| < | ožujak, 2018 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Ožujak 2018 (1)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (2)
Svibanj 2017 (12)
Opis bloga
AUTOR BLOGA: KREŠIMIR CEROVAC
kresimir.cerovac@xnet.hr
Razum otvoren poruci Objave
«Pogrešno je misliti da je vjera pred slabim razumom moćnija; naprotiv, ona sama dospijeva u opasnost da postane bajkom ili praznovjerjem. Na isti način razum, pred kojim se ne nalazi čvrsta vjera, nije više izazvan promotriti novost i radikalnost samog biti», riječi su pape svetog Ivana Pavla II. iz enciklike "Fides et ratio" (Vjera i razum).
Mnogi su ljudi vjere i znanosti tijekom povijesti spoznali da uz Božju objavu danu nam kroz Sveto pismo, postoji još Božja objava iskazana u prirodi. Bog je svoju objavu usadio i u prirodi kao prikaz istine i o sebi i o čovjeku. Pozvani smo stoga da to istražujemo i da objavu kroz prirodu koristimo na isti način kao i objavu datu u Bibliji. No svaka je Božja objava ipak iznad ljudskog razuma, pa se na kraju treba pomiriti s misterijem.
Papa je u mnogo prilika naglašavao na nužnost traženja razumskih razloga za vjeru. Vjera je uvijek razumno opsluživanje, a ne slijepo ulijetanje u mrak i tamu. Vjeri je potrebno znanje razuma da bi se očuvala od ikonopoklonstva, praznovjerja i mistifikacije. Razumu je potrebna vjera, da bi se zaštitio od poluistina isjeckane znanosti, od narcisoidne oholosti i od bolesne samouvjerenosti. Bog nas neizmjerno nadilazi, ali nadilazeći nas On nije nešto apsurdno ili iracionalno, suprotno našem razumu. Vjera je najveće duhovno kretanje pomoću razuma. Čin vjere nadmašuje granice našeg razuma, ali u isto vrijeme mora biti racionalan, odnosno vrijedan razuma, ako je istinski ljudski. Inače vjera nije zdravo otvaranje i nadvisivanje ograničenog razuma.
kresimir.cerovac@xnet.hr
Razum otvoren poruci Objave
«Pogrešno je misliti da je vjera pred slabim razumom moćnija; naprotiv, ona sama dospijeva u opasnost da postane bajkom ili praznovjerjem. Na isti način razum, pred kojim se ne nalazi čvrsta vjera, nije više izazvan promotriti novost i radikalnost samog biti», riječi su pape svetog Ivana Pavla II. iz enciklike "Fides et ratio" (Vjera i razum).
Mnogi su ljudi vjere i znanosti tijekom povijesti spoznali da uz Božju objavu danu nam kroz Sveto pismo, postoji još Božja objava iskazana u prirodi. Bog je svoju objavu usadio i u prirodi kao prikaz istine i o sebi i o čovjeku. Pozvani smo stoga da to istražujemo i da objavu kroz prirodu koristimo na isti način kao i objavu datu u Bibliji. No svaka je Božja objava ipak iznad ljudskog razuma, pa se na kraju treba pomiriti s misterijem.
Papa je u mnogo prilika naglašavao na nužnost traženja razumskih razloga za vjeru. Vjera je uvijek razumno opsluživanje, a ne slijepo ulijetanje u mrak i tamu. Vjeri je potrebno znanje razuma da bi se očuvala od ikonopoklonstva, praznovjerja i mistifikacije. Razumu je potrebna vjera, da bi se zaštitio od poluistina isjeckane znanosti, od narcisoidne oholosti i od bolesne samouvjerenosti. Bog nas neizmjerno nadilazi, ali nadilazeći nas On nije nešto apsurdno ili iracionalno, suprotno našem razumu. Vjera je najveće duhovno kretanje pomoću razuma. Čin vjere nadmašuje granice našeg razuma, ali u isto vrijeme mora biti racionalan, odnosno vrijedan razuma, ako je istinski ljudski. Inače vjera nije zdravo otvaranje i nadvisivanje ograničenog razuma.
Linkovi
www.vatican,va
https://hr.wikipedia.org/wiki/Enciklika
http://www.scienceandreligiontoday.com/
https://hr.wikipedia.org/wiki/Enciklika
http://www.scienceandreligiontoday.com/
Zagreb |
