Vjerovati radosti...

utorak, 29.01.2008.

Sveti Toma Akvinski

Sveti Toma pripada svakako u red jednog od najvećih crkvenih umova. Rođen je 1225. u dvorcu Akvino u južnoj Italiji. Od malena je pokazivao veliku želju za znanjem a završavajući visoke škole u Napulju upozna se s dominikanskim redom. Roditelji su se protivili da on kao plemićki sin stupi u prosjački red. Unatoč protivljenjima postao je dominikanac a poglavari vidjevši njegove ogromne intelektualne sposobnosti šalju ga učenjaku Albertu Velikom.

Već s 23 godine života Toma je postao profesor. Predavao je u Parizu, Rimu i Napulju. Kraj sve svoje velike učenosti ostao je uvijek jednostavan, ponizan i bezazlen redovnik. U poniznosti je postojano odbijao sve ponuđene mu crkvene časti. Njegov bistri duh dobro je shvatio da je poniznost evanđeoska krepost i da više vrijedi od sve učenosti, slave i počasti. Zato je uvijek htio ostati malen.

Sveti Toma je napisao mnoštvo filozofskih i teoloških djela, a najslavnije mu je bez sumnje djelo Teološka suma u tri dijela u kojoj je sustavno obradio svu teologiju. Djelo je prevedno na sve svjetske jezike te u teološkoj književnosti zauzima sve do danas jedinstven položaj. Sveti Toma je bio i mistik. Žarko je štovao Presveti Sakrament te o njemu ispjevao najljepše himne kao što su: "Hvali Sion Spasitelja", "Klanjam ti se smjerno, tajni Bože naš", "Usta moja uzdižite preslavnome tijelu glas"! Kad je jednom klečao pred raspelom, sam Spasitelj mu je progovorio: "Ti si o meni tako lijepo pisao, što želiš kao nagradu?" - Svetac je odgovorio: "Samo tebe, Gospodine!"

Toma je umro relativno mlad, u dobi od 49 godina. Bilo je to 7. ožujka 1274. Bio je tada na putu u Lyon na opći sabor, ali je klonuo i zaustavio se u samostanu Fossa Nouva kraj Rima i ondje preminuo. Relikvije su mu kasnije prenesene u Toulouse. Proglašen je svecem, a g. 1567. i crkvenim naučiteljem. Mnogi pape proslavili su ga svojim spisima, od kojih su najvažnije enciklike Lava XIII. Aeterni Patris i Pija XI. Studiorum ducem. Iz novijeg vremena nauka sv. Tome preporučena je od II. vatikanskog sabora i od Pavla VI. u pismu Lumen Ecclesiae. Crkva je svetog Tomu proglasila i zaštitnikom svojih škola i studenata. On je, doista, sjajan primjer svima onima koji se bave umnim radom. U tajne vjere prodire se to dublje što je srce čistije. Njegov lik to najbolje svjedoči.

Svetog Tomu je uvijek resila i crkvenost, osjećaj za Crkvu. Svojim spisima on se zalagao za svetu rimsku Crkvu i njezinu glavu papu. Nju je branio protiv svih zabluda. Njegov prvi životopisac Vilim Tocco zapisao je: "Kako je za Crkvu bila korisna nauka evanđeoskog naučitelja ne samo za objavljivanje katoličke istine obaju Zavjeta, već i za suzbijanje naopakosti krivovjerja, pokazao je u svom milosrđu Bog na početku svoje učiteljske službe i kasnije." Njegova su djela najsavršeniji izražaj katoličkog pravovjerja i skolastike. Ona su prava riznica katoličke nauke i to sa svih područja teologije.

On nam tako sjajno tumači središnji kršćanski misterij otkupljenja. Kristova žrtva na križu predstavlja više nego obilnu zadovoljštinu za grijehe ljudskoga roda, osobito jer je Isus trpio iz ljubavi i poslušnosti. Te dvije velike kreposti učinile su njegovu patnju još zaslužnijom. "Krist je trpeći iz ljubavi i poslušnosti prinio Bogu nešto od veće vrijednosti što i ne bi tražila nadoknada za sve uvrede od ljudskoga roda Bogu nanesene."

Govoreći o Crkvi sv. Toma izriče i ovu lijepu misao: "Isus je prihvatio muku iz velike želje koju je imao da sebi ujedini Crkvu kao svoju zaručnicu."

Sveti Toma združio je u sebi najveću učenost i najdublju pobožnost. Učenost bez pobožnosti ne bi baš mnogo vrijedila. On je bio i odviše bistar duh pa je to dobro znao, ali nije ostao samo kod znanja, već je i svim srcem gajio iskrenu i duboku pobožnost. Bio je ne samo velik učenjak već i velik svetac.
- 22:14 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 27.01.2008.

Mt 4, 12-23

12A čuvši da je Ivan predan, povuče se u Galileju. 13Ostavi Nazaret te ode i nastani se u Kafarnaumu, uz more, na području Zebulunovu i Naftalijevu 14da se ispuni što je rečeno po proroku Izaiji: 15 Zemlja Zebulunova i zemlja Naftalijeva, Put uz more, s one strane Jordana, Galileja poganska - 16 narod što je sjedio u tmini svjetlost vidje veliku; onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu. 17Otada je Isus počeo propovijedati: "Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko!" 18Prolazeći uz Galilejsko more, ugleda dva brata, Šimuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacaju mrežu u more; bijahu ribari. 19I kaže im: "Hajdete za mnom, učinit ću vas ribarima ljudi!" 20Oni brzo ostave mreže i pođu za njim. 21Pošavši odande, ugleda druga dva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u lađi su sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreže. Pozva i njih. 22Oni brzo ostave lađu i oca te pođu za njim. 23I obilazio je Isus svom Galilejom naučavajući po njihovim sinagogama, propovijedajući Evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i svaku nemoć u narodu.

- 22:21 - Komentari (3) - Isprintaj - #

petak, 25.01.2008.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, osmi dan

Molitva za pogane, da upoznaju Boga

Da svi budu jedno, kao što si Ti, Oče u meni, i ja u Tebi: da i oni u nama budu jedno, da vjeruje svijet, da si me ti poslao (Iv 17,21).

- Ja tebi kažem, Ti si Petar Stijena
- I na toj stijeni, sagradit ću Crkvu svoju.

Gospodine Isuse Kriste, koji si rekao svojim apostolima: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem, ne gledaj na moje grijehe, nego na vjeru Crkve svoje i dostoj se nju po svojoj volji umiriti i ujediniti, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ, Bog po sve vijeke vijekova. Amen.
- 09:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 24.01.2008.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, sedmi dan

Molitva za zbližavanje kršćana i Židova

Da svi budu jedno, kao što si Ti, Oče u meni, i ja u Tebi: da i oni u nama budu jedno, da vjeruje svijet, da si me ti poslao (Iv 17,21).

- Ja tebi kažem, Ti si Petar Stijena
- I na toj stijeni, sagradit ću Crkvu svoju.

Gospodine Isuse Kriste, koji si rekao svojim apostolima: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem, ne gledaj na moje grijehe, nego na vjeru Crkve svoje i dostoj se nju po svojoj volji umiriti i ujediniti, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ, Bog po sve vijeke vijekova. Amen.
- 09:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 23.01.2008.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, šesti dan

Molitva za obraćenje zlih katolika i odmetnutih od vjera

Da svi budu jedno, kao što si Ti, Oče u meni, i ja u Tebi: da i oni u nama budu jedno, da vjeruje svijet, da si me ti poslao (Iv 17,21).

- Ja tebi kažem, Ti si Petar Stijena
- I na toj stijeni, sagradit ću Crkvu svoju.

Gospodine Isuse Kriste, koji si rekao svojim apostolima: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem, ne gledaj na moje grijehe, nego na vjeru Crkve svoje i dostoj se nju po svojoj volji umiriti i ujediniti, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ, Bog po sve vijeke vijekova. Amen.
- 09:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 22.01.2008.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, peti dan

Molitva za jedinstvo američkih kršćana s katolicima

Da svi budu jedno, kao što si Ti, Oče u meni, i ja u Tebi: da i oni u nama budu jedno, da vjeruje svijet, da si me ti poslao (Iv 17,21).

- Ja tebi kažem, Ti si Petar Stijena
- I na toj stijeni, sagradit ću Crkvu svoju.

Gospodine Isuse Kriste, koji si rekao svojim apostolima: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem, ne gledaj na moje grijehe, nego na vjeru Crkve svoje i dostoj se nju po svojoj volji umiriti i ujediniti, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ, Bog po sve vijeke vijekova. Amen.
- 08:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 21.01.2008.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, četvrti dan

Molitva za jedinstvo anglikanaca s katolicima

Da svi budu jedno, kao što si Ti, Oče u meni, i ja u Tebi: da i oni u nama budu jedno, da vjeruje svijet, da si me ti poslao (Iv 17,21).

- Ja tebi kažem, Ti si Petar Stijena
- I na toj stijeni, sagradit ću Crkvu svoju.

Gospodine Isuse Kriste, koji si rekao svojim apostolima: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem, ne gledaj na moje grijehe, nego na vjeru Crkve svoje i dostoj se nju po svojoj volji umiriti i ujediniti, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ, Bog po sve vijeke vijekova. Amen.
- 15:46 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Sv.Janja (Agnesa)

Image and video hosting by TinyPic

Živjela je za vrijeme progona kršćana u Rimu. Kada je imala oko 13 godina, zahtijevali su od nje, da se klanja poganskim bogovima i da je siluju. Kada su je doveli pred poganski hram, napravila je znak križa i odbila klanjanje. Zatvorili su je u tamnicu i mučili. Mladići su je htjeli oženiti iz obijesti i žaljenja,a li ih je sve odbila, govoreći da želi zbog Isusa ostati djevica. Umrla je ili od posljedica mučenja ili su je direktno ubili. Na njen blagdan u Rimu se blagoslivljaju dva janjeta, njihova vuna se sakuplja i papa je daje biskupima kao simbol jurisdikcije.

Zaštitnica je djevojčica, djevica, zaručnika i vrtlara.
- 08:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 20.01.2008.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, treći dan

Molitva za jedinstvo europskih protestanata s katolicima

Da svi budu jedno, kao što si Ti, Oče u meni, i ja u Tebi: da i oni u nama budu jedno, da vjeruje svijet, da si me ti poslao (Iv 17,21).

- Ja tebi kažem, Ti si Petar Stijena
- I na toj stijeni, sagradit ću Crkvu svoju.

Gospodine Isuse Kriste, koji si rekao svojim apostolima: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem, ne gledaj na moje grijehe, nego na vjeru Crkve svoje i dostoj se nju po svojoj volji umiriti i ujediniti, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ, Bog po sve vijeke vijekova. Amen.
- 08:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 19.01.2008.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, drugi dan

Molitva za jedinstvo grčko-istočnih vjernika s katolicima

Da svi budu jedno, kao što si Ti, Oče u meni, i ja u Tebi: da i oni u nama budu jedno, da vjeruje svijet, da si me ti poslao (Iv 17,21).

- Ja tebi kažem, Ti si Petar Stijena
- I na toj stijeni, sagradit ću Crkvu svoju.

Gospodine Isuse Kriste, koji si rekao svojim apostolima: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem, ne gledaj na moje grijehe, nego na vjeru Crkve svoje i dostoj se nju po svojoj volji umiriti i ujediniti, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ, Bog po sve vijeke vijekova. Amen.
- 16:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 18.01.2008.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, 18. - 25. siječnja

Dani od 18. do 25. siječnja su u Katoličkoj Crkvi posvećeni molitvi za jedinstvo svih kršćana. Ova se osmina slavi i u nekim drugim kršćanskim Crkvama. Začetnik ovog molitvenog pokreta je američki anglikanski svećenik Pavao Wattson sa svojim suradnikom, anglikanskim svećenikom Spencerom Jonesom. - Pavao Wattson je pripadao takozvanom oksfordskom pokretu u Anglikanskoj Crkvi, koji je bio sklon zbližavanju s Rimom. Na njegov su poticaj godine 1908., u okviru američke Anglikanske Crkve, po prvi puta organizirali ovu osmodnevnu molitvu za jedinstvo kršćana. Ubrzo nakon toga Pavao Wattson je, zajedno s muškom i ženskom redovničkom zajednicom, koje je već prije bio osnovao, pristupio Katoličkoj Crkvi. Otada se ova osmina počela širi ponajviše u Katoličkoj Crkvi. Papa Pio X. službeno ju je odobrio i preporučio svim katolicima.

Pavao Wattson je nastojanje oko jedinstva shvaćao u predkoncilskom duhu. Tada se jedinstvo kršćana shvaćalo kao povratak svih odijeljenih kršćana u krilo Katoličke Crkve. Zato se molitvena osmina u početku širila samo među katolicima i anglikancima koji su bili skloni Rimu.

Novi poticaj cjelokupnom ekumenskom gibanju i napose molitvi za jedinstvo svih kršćana dao je Drugi Vatikanski sabor (održan 1962.-1965.), koji je iznio nova katolička načela suvremenog ekumenskog gibanja. Između ostalog posebno je naglašen duhovni ekumenizam, to jest obraćenje srca i svetost života te javna, zajednička, i svaka osobna molitva za jedinstvo. Molitva je od sada duša svega ekumenskog gibanja. Novi papinski dokumenti o ekumenizmu posebno preporučuju upravo održavanje molitvene osmine od 18. do 25. siječnja kao zajedničke molitve s drugim kršćanima i prilika za prijateljske susrete.

Prvi dan - molitva za povratak svih onih, koji su odijeljeni od Crkve.

Molitva

Da svi budu jedno, kao što si Ti, Oče u meni, i ja u Tebi: da i oni u nama budu jedno, da vjeruje svijet, da si me ti poslao (Iv 17,21).

- Ja tebi kažem, Ti si Petar Stijena
- I na toj stijeni, sagradit ću Crkvu svoju.

Gospodine Isuse Kriste, koji si rekao svojim apostolima: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem, ne gledaj na moje grijehe, nego na vjeru Crkve svoje i dostoj se nju po svojoj volji umiriti i ujediniti, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ, Bog po sve vijeke vijekova. Amen.
- 23:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 16.01.2008.

Zašto moliti? (verzija za ateiste i agnostike)

Čak i ako niste religiozni po prirodi i odgoju, pa i ako ste skroz na skroz skeptik, molitva vam može pomoći mnogo više nego što vjerujete, jer je to i praktična stvar. Što to znači praktična (stvar)? Molitva ispunja tri osnovne psihološke potrebe koje svi ljudi imaju, bez obzira da li vjeruju u Boga ili ne:

1. Molitva nam pomaže da riječima formuliramo točno što nas muči. Ako tražimo pomoć u vezi s nekim problemom, moramo to formulirati riječima.

2. Molitva nam daje osjećaj da dijelimo naš teret, da nismo sami. Malo nas je tako jakih da možemo podnijeti najteže terete i najbolnije nevolje sami. Ponekad su naše brige tako intimne naravi da ih ne možemo diskutirati čak ni s najbližima. Tada je molitva odgovor. Svaki psihijatar će nam reći kad smo napeti i u agoniji duše, da je terapeutski dobro kazati nekome svoje neprilike. Kad ne možemo reći nikome, uvijek možemo reći Bogu.

3. Molitva daje moć principu djelatnosti. To je prvi korak prema akciji. Svjetski poznati znanstvenik i nobelovac rekao je: "Molitva je najsnažniji oblik energije, koju čovjek može stvoriti". Zašto je ne koristiti?

