HNS podržava stav SDP-a i glasat će za prijedlog Proračuna ako gradonačelnik Grljušić i zamjenik Primorac podnesu ostavke na svoje dužnosti

subota , 26.03.2016.

HNS Vrgorac u priopćenju od subote ističe da će njihov vijećnik u Gradskom vijeću podržati prijedlog Proračuna Grada Vrgorca za 2016. godinu ako gradonačelnik Rudolf Grljušić i njegov zamjenik Zdravko Primorac podnesu ostavke na svoje dužnosti. Podsjetimo, ideju je prije dva dana iznio SDP,a podržala ju je i Nezavisna lista mladih uz obećanje da će u tom slučaju dati i mjesto predsjednika Gradskog vijeća HDZ-u.
U priopćenju HNS-a stoji: „HNS podržava prijedlog SDP-a, te smo mišljenja da se u ovoj situaciji za dobrobit Vrgorca trebaju žrtvovati prvi među nama. Na ovom slučaju ćemo vidjeti koliko vole Vrgorac čiji projekti za bolju budućnost ovisi o samo dva potpisa ostavke. Ako gradonačelnik i zamjenik daju ostavke, HNS će podržati proračun. Ako je gradonačelnik prvi kroz cijelu godinu kada se imenuje i zapošljava i donose druge odluke, onda je i prvi kada je u pitanju odgovornost i prvi kada treba podnijeti ostavku u interesu Vrgorca. Neka Grljušić i Primorac budu junaci koji su se dokazali na muci. HNS sa svojih 300 glasača ne smije biti ekvivalent drugima sa puno većom podrškom. Nećemo žrtvovati glas svojih 300 simpatizera jer ja nisam Leonida a Vrgorac nije Sparta“, kaže se u priopćenju HNS-a koji potpisuje predsjednik Roman Tolj.

SDP će podržati prijedlog Proračuna ako gradonačelnik Grljušić i njegov zamjenik Primorac podnesu ostavke - NLM podržao prijedlog i nudi mjesto predsjednika Gradskog vijeća HDZ-u

četvrtak , 24.03.2016.

Gradski odbor Gradske organizacije SDP-a Vrgorac izdao je danas priopćenje za javnost u kojemu navode kako se bliži 31. ožujka, posljednji zakonski rok za izglasavanje Gradskog proračuna Vrgorca za 2016. godinu. U priopćenju stoji da „Gradska organizacija SDP-a Vrgorac izuzetno ozbiljno shvaća trenutni politički trenutak i svjesni smo nemogućnosti dogovora HDZ-a i Nezavisne liste mladih, kao i činjenice da se sporazum '15 točaka' nije ispunio, iako smo svojim potpisom svi jamčili da će se to dogoditi. Svjesni smo i svoje odgovornosti koju smo dobili od Vrgorčana na izborima i ne možemo stajati po strani i po inerciji čekati rasplet situacije“. Zbog, kako navode, „mira u kući narednih godinu dana“, do održavanja redovnih lokalnih izbora za Gradsko vijeće Vrgorca, Gradski odbor GO SDP-a Vrgorac odlukom od 24. ožujka jednoglasno predlaže kompromis za koji vjeruju da će „zadovoljiti sve one kojima je Vrgorac jedini interes, a ne interes stranke ili osobni interesu“.

U prijedlogu stoji da će SDP podržati proračun za 2016. godinu, „ako gradonačelnik Rudolf Grljušić i njegov zamjenik Zdravko Primorac odmah daju ostavke na svoje dužnosti, kao najodgovorniji za neprovođenje sporazuma '15 točaka', te ih na tom mjestu zamijeni povjerenik Vlade Republike Hrvatske“.

- Ovakvim rješenjem Vrgorac bi dobio potrebni mir u Gradskom vijeću do izbora, proračun bi se izglasao, svi projekti bi se realizirali, a povjerenik Vlade bi se pobrinuo za funkcioniranje Grada iz ovlasti gradonačelnika do održavanja izvanrednih izbora za gradonačelnika za par mjeseci. SDP ovom odlukom inzistira na političkoj odgovornosti za obećano, a neizvršeno. Narednu godinu dana bi sve stranke u Vijeću mogle iskoristiti za podnošenje što boljih prijedloga za boljitak ovoga Grada, a dobili bi novac za sve projekte koji ovise o izglasavanju proračuna, navode u priopćenju koje u ime stranke potpisuje predsjednik Rade Bobanac.

Odmah nakon što je priopćenje objavljeno, osobno ga je podržao predsjednik HNS-a Vrgorac Roman Tolj, uz dodatak da će se o prijedlogu njegova stranka očitovati sutra. Također, predsjednik Gradskog vijeća Vrgorca i šef Nezavisne liste mladih, Ante Pranić podržao je prijedlog SDP-a.
- Podržavam prijedlog da se ide samo na izbore za gradonačelnika. Izmijenjeni Proračun bi bio izglasan. Gradsko vijeće bi funkcioniralo u ovom sastavu do redovnih lokalnih izbora, a povjerenik Vlade potpisivao bi izvršenje do izbora gradonačelnika. Nema nikakve krize“, kaže Pranić te nadopunjuje SDP-ovu odluku prijedlogom da kroz cijelu narednu godinu predsjednik Gradskog vijeća bude iz redova HDZ-a. „čisto da pojedinci vide kako je raditi, pisati i predlagati za 3 kn“, a prije toga gradonačelnik i zamjenik moraju dati ostavke kao odgovorni ljudi za ne provođenje zajedničkog sporazuma.

