Vjerovati radosti...

subota, 28.07.2007.

Sveti Joakim i Ana

O Joakimu i Ani u Bibliji nema spomena, no zato se njihovo ime prvi put spominje u jednom apokrifnom spisu iz II. stoljeća. U prvih osam poglavlja toga spisa iznesene su neke pojedinosti, što se odnose na Marijino čudesno rođenje. Taj spis govori o sv. Joakimu kao o vrlo bogatu čovjeku, ali koji je bio i pobožan i dobar pa je prihode svojih dobara dijelio u dvoje: jedan je dio davao narodu, a drugi prinosio kao žrtvu Gospodinu za otpuštenje svojih grijeha. Kad se jednog dana nalazio u hramu, prinoseći svoju žrtvu, neki Ruben, predbacivao mu je nevrijednost, zbog koje sa svojom Anom nema djece. U Izraelu, naime, nijedan pravednik nije ostao bez potomaka. To je Joakima vrlo pogodilo pa se za četrdeset dana povukao u pustinju posteći i moleći kako bi od Gospodina isprosio potomka.

Image and video hosting by TinyPic

U međuvremenu je i Ana vapila Gospodinu moleći za plodnost. Ukazao joj se Božji anđeo i navijestio da će dobiti dijete. Po anđelu bio je obaviješten i Joakim te pozvan da se iz pustinje vrati kući. Poslušao je te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i svećenika i narod. Ana je u velikoj starosti rodila kćerku i dala joj ime Marija. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu.

Image and video hosting by TinyPic

Istočni sveti Oci u svojim su propovijedima na Marijine blagdane s mnogo ljubavi, oduševljenja i pobožnosti slavili i njezine roditelje. Štovanje se sv. Joakima na Zapadu razvilo mnogo kasnije nego na Istoku, a na Zapadu je sv. Ana daleko više popularna nego sv. Joakim. Njezinom je štovanju vrlo pridonio Ivan Trithemius svojom knjigom Tractatus de laudibus sanctissimae Annae (Rasprava o pohvalama presvete Ane - Mainz, 1494). Štovanje sv. Ane naročito je raširena na europskom sjeveru: u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj. Bretonci su prenijeli štovanje i u Kanadu.
- 22:44 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 21.07.2007.

Diva Grabovčeva

(† Kedžara, BiH, oko 1680.) – hrvatska mučenica, djevica

Diva Grabovčeva je djevojka iz hrvatskog naroda, katoličke vjere, koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Mladi Tahir - beg Kopčić iz Kupresa svakako je htio imati Divu za ženu. Lijepo ju je zaprosio, kada je imala dvadesetak godina, ali ona je odbila uz suglasnost svoje obitelji. Zatim je beg poslao svoje pomoćnike, da zaprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom ovaca. Ona je ponovno odbila i čvrsto je bila pri svojoj odluci i pobjegla u planine. Tahir - beg Kopčić je tada ponovno došao, našao je, napao i ubio nožem. Pokopana je na Vran planini, ispred Kedžare u blizini Prozora. Označen je njen grob. Od toga vremena do danas brojni hodočasnici dolaze na njen grob i iskazuju počast. Postavljen je brončani spomenik, rad kipara Kuzme Kovačića, 1998. godine. Svake se godine na prvu nedjelju u srpnju slavi spomendan njenog mučeništva, kada se služi sv. Misa i prisustvuje više tisuća hodočasnika. Dr. Ćirlo Truheljka objavio je knjigu o Divi i njenom grobu. Marko Perković- Thompson na albumu „Bilo jednom u Hrvatskoj“ iz 2006., ima pjesmu „Diva Grabovčeva” u kojoj pjeva o njenoj tragičnoj sudbini.
- 21:51 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 15.07.2007.

Tražite, ubogi, Gospodina i oživjet će vam srce!