Dale Carnegie
- 21:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 12.01.2008.

Krštenje Isusovo

Sv. Ivan Krstitelj krstio je Isusa na rijeci Jordan. Kada je Isus izašao iz vode, molio se, ugledao otvorena nebesa i Duha Svetoga poput goluba gdje silazi na njega, a glas se zaorio s nebesa: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!

Image and video hosting by TinyPic

Vrhunac Isusovog skrovitog zemaljskog života bilo je krštenje na Jordanu. Tada je započeo njegov javni život. Isus se nije trebao krstiti zbog toga, da mu se oprosti istočni grijeh. Kao čovjek je od začeća bio pun Duha Svetoga. Božanska osoba je oduvijek, od vječnosti, jedno s Ocem i Duhom Svetim. Ali uranjanjem u vodu kod krštenja na Jordanu, solidarizira se s grešnicima, simbolizira nastajanje nečeg novog što prije nije postojalo. Tim činom Isus naviješta da će zbog grešnika ići do kraja, da će umrijeti za njih.
- 22:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 08.01.2008.

Svrha života

Image and video hosting by TinyPic

”Svetost znači LJUBAV provodeći život za Boga i s Bogom, s Božjom milosti i s Božjom snagom. Na putu sam k potpunom obraćenju, produbljenju svoje vjere, da nađem pravi smisao života..žar pobožnosti, siromaštvo duha…svrha je života živjeti s Bogom, da se postigne vječni život!”

Claire de Castelbajac (1953. - 1975.),
- 22:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 06.01.2008.

Sveta tri kralja

Baltazar, Melkior i Gašpar su kraljevi, koji su došli pokloniti se Isusu.

Prema Evanđelju po Mateju, došli su s istoka u Jeruzalem, da se poklone Isusu. Pratili su zvijezdu repaticu, betlehemsku zvijezdu. U Jeruzalemu, primio ih je kralj Herod, koji ih je želio prevariti, s ciljem da mu kažu, gdje se Isus rodio, tako da ga može ubiti. Kada su pronašli Isusa, darovali su mu tri dara: tamjan (kao Bogu), zlato (kao kralju) i plemenitu mast, smirnu (kao čovjeku). Potom im Bog zapovijedi, da se ne vraćaju Herodu i vrate se drugim putem u svoju zemlju. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja.

Image and video hosting by TinyPic

Poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a odande su kasnije otišle u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se slavi 6. siječnja. Blagdanom Bogojavljenja ili Tri kralja zaključuje se središnji skup božićnih običaja.
- 00:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 02.01.2008.

Presveto Ime Isusovo

Presveto Ime Isusovo u liturgijskim slavljima počelo se osobito štovati od 14. stoljeća. Štovanje je osobito proširio franjevac sv. Bernardin Sijenski. Kao liturgijski spomen, ponajprije u Franjevačkom redu, slavi se od 1530.

Image and video hosting by TinyPic

Štovanje Presvetog Imena Isusova, potaknuo je sv. Bernard iz Clairvauxa, a najveći promicatelji bili su sv. Bernardin Sijenski i sv. Ivan Kapistran. Nosili su sa sobom kopiju monograma Presvetog Imena Isusova po talijanskim selima. Blagoslovljali su bolesne, događala su se čuda, ljudi su se klanjali pred znakom Presvetog Imena Isusova. Zbog toga, je pokrenut postupak protiv sv. Bernardina pred sudištem pape Martina V. Sv. Ivan Kapistan uspio je ne samo obraniti sv. Bernardina, već je papa Martin V. odobrio i pomogao u procesiji s drvenom pločicom s Presvetim Imenom Isusovim, koja se čuva u bazilici Santa Maria u Aracoeli u Rimu.

Blagdan Imena Isusova uvršten je 1721. u glavni kalendar Katoličke Crkve. Reformom pape Pia X. slavi se na početku siječnja.
- 21:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #