam namjeru polemizirati, o temama o kojima spomenuta gospoda govore, želim samo istaknuti kako su se definitivno razotkrili u svojim namjerama: Radačić da pokupi (a zapravo već kupi)" lovu" i uhljebi one kojima nikad ne bi smjelo biti mjesto u Veleučilištu, a Gardijan da liječi svoje frustracije neiživljenog "znanstvenika". I konačno, bilo bi više nego apsurdno polemizirati s nastavnikom koji više no itko blati Veleučilište u kojem radi i to tvrdnjom o lošem studijskom programu (pa tko će se upisivati na takvo Veleučilište?). Ipak ne mogu, a da ne odgovorim na dotaknuto pitanje o osnivanju Veleučilišta i to ne zbog mišljenja o tome spomenute gospode, već zato što je to pitanje postavila, u određenom kontekstu, Vaša novinarka i pri tom spomenula moje ime. Pa zbog toga smatram da imam pravo na ovo pismo i na molbu da objavite prilog koji Vam dostavljam.
Dakle, umjesto polemike , molim Vas objavite , u cijelosti, slijedeći prilog koji sam napisao, još 11.09. 2006. godine, i uputio ga na adrese političkih i drugih struktura u gradu Šibeniku, županiji i Republici Hrvatskoj. Kako se isti nisu očitovali o sadržaju tog pisma, ovom prilikom pozivam gosp. gradonačelnicu i gosp. župana, da se očituju po ovome kao najodgovornije osobe u gradu i županiji pa i za razvoj Veleučilišta. Pitam ih, imaju li oni o ovome svoje mišljenje, koje i kakvo i neka ga iznesu javno. I evo, sad nudim našu viziju i šibenskoj javnosti, pa pozivam slobodnomisleće građane našega grada da i oni iznesu svoje mišljenje, a Vi, nadam se, imat ćete i prostora i razumijevanja za njihova mišljenja i stavove.
Zahvaljujem na uvrštenju.
S poštovanjem.
Ratko Dobre
Zadar, 26.02.2007.
Prilog koji je prof. Dobre uputio gorenavedenima, u Šibenskom listu nije objavljen te ga stoga ovdje možete pročitati:
VIZIJA RAZVOJA VISOKE ŠKOLE ZA TURISTIČKI MENADŽMENT ZA RAZLIKU OD VELEUČILIŠTA U REŽIJI PRIVREMENOG DEKANA I POLITIČKIH STRUKTURA U ŠIBENIKU
Mi smo, u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku, pored stalnih napora da osuvremenimo studijske programe dvaju studija: Turističkog menadžmenta i Informatičkog menadžmenta, nekoliko zadnjih godina "utrošili" i na razradi vizije razvoja visokog obrazovanja u Šibensko-kninskoj županiji. Društvene i političke strukture nisu u tom smislu ni razmišljale, a kamoli nešto praktično poduzimali.
Naša je vizija budućeg razvoja bila usmjerena na suštinu i kvalitetu budućeg razvoja visokog obrazovanja i uvijek u sprezi i vezi s temeljnim gospodarskim i društvenim razvojem županije, bolje rečeno u vezi sa strategijom razvoja koju bi ovaj kraj trebao imati, a nema je. Logično je da je turizam strategijski pravac gospodarskog razvoja naše zemlje, a Šibensko-kninske županije napose. Znači da je tu strategiju trebala pratiti strategija ukupne infrastrukture u njenoj realizaciji. Naša su istraživanja utvrdila da je temeljna zapreka u realizaciji te strategije nedostatak odgovarajuće kvalitete ljudskih potencijala na svim razinama , a napose srednjeg i visokog obrazovanja.
Zato je vizija razvoja Visoke škole za turistički menadžment, ne opterećujući se formalnim oblikom organizacije ( da li Veleučilište ili Sveučilište), bila stvaranje takve infrastrukturne strategije u kojoj bi (za nastavak razvoja) uvođenjem novog studija Gastronomije i studija Menadžment kvalitete u turizmu, uključujući u taj projekt jačanje Srednje turističko-ugostiteljske škole i neposrednim uključivanjem svih profitnih (hotelske kuće, turističke i putničke agencije) i neprofitnih organizacija iz oblasti turizma ( kao što je poznato naši su studenti peti i osmi semestar već provodili na mentorskoj praksi u tim organizacijama) pa i institucija koje servisiraju realizaciju društvenih planova, kao što su Centar za poduzetništvo, Gospodarska komora itd., stvorili zapravo jedan znanstveno-poslovni inkubator i specifičan oblik partnerskog (i uzajamno interesnog) odnosa obrazovanja i gospodarstva kojem, u tom pogledu, ne bi bilo ravnog u zemlji. Mi smo znali da je to težak i mukotrpan posao i zadatak, da za to treba vremena, pa i društvena i politička podrška.