- Stav NLM-a je jednoglasno donesen što se tiče potpisanog Sporazuma. Ako gradonačelnik odbije i ovaj prijedlog jedina opcija kojom Vrgorac može izbjeći izbore je da HDZ sjedne za SDP-om pošto sam predsjednik SDP-a kaže kako je „svjestan nemogućnosti dogovora HDZ-a i Nezavisne liste mladih“. Nezavisna lista ima 5 od 15 gradskih vijećnika, ne 8, kaže Pranić i pita se hoće li Vrgorac biti talac gradonačelnika i njegova zamjenika, te upozorava na „projekt namjernog provociranja izbora za pokušaj dobivanja apsolutne vlasti u Gradskom vijeću“. Vremena imaju do 30. ožujka, završava Pranić.

Cesta kojom se više ne vozi

srijeda , 23.03.2016.

Nerazvrstana cesta Kozica – Dragljane, koja svojom dužinom od 2500 metara prolazi preko Duboke, nekadašnje asfaltne baze na Sedrama i Lokanja gdje izbija na županijsku prometnicu za Zavojane, od posljedica jakih bujica prije nekoliko dana više nije upotrebljiva za prometovanje vozila. Nekada u kategoriji lokalnih cesta, koju uglavnom nitko osim građana iz Dragljana nije popravljao ili održavao, iako su se njome kao vinogradarskim putem služili mnogi iz okolnih sela koji uz nju imaju svoje posjede vinove loze, maslina i smokava, zapravo je i poslije devastiranja ostala isključivo briga Dragljančana, koji sada naprosto neznaju kako je ponovo dovesti u svrhu za koju je i probijena prije 40-tak godina.
– Upozoravao sam i godinama kumio i molio iz prijašnje garniture gradske vlasti da iznađu načina za kvalitetno i dugoročno rješenje ovoga problema i da pomognu u saniranju kritičnih dionica te prometnice za čije su se probijanje vlasnici bez naknade odrekli dijelova svojih privatnih posjeda, ne bi li dobili kvalitetnu prometnicu i mogli stizati do njih i obrađivati. Tek nešto i to više nego skromno su pomogli i izišli u susret pa smo se morali preorijentirati na potezanje vlastitih veza i vezica kod privatnih tvrtki ili pojedinaca kada je trebalo pokrpati rupe na asfaltnome pokrovu kolnika, popunjavati ih betonom, tamponirati devastirane dionice pod makadamom, očistiti odvodne kanale, regulirati izvorske vode koje su se izlijevale na sve strane, a posebice za vrijeme jakih kiša, raznosile šoder i oštećivale kolnik puta, kaže Igor Majstrović, predsjednik MO Dragljane.
I sada, nakon svega što se dogodilo vinogradarskome putu u Dragljanima jedino što je preostalo je uzeti motike i lopate u ruke i kao nekada organizirati radne akcije i krenuti ručno na saniranju puta. Ali, postavlja se pitanje dokle bi to dovelo i što bi se s malim brojem radno sposobnih i nadasve ostarjelih ljudi moglo postići? A, mladi iz toga mjesta te još iz Zavojana, Poljica Kozičkih, Kozice, Vlake, Duge Njive i drugih mjesta, koji žive u Makarskoj, Splitu i uokolo voljni su dolaziti u slobodne dane i vikendima te nastaviti uzgoj vinove loze u Dragljanima, znajući da se tu može proizvesti visoko kvalitetno grožđe i od njega isto tako visoko cijenjeno vino.

IZBORNA SKUPŠTINA SUH-a VRGORAC: Miro Jović predsjednik, Senka Erceg zamjenica predsjednika, Petar Grbavac tajnik

ponedjeljak , 21.03.2016.

Vrgorska podružnica Sindikata umirovljenika Hrvatske održala je svoju Izbornu skupštinu u subotu 19. ožujka. Na skupštini je raspravljano o izvještaju o djelovanju SUH-a Vrgorac, te o financijskom poslovanju u posljednje četiri godine. Oba izvještaja su jednoglasno prihvaćena. Na skupštini je za predsjednika ponovno izabran Miro Jović. Njegova zamjenica je Senka Erceg, a Petar Grbavac tajnik. Anka Vujčić je izabrana za blagajnicu, dok su u predsjedništvo izabrani: Mirko Mihaljević, Emilija Andrijanić, Anđelka Stanković, Marija Dropulić i Marija Jelavić. U nadzorni odbor ušli su: Zorka Marinović, Mirko Pranić i Janja Tančica.
U programu djelovanja podružnice za naredno četverogodišnje razdoblje, predviđen je čitav niz aktivnosti. U SUH-u vjeruju da ih mogu sve uspješno provesti jer imaju veliki broj članova i članica, a uključuju se i umirovljenici koji su u posljednje četiri godine otišli u mirovinu. Za travanj je planiran trodnevni izlet u Hrvatsko zagorje (8-10. travnja). SUH-ovci pozivaju sve vrgorske umirovljenike da se uključe u rad organizacije.

Da vam pravo kažemo, nije nam do izbora

petak , 18.03.2016.

Na sjednici Gradskog vijeća od 29. prosinca 2015. godine potpisan je Sporazum od 15 točaka između gradonačelnika i svih stranaka u Gradskom vijeću. Kako se nije mogao postići dogovor o izglasavanju prijedloga Gradskog proračuna za 2016. godinu, pa su prijetili prijevremeni izbori, stranke su se dogovorile da će izglasati Odluku o privremenom financiranju s trajanjem do 31. ožujka ove godine, a do čijega će isteka razgovarati o 15 točaka koje su temelj dogovora za izglasavanje proračuna za 2016. godinu. Kako se ljudi vežu za riječi, a volovi za rogove, Vrgoračke novine su lijepo na licu mjesta fotografirale tekst Sporazuma s potpisima svih sudionika. Da ne bi rekli da se nije dogodilo.

Sporazum su u gradonačelnikovim uredu tada potpisali: Rudolf Grljušić (gradonačelnik), Zdravko Primorac (zamjenik gradonačelnika), Nada Jelavić (HDZ), Ante Pranić (NLM), Rade Bobanac (SDP), Ante Mihaljević (HSP AS), Goran Vegar (HNS) i Ante Franić (HSS). Njih točno osmero.

Potpisivanjem ovog Sporazuma izbjegnuti su izbori. S obje strane stola u Gradskom vijeću istaknuto je tada zadovoljstvo zbog privremenog dogovora. Izrečene su rečenice poput: „građanima ne trebaju novi izbori“, „ovo je prilika da sjednemo zajedno i dogovorimo najbolji mogući proračun“ i „sporazum je demokratski iskorak za Vrgorac“, međutim, u međuvremenu se praktički ništa nije dogodilo, pa je ispalo da su Ivan Šarić i Mirko Vuković bili u pravu kada su se založili da se odmah ruši gradonačelnikov prijedlog Proračuna jer da se Sporazum neće ostvariti. Riskirajući raskol u NLM-u, Ante Pranić je dao ruku gradonačelniku Rudolfu Grljušiću, a podržali su ga Rade Bobanac i Goran Vegar. Bili smo svjedoci toga i ovo pišemo iz prve ruke. Svjedok je i dopisnik HINA-e Jure Divić.

Gradonačelnik Rudolf Grljušić, kao nositelj izvršne vlasti, bio je zadužen da sazove predstavnike svih stranaka na razgovor, da se u suradnji svih osmisli kvalitetan proračun i da Vrgorčani ne idu na prijevremene izbore, pogotovo imajući na umu da su redovni planirani za svibanj slijedeće godine. Međutim, šezdeset dana je trebalo da izvršna gradska vlast uopće sazove sastanak, kao da se raspravlja o dogovoru za nogometni termin, a ne o budućnosti Vrgorca. A razgovori gradonačelnika s ostalim strankama su se pretvorili u fijasko. Nezavisni su tražili dokaze da se točke Sporazuma ispunjavanju, gradonačelnik im ispočetka takve nije davao, a ono što im je u proteklim danima i dao njih nije zadovoljilo.



Treba naglasiti da je u tekstu samog Sporazuma Nezavisna lista mladih itekako izašla u susret gradonačelniku navodeći da u smanjivanju plaća djelatnika želi da zajedno s Grljušićem i sve stranke u Vijeću podnesu zajednički teret odgovornost za donesene odluke. Propuštena je dakle povijesna šansa da se nešto zajedno napravi. A propuštena je zato što militantno krilo HDZ-a uporno gura Vrgorac na nove izbore ne bi li preuzeli većinu u Gradskom vijeću i tako nastavili voditi Gradsku upravu kako ih je volja, pa dok traje, traje. A neće trajati još dugo. Na Grljušiću i većem dijelu HDZ-a je dakle velika odgovornost, na njima je da se odmaknu od interesa manjeg, ali bučnog, dijela HDZ-a i učine sve da zaobiđe izbore, jer oni nisu u interesu građana Vrgorca. Ni u kojemu slučaju.

Razgovori gradonačelnika s predstavnicima svih stranaka zapravo nisu rezultirali jasnim i nedvosmislenim odgovorima svake strane što je minimum ispod kojega neće ići. Očekivali bi od svih stranaka, a posebno od gradonačelnika da jasno i glasno kažu što u Sporazumu nije dobro i koje se točke ne mogu ispuniti. Hoće li Vrgorčani morati platiti prijevremene izbore jer se ne žele sistematizirati radna mjesta u gradskoj upravi (točka 1), ili je problem u reguliranju osnovica plaća i koeficijenata (točka 2)? Odbija li se raspravljati o Sporazumu jer gradonačelnik ne želi smijeniti voditelja na projektu Gospodarske zone Mirka Vrcana, što otpočetka traži Ante Pranić (točka 3)? Jesu li prepreka dogovoru uvođenje nadzornih odbora u Komunalno i Gradsku Čistoću (točka 5), ili uvođenje sustava centralne blagajne (točka 12)? Što točno sprječava gradonačelnika i većinu u Gradskom vijeću da se dogovore? Mi detaljno pratimo političku scenu Vrgorca, ali na ovo pitanje nismo dobili jasne odgovore. Bilo je otpočetka jasno da je Sporazum od 15 točaka nulta točka razgovora, ali su svi istaknuli da nije nužno da se usuglase oko svih točaka. Pa ako je tako, oko čega se onda možete usuglasiti?

Ovako, bez rezolutnog odgovora svih, sve ovo ispada kao dječja igra, ali vrlo skupa igra koju će ovaj narod platiti. I umjesto da za svoj porez i prirez dobijemo uređene pločnike, održavan park, streetworkout park, ulice bez rupa i poplava, mi ćemo ih potrošiti na izbore koji su zapravo u interesu vrlo male grupe građana. Danas je 18. ožujka, do isteka sporazuma imamo dva tjedna. Najveća je odgovornost na gradonačelniku, te dijelom na većini u Gradskom vijeću. Sjednite i dogovorite se, Grljušić, Pranić i Bobanac, te protokolirajte za slijedeću sjednicu Gradskog vijeća prijedloge koji će pokriti barem pola najvažnijih točaka sporazuma i dogovorite minimalni konsenzus oko sadržaja proračuna. Jer, da vam pravo kažemo, nama nije do izbora.

O lokalpatriotizmu na jednom primjeru

četvrtak , 17.03.2016.

Šta ti je lokalpatriotizam... Poznato je da po svakojakim arhivima i obiteljskim zbirkama skupljam sve živo vezano za povijest Vrgorca, a posebno su mi drage stare fotografije ovoga kraja i naroda.
Povremeno, ne prečesto, saznam da se nekakav povijesni izvor nalazi sačuvan u nekom stranom arhivu. Ali to što ja saznam za neki izvor ne znači ništa, ako ne pokrenem korake da digitalne kopije ne dovučem nekako do Vrgorca. To je poanta.
I tako ja prije tjedan dana saznam da se neke fotke Vrgorca stare osamdeset godina nalaze u jednom srednjoeuropskom arhivu. Ukupno osam fotografija koje je jedan poznati europski fotograf načinio kada je prošao kroz Vrgorac 1936. godine. Vidio sam jednu koja prikazuje krasnu djevojku iz Vrgorske krajine s bremenom trave na leđima kako kratko odmara naslonjena na suhozid. Siromašna i ponosna stala je pred fotografa i tako ušla u povijest. Možda je to jedina fotografija te mlade djevojke koja postoji, a koju ona vjerojatno nikada nije ni vidjela. A ja baš zato želim da ju vide Vrgorčani, ovi danas i oni sutra.
I kada sam preko svojih veza saznao za te fotografije, uslijedio je standardan postupak koji uvijek pokrećem kada saznam za nešto u nekom stranom arhivu - zivkanje, slanje e-mailova, moljakanje, priupitivanje na engleskom ili mlataranje rukama i nogama u pokušaju da kažeš tri rečenice na njemačkom.
I nakon kratkog vremena gospoda iz stranog arhiva se lijepo i kulturno javila, europski civilizirano. Sve će oni to skenirat, lijepo spakovat i poslat na CD-u na moju kućnu adresu.
Međutim, ako ću fotke koristit za osobne potrebe (dakle, držat ih doma) to košta 1000 kuna, a ako ću ih negdje objavit (knjiga, internet) to košta 2000+ kuna (preneseno u eure ili švicarske franke, kako mi drago). Kao prosječnom prosvjetnom radniku nije mi lako pokrivat sva ta moja saznanja i istraživanja, stvarno nije, ali srce je jače, i nikada se nije dogodilo da sam saznao za neke stare fotografije Vrgorca i krajine, a da sam prešao preko toga, zanemario ih kao da ne postoje. Sakupljačka strast, ljubav prema ovome kraju je prevelika i uvijek učinim sve da do njih dođem. Ma koliko to koštalo. I tako će biti i ovaj put. Potrošio sam ogromne novce (bilo je i prijatelja koji su znali uletit s kojom kunom, zaslužuju svaku moguću zahvalu) u posljednjih 7-8 godina za sve moje projekte, pa što je tih osam fotografija (1000-2000 kuna) prema onom od ranije (sarkastičan sam, naravno)?
Zašto sve ovo pišem? Ne zato da bi me hvalili i govorili kako sam lijep i pametan, ili da bi skupljao pare, već da vas barem malo pobliže upoznam sa svim onim što radim u interesu kulture ovoga grada, odnosno da pojasnim što je sve potrebno učiniti da bi se komadić naše povijesti doveo u ovaj grad.
Pišem to zbog svih onih u ovom gradu koji od Vrgorca žive, a istom ne daju ništa, i uvijek im je malo, uvijek su gladni, stalno grabe još. I zato okanite se idiotarija i pokušajte doprinijeti maksimalno moguće, kako znate i umijete.
Za „hobi“ poput moga potrebno je mnogo odricanja, novca, i najviše ljubavi zbog kojih ste kadri godinu dana nosit iste cipele, samo da se kultura Vrgorca obogati nečim novim, dosad neviđenim.
I cijelo to vrijeme imate na pameti samo jednu stvar – da se nasadite na nos ako treba samo da građane putem kakve monografije ili izložbe što prije upoznate sa svim tim otkrićima. I prije nego zatvorite jedan projekt, već se pojavi drugi, pa treći, a ja nestrpljiv k'o napeta puška. Uh.

