Vrgorac kao glavni grad srednjovjekovne župe Gorske

Smatra se da je Vrgorac bio glavni grad srednjovjekovne župe Gorske, kao upravno, sudsko i vojno središte. (Kako se u srednjovjekovnim izvorima spominje župa Gorska, a tek za vrijeme turske uprave nahija Gorska župa, koristiti ćemo naziv župa Gorska, kao što je naznačeno i u literaturi koju sam koristio). Nije poznato kada je Vrgorac nastao, a neki povjesničari smatraju da je njegovo ime nastalo od imena župe Gorske. Nalazi se na streteški vrlo povoljnom mjestu, na samom jugoistoku nekadašnje župe. Tako se došlo do naziva Vrh-gor, tj. na vrhu gore. Vrgorac je u srednjem vijeku bio u posjedu humske vlastele Radivojevića-Jurjevića-Vlatkovića. Dubrovački poslanik Simon de Bona posjetio je 1419. godine vrgorskog gospodara Pavla Jurjevića i njegovu braću. Osim toga Vrgorac se spominje u više povelja iz 15. stoljeća. Jedna od tih je povelja aragonskog kralja Alfonsa V. iz 1444. godine izdana hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači. Alfons V. njome priznaje sve Kosačine posjede, a među njima je spomenut i Vrgorac kao "...Vergolaz, V gor cohi supi castello con contato..." U povelji Fridriha III., cara Svetog Rimskog Carstva od 20. siječnja 1448. izdanoj opet hercegu Kosači, Vrgorac se spominje kao "...castrum Wereraetz..." i to odmah iza Imotskog. U drugoj povelji kralja Alfonsa V. hercegu Kosači izdanoj 1. lipnja 1454. spominje se Vrgorac i to kao "...civitate Vergoran cum pertinentiis suis..." Iz svih tih primjera očito je da je Vrgorac u srednjem vijeku bio centar cijele župe Gorske. U dokazivanju starosti Vrgorca bitan je i oblik vrgorske gradine. Povjesničari umjetnosti se slažu da nazubljenost vrhova gradine, koja se u izgradnji najviše prakticirala u srednjm vijeku, važan dokaz da je Vrgorac bio pravi srednjovjekovni kaštel. Osim toga, župa Gorska, za koju smo utvrdili da je povezana sa Vrgorcem, više je puta spominjana u brojnim poveljama i drugim pisanim srednjovjekovnim izvorima. Spominje ju povelja bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz 1408. godine te povelja Jurja Hrvatinića Vojsalića, vojvode Donjih Kraja iz 1434. godine. Ta povelja spominje sela župe: Dragljani, Kozica, Hraštane, Vrh Doo i Zavojane. Zahvaljujući tome, povjesničarima je bilo olakšano omeđivanje teritorija župe Gorske.