A onda je Poglavarstvo grada Šibenika izišlo s inicijativo o osnivanju Veleučilišta s tim da Veleučilište čini Visoka škola za turistički menadžment, stručni studij Upravnog prava u Vodicama , kao ispostava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu te novi studij Prometa. Stručni studij Upravnog prava u Vodicama bio je ostatak "čuvenog" Veleučilišta u Splitu, koje se raspalo na dramatičan način, i čiju je organizaciju trebalo, zapravo, gasiti umjesto unapređivati. Da su društveni stavovi u tom pravcu bili realni, u smislu da kadar bivšeg Veleučilišta nije potreban, dokaz je i podatak iz Elaborata o osnivanju Veleučilišta u Šibeniku u kojem stoji da se u akademskoj godini 2005/2006. u Vodicama, u prvu godinu tog studija, upisao jedan jedini student. S druge strane , svojevremeno je u Šibeniku bio studij prometa kao ispostava Prometnog fakulteta iz Zagreba i koji se ugasio.
Logična je bila reakcija, moja , i drugih koji smo stvarali viziju razvoja centra visokoškolskog obrazovanja za cijelu zemlju, upravo u Šibeniku, i to iz područja turizma u čemu , u svakom pogledu, imamo komparativne prednosti, a one su u već formiranoj i afirmiranoj Visokoj školi za turistički menadžment i s planom osnivanja novih studija, razvijeno turističko gospodarstvo s perspektivom još bržeg i konkurentnog razvoja kojem je još samo nedostajao visokospecijaliziran srednjeobrazovni kadar ( hotelske domaćice, higijeničarke, konobari, kuhari itd. i visokoobrazovni menadžerski kadar), da smo reagirali na inicijative Gradskog poglavarstva koje smo ocijenili formalističkim, nedovoljno društveno potrebitim i nedovoljno fundiranim obrazloženjem o društvenoj opravdanosti , upravo takvog, Veleučilišta. Dakle, nije se radilo o suprotstavljanju osnivanja Veleučilišta, već o različitom pristupu strategiji, odnosno pravcu, opravdanog razvoja visokog obrazovanja u Šibensko-kninskoj županiji. Mi smo smatrali da bi realizacijom naše vizije, s više studijskih programa, stvorili uvjete da i "preskočimo" formalni oblik organizacije Veleučilišta i da , po uzoru na Sveučilište u Zadru, postoje realnije pretpostavke stvaranje Sveučilišta u Šibeniku, odjelnog tipa, dakle, poput zadarskog. Moje je mišljenje da Šibenik, još za daleke decenije, ovakvom organizacijom visokog obrazovanja, neće steći uvjete za osnivanje Sveučilišta.
Ja smatram da je Veleučilište u Šibeniku, kako je strukturirano, u smislu studijskih programa, društveno neopravdano. To je samo forma kroz koju su se neke strukture riješile prof. Belaka i prof. Dobre, koji su imali izloženu viziju. U ovom projektu Veleučilišta interes imaju pojedinci da uđu u instituciju koja je po mnogočemu uzor i da dođu na gotovo (ekskluzivna zgrada i uvjeti i td.), a da do sada ničim nisu doprinijeli mukotrpnom stvaranju tako ugledne institucije kao što je bila Visoka škola za turistički menadžment.
Zahtjevi studenta koji su se "pobunili" su opravdani. A oni su zrele osobe, koje traže svoja prava koje im je netko htio uskratiti. Izjava da sa studentima netko manipulira ponižavajuća je izjava u odnosu na zrelost i samosvijest studenata. Izjave privremenog dekana o plaćama nastavnika su lažne. Dekan lažnim izjavama o plaćama nastavnika skreće pažnju s temeljnog pitanja kojeg njemu treba uputiti, a ja mu ga upućujem direktno: što Vi , kao diplomirani veterinar, radite na tom studiju, tko Vas je doveo u Šibenik i s kojim ciljem i u čijem interesu. Zašto niste nastavnik na studiju veterine ili zašto niste i dalje u "R. Boškoviću", na Sveučilištu u Rijeci i na Sveučilištu u Osijeku, a gdje kažete da radite. Ostavite nas u Šibeniku da radimo posao jer mi, koji smo to do sada radili, to znamo bolje od Vas i od onih koje Vi sada dovodite u Veleučilište.
Šibenik,11.o9.06.
Ratko Dobre
Eto.
|