ANTE PRANIĆ: Izgradimo dvije nove zgrade POS-a u Vrgorcu!

ponedjeljak , 14.03.2016.

Predsjednik Gradskog vijeća Ante Pranić pokrenuo je inicijativu za izgradnju još dvije zgrade iz Programa poticane stanogradnje (POS)-a. Kako ističe inicijator, u Vrgorcu je teško pronaći adekvatan smještaj za dom mladoj obitelji. Mnogi mladi iz okolnih mjesta Vrgorca zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ne uspijevaju ishoditi građevinske dozvole za gradnju kuće na selu. Mnogi se odlučuju za kupnju ili najam stana u Vrgorcu, ali tu nastaje problem.
- Najavio sam prije tri mjeseca mogućnost gradnje POS-ovih zgrada u Vrgorcu. Proveo sam niz razgovora sa čelnicima gradova i općina koji su uspješno proveli projekt do kraja. Čak sam uspio dobiti sve potrebne gotove akte. Osim prodaje novosagrađenih stanova po povoljnim uvjetima, krenuo je od 27. veljače 2015. godine Program davanja u najam izgrađenih stanova POS-a uz mogućnost otkupa građanima - državljanima Republike Hrvatske radi rješavanja njihovih stambenih potreba. To je odličan model za mlade koji trenutno ne mogu zbog kreditne sposobnosti uzeti dugoročni kredit, ali mogu preko Programa uzeti u najam novi stan, otplaćivati najam koji u jednom trenutku prelazi u ugovor kupnje, kaže Pranić.
Proučavajući Urbanistički prostorni plan istočnog dijela Vrgorca Pranić je uvidio da postoje odlične dvije lokacije koje imaju sve prostorno-planske pretpostavke za gradnju dvije zgrade. To su lokacije kraj nove zgrade Hrvatskih šuma u Vrgorcu u naselju Škulja. Posjednik ove dvije lokacije u katastru je Grad Vrgorac, a vlasnik država. Nema komplikacije sa imovinsko-pravnim odnosima. Do lokacija se dolazi već probijenim putom u koji je položena sva osnovna infrastruktura (voda, telefon). Jedino što je potrebno asfaltirati put.
- Ovo je projekt koji Grad Vrgorac može pokrenuti jer su osigurani svi prostorno-planski uvjeti. Ništa se ne treba čekati, a gradski se Proračun ne opterećuje, osim asfaltiranja postojeće ceste. Realizacijom ovoga projekta Vrgorac bi dobio dvije nove zgrade. Potrebno je samo napraviti javnu prezentaciju, upoznati građane s idejom puno bolje nego svih dosadašnjih pokušaja, pozvati ljude iz nadležnog ministarstva da obrazlože sve modele POS-a i onda provesti anketni upitnik. To nas ništa ne košta, samo malo volje. U slučaju zainteresiranosti, idemo u realizaciju, završava Pranić.



POTREBNA PROCEDURA ZA PROGRAM
1. Potrebno je provesti anketni upitnik. Prije upitnika potrebno je provesti javnu raspravu u kojoj će predstavnici APN-a objasniti sve modele i moguće uvjete. U slučaju interesa, proces ide dalje;
2. Gradsko vijeće treba donijeti Odluku o uključivanju Grada Vrgorca u program POS-a. Grad Vrgorac osigurava uređenje komunalne infrastrukture i priključke na komunalnu infrastrukturu. To već postoji za ove lokacije. Predsjednik Pranić najavljuje da će predložiti da Grad Vrgorac oslobodi APN plaćanja komunalnog doprinosa, te se time „dobiju bodovi“ u Ministarstvu;
3. Gradsko vijeće donosi Odluku o uvjetima, mjerilima i postupku za utvrđivanje reda prvenstva za kupnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje na području Grada Vrgorca;
4. Gradonačelnik raspisuje Javni poziv za podnošenje zahtjeva za kupnju stana sukladno Odluci o uvjetima, mjerilima i postupku za utvrđivanje reda prvenstva za kupnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje na području Grada Vrgorca radi utvrđivanja Liste reda prvenstva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje.

U župnu crkvu u Vrgorcu iz Napulja stigao kip Svete Kate

subota , 12.03.2016.

Jutros je u župnu crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu stigao upravo izrađeni kip Svete Katarine – Kate, stare zaštitnice vrgorske župe. Inicijativa za izradu kipa potekla je tijekom prošlogodišnjeg obilježavanja blagdana Svete Kate 25. studenoga u našoj župi i 325. obljetnice oslobođenje Vrgorca od Turaka, kada se mnogo govorilo o potrebi ponovne veće valorizacije ove zaštitnice župe, iako njezino štovanje u Vrgorcu nikada nije potpuno zamrlo.
U crkvi se dugo nalazi slika Svete Kate koja je detaljno fotografirana, a fotografije su poslane u umjetničku radionicu u Napulj gdje je u vrlo kratkom roku izrađen kip. Kip će uskoro biti odnesen na audijenciju kod pape u Rim gdje će biti posvećen. Izradom kipa Svete Kate župa među vjernike vraća ponovno štovanje svoje zaštitnice na čiji je blagdan 1690. godine Vrgorac oslobođen od Turaka-Osmanlija nakon njihove dvostoljetne vlasti nad ovim područjem, a predaja kaže da je Vrgorac dvaput zaštitila od kuge. Nakon izrade kipa i njegove posvete, ponovno se pokreće i procesija na njezin blagdan.

Gradsko Vijeće Vrgorca donijelo Deklaraciju o proglašenju Vrgorca gradom dalmatinskog pršuta i vina

petak , 11.03.2016.

U četvrtak održana je 7. sjednica Gradskog vijeća Vrgorca. Prethodno radnom dijelu sjednicu, vijećnicima se obratio splitsko-dalmatinski dožupan Ante Šošić. Istaknuvši da ima lijepe vijesti za Vrgorac, donio je pisanu garanciju da će Splitsko-dalmatinska županija financijski podržati projekt izgradnje pristupne ceste Gospodarskoj zoni Ravča. Na prijedlog župana Ževrnje, odluka će uskoro biti valjana kada ju donese županijska skupština. Šošić je također dodao kako će Županija podržati i druge razvojne projekte važne za Vrgorac jer je cilj da se na ovom području spriječi daljnja depopulacija i održi život. Na upit predsjednika Gradskog vijeća Ante Pranića je li financijska podrška izgradnji pristupne ceste ovisi o datumu donošenja Gradskog proračuna Vrgorca za 2016. godinu (ožujak ili kolovoz), župan je rekao da će spomenuti novac biti osiguran neovisno o terminu donošenja proračuna, jer je odluka važeća za cijelu 2016. godinu. Gradonačelnik Rudolf Grljušić zahvalio se dožupanu na županijskoj pomoći u provođenju gradskih projekata.

U radnom dijelu sjednice raspravljalo se o Prijedlogu Odluke utemeljenja Povremenog radnog tijela Gradskog vijeća Grada Vrgorca – Povjerenstva za formiranje zadruge poljoprivrednika vrgorskog kraja. Prema riječima predlagatelja, predsjednika Gradskog vijeća Pranića, Povjerenstvo bi imalo predsjednika i 10 članova u koje bi bili izabrani uglavnom predstavnici poljoprivrednih udruga na području Grada Vrgorca (Vrgoračka jagoda, Udruga vinara i vinogradara, udruga pčelara Vrisak), te viši stručni suradnik za poljoprivredu i vodno gospodarstvo Grada Vrgorca, potom predstavnik Savjetodavne službe u Vrgorcu i pravnik iz Grada. Povjerenstvo bi, prema ideji, trebalo razmotriti problematiku poljoprivrednika našega kraja, te analizirati način formiranja zadruge kao udruženja poljoprivrednika u svrhu povećanja produktivnosti, konkurentnosti i lakšeg plasiranja proizvoda na tržište. Tijekom rasprave, predstavnik udruge Vrgoračka jagoda Berislav Govorko podržao je osnivanje zadruge ističući kako je ovo posljednji trenutak za udruživanje vrgorskih poljoprivrednika, jer situacija na terenu nije dobra. Istaknuo je pozitivne strane udruživanja poljoprivrednika. U sličnom su tonu govorili i ostali govornici i poljoprivrednici: Željko Majić, Goran Franić, Dražen Rakušić i Dario Gašpar.

Na sjednici Gradskog vijeća jednoglasno je donesena i Deklaracija o proglašenju Grada Vrgorca gradom Dalmatinskog pršuta i vina. U obrazloženju prijedloga Deklaracije istaknuto je kako je Grad Vrgorac najveći proizvođač Dalmatinskog pršuta u Hrvatskoj, a više od 10 milijuna čokota vinove loze čine ovaj grad jednim od najvećih vinogorja u državi. S ciljem razvijanja „Vrgorca - grada Dalmatinskog pršuta i vina“ kao turističke destinacije, Turistička zajednica Grada Vrgorca pokreće manifestaciju „Dani Dalmatinskog pršuta i vina“, eno gastro festivala koji će povezati i promicati enološke, kulturne, tradicijske i ostale vrijednosti i posebnosti vrgorskog kraja i oblikovati ih u prepoznatljivi turistički paket ponude koji će u konačnici našem kraju donositi i gospodarsku korist te biti okosnica razvoja turizma na vrgorskom području tijekom cijele godine.
Obrazlažući prijedlog, direktorica Turističke zajednice Grada Vrgorca Željka Opačak istaknula je kako Vrgorac kroz Mesnu industriju „Braća Pivac“ i manje sušare proizvodi više od 130 tisuća komada Dalmatinskog pršuta godišnje, što je više od polovice njegove ukupne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Također, Vrgorac ima i jedno od najvećih vinogorja u državi. Obje te činjenice su argument za proglašenje Vrgorca gradom pršuta i vina. Opačak je također rekla kako će Turistička zajednica biti nositelj manifestacije Dani Dalmatinskog pršuta i sira, te predložila da se trodnevna manifestacija tradicionalno organizira svake godine u drugoj polovici lipnja (24.-26. lipnja), u danima koji prethode proslavi Dana Grada Vrgorca. Prvo izdanje manifestacije bit će održano u Kokorićima, a direktorica Opačak je procijenila da će troškovi organizacije biti oko 100 tisuća kuna, za što vjeruje da će se novac iznaći putem proračuna Turističke zajednice, Proračuna Grada Vrgorca i natječaja Ministarstva turizma.

ANTE PRANIĆ: Pokrećemo formiranje Zadruge poljoprivrednika Vrgorca

ponedjeljak , 07.03.2016.

Predsjednik Gradskog vijeća Ante Pranić najavljuje pokretanje procesa osnivanja Zadruge poljoprivrednika vrgoračkog kraja.
- Puno se priča o modernoj zadruzi svih poljoprivrednika vrgoračkog kraja, ali nikako da se krene u realizaciju. Godine prolaze, a naši poljoprivrednici razjedinjeni teško opstaju na tržištu. Ne bih imao mirnu savjest da nisam pokušao pomoći. Nakon par telefonskih poziva, upita, analiza i razrada, priča sa voditeljima zadruga iz drugih dijelova Hrvatske na sljedećem Gradskom vijeću krećemo sa realizacijom. Svaki početak je težak, ali bitno da se stvari pokrenu sa mrtve točke. Naime, Gradsko vijeće osim stalnih radnih tijela može formirati i Povremena radna tijela. Plan je osnivanje Povremenog radnog tijela – Odbora za poljoprivredu sa jednim zadatkom – obuhvatna analiza i pravna priprema za osnivačku skupštinu moderne Zadruge svih poljoprivrednika vrgoračkog kraja. U rad Odbora je potrebno prije svega uključiti predstavnike Udruge vinara i vinogradara, jagodara, pčelar, dosadašnje zaposlenike gradskog i županijskog ureda za poljoprivredu i pravnika Grada Vrgorca iz Upravnog odijela za lokalnu upravu. Udruge unutar sebe mogu izabrati predstavnike za rad u Odboru. Odbor tada kreće sa radom uz administarativnu (pravnu) podršku Grada Vrgorca, kaže Pranić.

Proces osnivanja Zadruge uključuje tri koraka:

1. Potrebno je organizirati javnu prezentaciju o svim mogućnostima koje pruža jedna takva moderna poljoprivredna zadruga. Zadruge osim osnovne djelatnosti svojim zadrugarima pružaju i ostale usluge kao potporu njihovom poslovanju poput knjigovodstvenog servisa, poslova savjetovanja i konzultacija, pomoći pri prijavi na državne potpore i potpore iz EU fondova i svih onih poslova koji će olakšati i unaprijediti poslovanje svakog pojedinog člana Zadruge.
2. Potrebno je definirati članove osnivačke skupštine. Članovi mogu biti svi zainteresirani poljoprivrednici nakon provedenih edukacija i javnih prezentacija. Potrebno je donijeti pravila koja moraju biti potpisana od strane svih osnivača. Nakon donošenja pravila sukladno Zakonu o zadrugama osnivačka skupština bira predsjednika skupštine, članove nadzornog odbora i upravitelja.
3. Zadruga je pravni subjekt sa svojim nazivom, računom i OIB-om. Grad Vrgorac može kroz proračun kroz stavku „donacija“ sufinancirati rad Zadruge i na takav način pomoći svim poljoprivrednicima vrgoračkog kraja. Ako se stvar pokrene, Prani će predložiti da se Zadruzi dodijeli jedna parcela za 1 kunu u Gospodarskoj zoni Ravča jer se preko Zadruge može sagraditi uz pomoć EU fondova hladnjača ili otkupna stanica. Preko Zadruge se može vršiti otkup i prodaja svih poljoprivrednih proizvoda. Članovi Zadruge mogu zajedno kupovati repromaterijal po puno povoljnijim cijenama.

Kako navodi Pranić, Odbor kojega će pokrenuti Gradsko vijeće je prva stuba. Članovi Odbora uz administrativnu pomoć Grada bi trebali učiniti drugi korak – edukacija i javna tribina o tome što je zapravo moderna poljoprivredna zadruga. Oni bi trebali voditi proceduru dok se ne formira skupština koja ovisi o broju zainteresiranih poljoprivrednika. Pravna podrška Grada Vrgorca ne bi trebala biti upitna jer Ured za lokalnu upravu obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe rada Gradskog vijeća. Nakon sljedeće sjednice, Gradsko vijeće će imati još jedan odbor – Odbor za poljoprivredu koji ne bi trebao imati nikakvu političku konotaciju. Kako kaže Pranić, zbog „mira u kući“ bilo bi dobro da u njemu ne sudjeluju političari. Izbjeći će se priče o nekakvoj političkoj igri kao što inače sve biva u Vrgorcu. O planu osnivanja Zadruge raspravljat će se na slijedećoj sjednici Gradskog vijeća.

RUDOLF GRLJUŠIĆ: Neka se mini-bolnica za Imotsku krajinu, Vrgorsku krajinu, Makarsko primorje i dolinu Neretve gradi u Vrgorcu

nedjelja , 06.03.2016.

Kroz stavove dr. Ante Ćorušića, nesuđenog ministra zdravlja, Domoljubna koalicija već duže vrijeme u svojim planovima govori o potrebi izgradnje mini bolnice kojoj će gravitirati područje Imotske krajine, Vrgorske krajine, Makarskog primorja i doline Neretve. Na području živi oko 100 tisuća stanovnika, a osim toga bolnica bi u ljetnim mjesecima, kada na ovom području boravi veći broj turista, rasteretila bolničke centre u Splitu i Dubrovniku. Nakon što su Ćorušićeve izjave izašle u javnost, odmah su stigle ponude od imotskog gradonačelnika Ante Đuzela da se bolnica smjesti u njegovom gradu. Reagirao je i priopćenjem putem facebook stranice lokalnog HDZ-a i gradonačelnik Vrgorca Rudolf Grljušić.
- Povodom medijskih natpisa, a i izjava pojedinih dužnosnika, o gradnji mini bolnice, kojoj bi gravitirali Neretvanska dolina, Makarsko primorje, Vrgorska i Imotska krajina, želim izraziti punu podršku navedenom projektu. Rasterećenje županijskih bolnica i KBC-ova, a istodobno pravodobna dostupnost zdravstvene zaštite svim našim građanima trebao bi biti prioritet svake vlade. Mini bolnica za navedena područja bila bi od izuzetnog značaja za više od 100 tisuća stanovnika i njenih potencijalnih korisnika. Međutim, moram istaknuti, kada govorimo o potencijalnoj lokaciji navedene bolnice, kako je područje Vrgorske krajine u geografskom središtu između Neretvanske doline, Makarskog primorja i Imotske krajine, ima odličnu prometnu povezanost te je logično da lokacija buduće bolnice bude na području Vrgorca. U tom smislu spremni smo osigurati zemljište i pomoć u rješavanju svih komunalnih priključaka ukoliko se Vlada odluči graditi bolnicu na području Vrgorca, rekao je Grljušić.
Treba također reći da su ideje o mini bolnici još uvijek upravo to – ideje, a da će eventualne namjere realizacije biti viđene u predstojećem Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Vrgorac proglašen gradom pršuta i vina – pokreće se eno-gastro festival „Dani dalmatinskog pršuta i vina“ u Kokorićima

utorak , 01.03.2016.

Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Vrgorca na svojoj je sjednici od 29. veljače donijelo Zaključak o proglašenju Vrgorca gradom dalmatinskog pršuta i vina, te najavilo pokretanje trodnevne sajamske manifestacije „Dani dalmatinskoga pršuta i vina“ koja će se tradicionalno održavati početkom mjeseca rujna u etno selu Kokorići.
- Potaknuti činjenicom da se uz Mesnu industriju Braća Pivac, manje registrirane sušare kao i privatne sušione pršuta kojima obiluje vrgorski kraj na tržište Hrvatske iz Vrgorca plasira više od 130 tisuća komada Dalmatinskoga pršuta, što čini više od polovice njegove ukupne proizvodnje uz savršene mikroklimatske uvjete koji Vrgorčanima omogućavaju proizvodnju kvalitetnog pršuta te da je u vrgorskim poljima Jezero, Rastok i Bunina zasađeno preko 14 milijuna čokota loze, što nas čini jednim od najvećih hrvatskih vinogorja dok se uz dugogodišnju obiteljsku tradiciju pravljenja domaćih vina sve više vinara okreće uzgoju starih autohtonih sorti vinove loze, Turistička zajednica Grada Vrgorca ove godine započinje s eno-gastro festivalom „Dani dalmatinskog pršuta i vina“. To će biti trodnevna vikend manifestacija kojom želimo sljubiti tradicionalne gastronomske vrijednosti s autentičnim ruralnim ambijentom etno sela Kokorići i oduševljavajućim krajolikom vrgorskog zaobalja i na taj način turistima i posjetiteljima pružiti nezaboravan doživljaj začinjen dalmatinskom pismom i folklorom, pršutom, vinom, pancetom, sirom, ali i svim proizvodima vrgorskog podneblja, medom, voćem, povrćem te domaćim specijalitetima, prenosi odluku Vijeća direktorica Ureda Turističke zajednice Grada Vrgorca Željka Opačak.