Tebi se molim, Gospodine,
u vrijeme milosti, Bože;
po velikoj dobroti svojoj ti me usliši,
po svojoj vjernoj pomoći!
Usliši me, Gospodine, jer je dobrostiva milost tvoja,
po velikom milosrđu obazri se na me!

A ja sam jadnik i bolnik-
nek' me štiti tvoja pomoć, o Bože!
Božje ću ime hvaliti popijevkom,
hvalit ću ga zahvalnicom.
- 13:58 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 12.07.2007.

Luka Liengitz

(9. siječnja 1861. – Sarajevo, 30. ožujka 1890.) - austrijska redovnica koja je humanitarno djelovala u Bosni i Hercegovini, kandidatkinja za sveticu

Rodila se 1861. u Austriji. Nakon položenih redovničkih zavjeta u Beču, 22. kolovoza 1883., upućena je u Sarajevo. Imala je tada 22 godine i bila je u redovničkoj zajednici Kćeri Božje ljubavi. U Zavodu sv. Josipa na Banjskom Brijegu vršila je odgovornu službu. Bilo joj je teško, jer je znala samo njemački jezik. Pomagala je siromasima raznih vjera i narodnosti te školskoj djeci. Bila je vrlo pobožna, posebno je voljela pobožnost Srcu Isusovu. Odlučila se vratiti u Austriju, zbog iscrpljenosti i teškoća u poslu. Jednom se molila pred kipom Srca Isusova. Isus ju je tada bodrio te obećao, da će je uskoro učiniti sretnom. Zbog toga je odlučila ostati u Sarajevu. U siječnju 1890. razbolila se od tuberkuloze. Liječila se, ali liječnici joj nisu mogli pomoći. Umrla je na glasu svetosti u 29. godini života, 30. ožujka 1890. na blagdan Cvjetnice. Njen grob u Sarajevu, na sjevernoj periferiji zvanoj Betanija, posjećuju katolici, pravoslavci i muslimani, nazivajući je spontano "sveta Luka". Kip Srca Isusova pred kojim je s. Luka doživjela posebnu milost, premješten je u crkvu Kraljice svete krunice u Sarajevu.
- 00:29 - Komentari (2) - Isprintaj - #

nedjelja, 08.07.2007.

Sretni ljudi nisu nikad opasni ljudi

Sretni ljudi koji su zahvalni za svaki dar.
Sretni ljudi koji i s malim mogu biti sretni,
koji nalaze raj u vlastitu srcu
i u njemu izriču dobrodošlicu svemu svijetu.

Sretni ljudi koji ostaju ljubaznijedan prema drugomu
i ostavljaju prostora jedan za drugoga,
tako da jedan može biti ovakav, a drugi onakav,
a svaki pronalazi prostora
za vlastiti životni ritam.

Sretni ljudi, koji na granici života,
slobodni od straha i pohlepe,
daju jedni drugima nadu
u sigurnost besmrtnog života.

Phil Bosmans
- 11:39 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 02.07.2007.

Čuda se događaju u osvit dana

Ljudi ustaju
i vjeruju u novi dan.
Gledaju kako izlazi sunce,
osjećaju toplinu njegovih zraka
i opet vjeruju u svjetlo.

Ljudi ustaju
i opet vjeruju u ljude.
Sanjaju o kući,
o velikom i toplom domu,
o luci za sve.
Ljudi dolaze i odlaze,
Lome kruh prijateljstva
i nalaze svjetla za novi dan.

Sa svakim dobrim čovjekom
koji živi na svijetu
izlazi po jedno sunce.
Kad biljke osjete ujutro sunce,
Počinju živjeti.
Kad ljudi ujutro osjete srce nekog čovjeka,
Ulaze u život.

Ispod tvoje kože sjedi negdje anđeo
koji čeka s porukom dobrote i ljubavi
za ljude na zemlji.

Dopusti mu da dođe do riječi u tvojim djelima!!


Phil Bosmans
- 19:22 - Komentari (1) - Isprintaj - #