Kad je zapravo Vrgorac prvi put spomenut?

Katkad se u radovima iz povijesne znanosti neke krive činjenice više puta citiraju u drugim radovima. Ponekad previd ili neznjanje nekog povjesničara-profesionalca, ali češće povjesničara-amatera doprinosi stvaranju krivih predodžbi o nekim događajima iz sfere povijesti. Takav je slučaj i sa najnovijom knjigom Milivoja Franića, Tragovima predaka - Vrgorskim krajem. Tako on na 9. strani knjige piše da je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio (O upravljanju carstvom) naveo Vrgorac kao sjedište Rastočke župe u sastavu ranosrednjovjekovne Neretvanske kneževine. Prema njemu u tome je radu Vrgorac prvi put spomenut (u 10. stoljeću). No to nije istina. U navedenom radu car-pisac piše kako se neretvanska kneževina na kopnu sastoji od tri župe: Dalena, Mokrona i Rastoke. On ni jednim svojim slovom ne spominje Vrgorac, ni kao naselje, a ni slučajno kao sjedište župe Rastoka. Vrgorac je u 10. stoljeću možda postojao, to ne možemo isključiti, ali mi pisanih izvora za potvrdu te teze nemamo. Naravno, Rastok je i još ranije spominjan, ali to ne znači da ovdje vrijedi jednadžba Rastok=Vrgorac. Tu si tezu ozbiljan povjesničar ne smije dopustiti. Ta kriva informacija već je ušla u glavu onih koji su tu knjigu pročitali i koji je dalje citiraju. Po mome mišljenju drugi dio Franićeve knjige koji obrađiva genealogiju Franića, puno je kvalitetniji od dijela o povijesti Vrgorca. U najnovijem broju časopisa župe Vrgorac Milan Glibota je izvrsno obradio temu o najstarijem spominjanju Vrgorca, Rastoka i još nekih sela Vrgorske krajine. On piše, s čime se ja u potpunosti slažem, da je najstariji do danas poznati spomen Vrgorca iz 14. travnja 1419. godine. Prvi ga je spomenuo dubrovački poslanik Petar Simon de Bona koji je te godine doputovao gospodaru Vrgorca Pavlu Jurjeviću. S tim se složio i Marko Vego u svojoj knjizi Naselja srednjovjekovne bosanske države. Vrgorac se zatim spominje i u trima poveljama hercega Stjepana Vukčića Kosače koje su mu potvrdili aragonski kralj Alfonz V. i kralj Fridrih III. Štajerski. Povelje su iz 1444. godine. Zašto je Franić pomaknuo datum prvog spomena Vrgorca za pet stoljeća, a da za to nema pravih dokaza, stvarno mi nije jasno.