Vjerovati radosti...

četvrtak, 21.06.2007.

Drinske mučenice

Drinske mučenice († obala Drine kod Goražda, 15. prosinca 1941.) - djevice i mučenice, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi

Image and video hosting by TinyPic

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. Držale su osnovnu školu i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost. Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:

predstojnica s. Jula Ivanišević, (Hrvatica, Godinjak, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893.),

s. Berchmanna Leidenix, (Austrijanka, Enzerdorf, * 28. studenog 1865.),

s. Krizina Bojanc, (Slovenka, Zbure, Šamrjeta, * 14. svibnja 1885.),

s. Antonija Fabjan (Slovenka, Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907.),

s. Bernardeta Banja (Hrvatica mađarskog porijekla, Veliki Grđevac kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.)

Njegovale su bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Četnici su 11. prosinca 1914. opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je s. Berchmanna, shrvana od puta ostala i kasnije ubijena 23. prosinca 1941. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. Smještene su u vojarnu na katu. Vojarnom je zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine, bio je slovenski svećenik, Franjo Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome. Pokrenut je službeni postupak 1999., da se Drinske mučenice proglase blaženima.

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Drinske_mučenice"
- 00:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 12.06.2007.

Sv. Ante Padovanski, moli za nas!

Image and video hosting by TinyPic
- 23:19 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 10.06.2007.

Veličam te, Gospodine, jer si me izbavio!

Veličam te, Gospodine, jer si me izbavio
i nisi dao da se raduju nada mnom dušmani.
Gospodine, izveo si mi dušu iz podzemlja,
na rubu groba ti si me oživio.

Pjevajte Gospodinu, pobožnici njegovi,
zahvaljujte svetom imenu njegovu!
Jer samo za tren traje srdžba njegova,
a cio život dobrota njegova.
Večer donese suze,
a jutro klicanje.

Slušaj, Gospodine, i smiluj se meni;
Gospodine, budi mi na pomoć!
Okrenuo si plač moj u igranje,
Gospodine, Bože moj, dovijeka ću te hvaliti!
- 14:58 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 03.06.2007.

Iv 16, 12-15

Danas slavimo svetkovinu Presvetoga Trojstva.
Evanđelje:

"Još vam mnogo imam kazati, ali sada ne možete nositi. No, kada dođe on- Duh istine- upućivat će vas u svu istinu; jer neće govoriti sam od sebe, nego će govoriti što čuje i navješćivat će vam ono što dolazi. On će mene proslavljati jer će od mojega uzimati i navješćivati vama. Sve što ima Otac moje je. Zbog toga vam rekoh: od mojega uzima i- navješćivat će vama."
- 00:08 - Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 01.06.2007.

Marica Stanković

(Zagreb, 31. prosinca 1900. – Zagreb, 8. listopada 1957.) – službenica Božja, kandidatkinja za sveticu, prosvjetna djelatnica, utemeljiteljica svjetovnog instituta "Suradnice Krista Kralja"

Image and video hosting by TinyPic

Rođena je krajem 1900. u Zagrebu. U vjerničkom ozračju radničke obitelji i samostanske škole Sestara milosrdnica proživjela je sretno djetinjstvo i mladost te stekla solidno opće obrazovanje, temeljit vjerski odgoj i prvi zanos za Krista. Već tada pokazuje lakoću komuniciranja i nadarenost za pisanje. Maturirala je na Učiteljskoj školi 1920.

Sudjelujući na sletu mladeži u Mariboru, izbliza je upoznala katolička obnoviteljska gibanja te susrela bl. Ivana Merza, s kojim će je uskoro povezati prijateljstvo i suradnja u apostolskom radu među mladima. Svoj profesionalni rad započela je kao učiteljica u Hrvatskom zagorju, a nakon završene Više pedagoške akademije radi u Slatini, Čakovcu, Gračacu, Kutini te na Mješovitoj građanskoj školi u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Bila je omiljena među nastavnicima i učenicima, zbog svog obrazovanja, neposrednosti i marljivosti. Istodobno se posvećuje aktivnom radu u katoličkim organizacijama mladih, najprije orlovskoj, a zatim križarskoj.

Bila je predsjednica Velikog križarskog sestrinstva od osnutka 1930. do raspuštanja 1945. Godinama je uređivala glasilo "Za vjeru i dom", u kojem je napisala mnogobrojne članke o tada aktualnim temama. Za svoje djelovanje među mladima unutar Katoličke akcije dobila je 1942. visoko crkveno odličje "Pro Ecclesia et Pontifice" kao prva žena u Hrvatskoj. Osnovala je prvi svjetovni institut u Hrvatskoj pod nazivom "Suradnice Krista Kralja".

Kao ugledni katolički djelatnik, našla se na udaru komunističkih vlasti nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945., osobito nakon što je na skupu prosvjetnih djelatnica, u Radničkoj komori u Zagrebu, 2. lipnja 1945. pred 2500 učitelja, profesora, glumaca, svećenika i redovnica javno ustala u obranu nadbiskupa Stepinca. Uhićena je 1. rujna 1947. Na suđenju 24. i 25. siječnja 1948. energično je odbacila sve političke optužbe i hrabro svjedočila svoju odanost Kristu i Crkvi. Osuđena je na pet godina zatvorske kazne u ženskom logoru u Požegi. Radila je i na teškim fizičkim poslovima kod isušivanja Lonjskog polja. Nakon zatvora, živjela je u Zagrebu u prisilnoj povučenosti. Teško joj je bilo narušeno zdravlje, ali je uz podršku zatočenog bl. Alojzija Stepinca, uskladila svoj institut s novim crkvenim propisima i doživila 1953. njegovo puno crkveno priznanje.

Umrla je 8. listopada 1957. u Zagrebu. Pokopana je na 57. polju zagrebačkog Mirogoja. Mnogi posjećuju njen grob. Pokrenut je postupak, da se proglasi blaženom i svetom kao prva vjernica laikinja u Hrvatskoj.
- 23:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #