|
PO UZORU NA JUTARNJI LIST, LATINICU, OTVORENO I DRUGE I MI SMO ODLUCILI NAPRAVITI SVOJ OKRUGLI STOL. ZA RAZLIKU OD NAVEDENE TISKOVINE I EMISIJA GDJE UGLAVNOM PROGOVARAJU POZNATE OSOBE ZA NASIM STOLOM SU SE NASLI NASI DRAGI GRUPLJANI SA hr.soc.grad.vinkovci: GOSPODIN GADIC, ZLATKO, ELWOOD, ANTUN MARTINOVSKI-DEDA, KAMELEON, JUZERNEJM I NICK NAME. SVAKO JE IZNIJO SVOJE STAJALISTE O NAVEDENOJ TEMI I DOBRANO SU FRCALE ISKRICE.
TEMA: KOGA LAZE ISKRICA?
GADIC JE ZAPOCEO RASPRAVU.
GADIC: Bacio sam malo oko na www.iskrica.com pa da vidim komade iz Zupanije.
Kakvim se prljavim trikovima sluze, stavljaju linkove nekih komada za
koje se vidi (po namjestaju i interijeru) da spada u SAD.
Evo komada pa mi recite da li ste kada koju vidjeli u nasoj Zupaniji
!!!
http://chicago.gradiste.com/popup/PhotoAlbum.asp?ShowSub=Kogalazeiskrica
ZLATKO JE NAPALJEN I HITRO PISE ODGOVOR GADICU!
ZLATKO: Ovo stvarno nije u redu da ovdje objavljujes fotke tih djevojaka.to je ipak
strogo prive.daj se malo kontroliraj.
GADIC: 1.Sta je to strogo privatno kada je na Internetu i svaka budala moze
za 3 sekunde ispisati "listu cura iz Zupanije"
2. Nitko tu nije iz nase zupanije.
ELWOOD SE UKLJUCUJE U RASPRAVU I MIJENJA TEKST GADICA KOJI TO NE PRIMJECUJE.
izmjenjen Gadicev tekst: 1. Sta je to strogo privatno kada je na Internetu i svaka budala moze
-za 3 sekunde ispisati "listu cura iz Zupanje i Gradista"
- 2. Nitko tu nije iz nase zupanje i gradista.
ELWOOD: Normalno da nije kad su gadne ko i ti. da si ljep nebi bildo.
GADIC ODGOVARA ELWOODU.
GADIC: Stacu bildati kada vise nema utega zamene
ELWOOD NE OSTAJE DUZAN.
ELWOOD: omda dizi od King Konga jaje, jeiga il kitu od istog, jeiga
objesi mu se za kitu, jeiga il sta ti ja znam, jeiga
ZLATKO JE SAD VIDNO POTRESEN I RAZOCARATO ODGOVARA GADICU.
ZLATKO: pa ako ne vidis da nije u redu prckati po privatnim zivotima, onda dovidenja
GADIC BULAZNI I DALJE.
GADIC: Ma kakvi privatni zivoti, sve su lazni profili. A inace tko se tamo
moze prijaviti nego idioti.
3.1 milijarda zena seta offline.
A.MARTINOVSKI-DEDA: Kako nema pa eno tamo slike Govnara. Makar nije zemska al je iz zupanije
JUZERNEJM ODGOVARA NEKOM?
JUZERNEJM: (cisto da vidis da nisi u pravu)
GADIC POKUSAVA BIT DUHOVIT, AL MU NEJIDE.
GADIC: Ma to su neki chobani na zajednickom gledanju Dore :P
GADIC: Evo komada pa mi recite da li ste kada koju vidjeli u nasoj Zupaniji
JUZERNEJM OSPORAVA GADICEVE TVRDNJE ARGUMENTIMA.
JUZERNEJM: 166903 ti je iz Male Bosne.
GADIC POKUSAVA OSPORIT.
GADIC: Dobro, nema 166903
KAMELEON SE UKLJUCUJE U RASPRAVU I PONOVO POBIJA GADICA.
KAMELEON: kadic'u, ti ako ne poznas nekoga taj oc(ito ni ne postoji. Ja znam dvje
cure sa slika, ne rec(unajuc'i govnara. Bez obzira sto su slike objavljene
tamo, nije ok da ih ti saljes okolo. Na kraju c'es podjelit i njihove
brojeve.
ZLATKO JE SAD VIDNO UZBUDJEN.
ZLATKO: da ga tuze najebao bi. a da ga netko abusira, izgubio bi racun.iskrica je
prevazisla oglase, ona je mjesto gdje ljudi komuniciraju i govore o sebi na
jedan novi nacin.
citao sam jedno vrijeme te profile i iznenadio sam se koliko kvalitetnih
ljudi ima tamo.ima bolesnika, ali su u manjini.normalna rasterecena
raja.stranica je u stvari web zurka,potpuno otvorenoga tipa.imao sam jedno
vrijeme aktivan profil i zajebavao se na chatu.razmjenio par mailova i
shvatio da za mene, sretno ozenjenog muskarca, tamo nije mjesto.imao sam
dojam da smetam i zbunjujem ljude i otisao.
GADIC I DALJE PROVOCIRA ZLATKA.
GADIC: Da te cujem pravnik da pricamo malo o tome. Rekao bihda si neupucen
dosta u tome. Zasto da me tuze, sto oni lazu ?!!
iznenadio sam se koliko kvalitetnih ljudi ima tamo
Shit of the millenium.
ZLATKO SE IZ PETNI ZILA TRUDI OBJASNIT GADICU……
ZLATKO: smijes slikati ljude bez odobrenja ali ne smijes objaviti njihove
fotografije bez odobrenja.ima i zakon o zastiti osobnih podataka.tako da si
dosta sranja napravio.a o pravilima useneta da ne govorim.gubis racun u
google oma, kao i gmail.
pa i nisam mislio da se nasa misljenja o kvaliteti podudaraju pa ih nisam
tebi ni spominjao, vec kameleonu.
sto se javljas uopce na ovu grupu kada te nisu prihvatili?
…..GADICA TO NE JEBE VEC I DALJE TEPE SVOJE!
GADIC: Ajde ne prdi bezveze.
Bit je posta da se ukaze na trikove kojima se koriste web portali, a
slucajno se nasao neko sa slikom. Jake privatnosti u P.M. kada netko
daje svoje slike iskrici.
Mislim da malo brkas jabuke i konzerve krastavaca !
Uh sto me zaboli ako izgubim racun. Napraviti cu novi za 2 minute- mada
se o tome ne radi.
ZLATKO JE PUKO!!!
ZLATKO: ma prdnem ti u usta
GADIC NE SHVACA OZBILJNOST SITUACIJE….
GADIC: Da li si gledao kako te Niko Kranjcar napravio, bilo sinoc u
mjenjacnici.
….ZLATKO JE JOS VISE POPIZDIJO I UZVRACA NEPOBITNIM ARGUMENTIMA…
ZLATKO: ma prdnem ti u usta, konju jedan
…A GADIC JE KURCEVIT JER JE NA SIGURNOJ UDALJENOSTI…
GADIC: Fali ti kila
NICK NAME SE UKLJUCUJE U RASPRAVU I PITA ZLATKA.
Pitanje se odnosi na ovaj zlatkov odgovor: smijes slikati ljude bez odobrenja ali ne smijes objaviti njihove fotografije bez odobrenja.ima i zakon o zastiti osobnih podataka.tako
NICK NAME: a koji je tocno clan zakona i na koji nacin u ovom slucaju prekrsen?
ZLATKO SALJE PODUZI I TO STRUCNI ODGOVOR (MOLIMO NEK CITAJU SAMO ONI NAJSTRPLJIVIJI, A OSTALI NEK PRESKOCE NA NASTAVAK RASPRAVE ODMA ISPOD OVOG PODUZEG ZLATKOVOG IZLAGANJA).
ZLATKO: HRVATSKI SABOR
1364
Na teme¬lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA
Proglašavam Zakon o zaštiti osobnih podataka, koji je donio Hrvatski sabor
na sjednici 12. lip¬nja 2003.
Broj: 01-081-03-2253/2
Zagreb, 18. lip¬nja 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje zaštita osobnih podataka o fizič¬kim osobama te
nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici
Hrvatskoj.
Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih
ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju
osobnih podataka.
Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj
osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji
kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili
socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili
drugim osobinama.
Članak 2.
Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu
fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem
tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se
identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi jednog ili
više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni,
gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
2. Obrada osobnih podataka je svaka radnja ili skup radnji izvršenih na
osobnim podacima, bilo automatskim sredstvima ili ne, kao što je
prikupljanje, snimanje, organiziranje, spremanje, prilagodba ili izmjena,
povlačenje, uvid, korištenje, otkrivanje putem prijenosa, objavljivanje ili
na drugi način učinjenih dostupnim, svrstavanje ili kombiniranje,
blokiranje, brisanje ili uništa¬vanje, te provedba logičkih, matematičkih i
drugih operacija s tim podacima.
3. Zbirka osobnih podataka je svaki skup osobnih podataka koji je dostupan
prema posebnim kriterijima, bilo centraliziranim, decentraliziranim, ili
raspršenim na funkcionalnom ili zemljopisnom temelju i bez obzira na to da
li je sadržan u računalnim bazama osobnih podataka ili se vodi primjenom
drugih tehničkih pomagala ili ručno.
4. Voditelj zbirke osobnih podataka je fizička ili pravna osoba, državno ili
drugo tijelo koje utvrđuje svrhu i način obrade osobnih podataka. Kada je
svrha i način obrade propisan zakonom, istim se zakonom određuje i voditelj
zbirke osobnih podataka.
5. Korisnik je fizička ili pravna osoba, državno ili drugo tijelo kojem se
osobni podaci mogu dati na korištenje radi obavljanja redovitih poslova u
okviru njegove zakonom utvrđene djelatnosti.
6. Privola ispitanika je slobodno dano i izričito očitovanje volje
ispitanika kojom on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih
podataka u određene svrhe.
Pojedine radnje ili skupine radnji obuhvaćene izrazom >obrada< osobnih
podataka u točki 2. ovoga članka mogu se posebno izdvojiti i navoditi u
pojedinim odredbama ovoga Zakona kada se te odredbe ne odnose na čitavu
obradu u smislu točke 2. ovoga članka već na točno određene pojedine radnje
u obradi.
Članak 3.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na obradu osobnih podataka od strane
državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave te
pravnih i fizičkih osoba koje obrađuju osobne podatke.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na obradu osobnih podataka koju
provode fizičke osobe isključivo za osobnu primjenu ili za potrebe
kućanstva.
Članak 4.
Odredbe ovoga Zakona odnose se na sve zbirke osobnih podataka bez obzira
jesu li predmet automatske ili ručne obrade.
II. OBRADA OSOBNIH PODATAKA
Članak 5.
Voditelj zbirke osobnih podataka smije obrađivati osobne podatke samo uz
uvjete određene ovim Zakonom i posebnim zakonima.
Članak 6.
Osobni podaci mogu se prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja
je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u
svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom
prikupljanja. Daljnja obrada osobnih podataka u povijesne, statističke ili
znanstvene svrhe neće se smatrati nepodudarnom, pod uvjetom da se poduzmu
odgovarajuće zaštitne mjere.
Osobni podaci moraju biti bitni za postizanje utvrđene svrhe i ne smiju se
prikupljati u većem opsegu nego što je to nužno da bi se postigla utvrđena
svrha.
Osobni podaci moraju biti točni, potpuni i ažurni.
Osobni podaci moraju se čuvati u obliku koji dopušta identifikaciju
ispitanika ne duže no što je to potrebno za svrhu u koju se podaci
prikupljaju ili dalje obrađuju. Odgovarajuće mjere zaštite za osobne podatke
koji se pohranjuju na duže razdoblje za povijesnu, statističku ili
znanstvenu uporabu propisuju se posebnim zakonima.
Za postupanje u skladu s odredbama ovoga članka odgovoran je voditelj zbirke
osobnih podataka.
Članak 7.
Osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:
- uz privolu ispitanika ili
- u slučajevima određenim zakonom.
U slučaju prikupljanja i obrade osobnih podataka uz privolu ispitanika,
osobni se podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati samo u svrhu za koju
je ispitanik dao privolu.
Bez privole ispitanika osobni podaci smiju se prikupljati i dalje
obrađivati:
- u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka,
ili
- u svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge
osobe u slučaju kada ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati
svoj pristanak, ili
- ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u
javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke
osobnih podataka, ili
- ako je ispitanik sam objavio te podatke.
U slučaju iz stavka 1. podstavka 1. i stavka 3. podstavka 4. ovoga članka
ispitanik ima pravo u svako doba odustati od dane privole i zatražiti
prestanak daljnje obrade njegovih podataka, osim ako se radi o obradi
podataka u statističke svrhe kada osobni podaci više ne omogućuju
identifikaciju osobe na koju se odnose.
Osobni podaci koji se odnose na maloljetne osobe smiju se prikupljati i
dalje obrađivati u skladu s ovim Zakonom i uz posebne mjere zaštite
propisane posebnim zakonima.
III. OBRADA POSEBNIH KATEGORIJA OSOBNIH PODATAKA
Članak 8.
Zabranjeno je prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka koji se odnose
na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga
uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobnih podataka
o kaznenom i prekršajnom postupku.
Iznimno, podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se prikupljati i dalje
obrađivati:
- u slučajevima iz članka 7. stavka 1. podstavka 1. i stavka 3. podstavka
1., 2. i 4. ovoga Zakona, ili
- ako se obrada provodi u okviru djelatnosti ustanove, udruženja ili bilo
kojeg drugog neprofitnog tijela s političkom, vjerskom ili drugom svrhom te
pod uvjetom da se obrada isključivo odnosi na njihove članove te da podaci
ne budu otkriveni trećoj strani bez pristanka ispitanika.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, obrada podataka mora biti posebno
označena i zaštićena.
Uredbom Vlade, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije za zaštitu
osobnih podataka, propisat će se način pohranjivanja i posebne mjere
tehničke zaštite podataka iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 9.
Prije prikupljanja bilo kojih osobnih podataka, voditelj zbir¬ke osobnih
podataka ili izvršitelj obrade dužan je informirati ispitanika čiji se
podaci prikupljaju o identitetu voditelja zbirke osobnih podataka, o svrsi
obrade u koju su podaci namijenjeni, o korisnicima ili kategorijama
korisnika osobnih podataka te da li se radi o dobrovoljnom ili obveznom
davanju podataka i o mo¬gućim posljedicama uskrate davanja podataka. U
slučaju obveznog davanja osobnih podataka navodi se i zakonska osnova za
obradu osobnih podataka.
Prije davanja osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima voditelj
zbirke osobnih podataka dužan je o tome informirati ispitanika.
Informacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka daju se ispitaniku neovisno o
tome prikupljaju li se osobni podaci neposredno od ispitanika ili iz drugih
izvora.
Iznimno, informacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne moraju se dati
ispitaniku ako se za potrebe obrade u statističke svrhe ili u svrhe
povijesnog ili znanstvenog istraživanja osobni podaci daju na korištenje ili
se prikupljaju iz postojećih zbirki osobnih podataka, ili ako je obrada
osobnih podataka izričito određena zakonom.
IV. POVJERAVANJE POSLOVA OBRADE OSOBNIH PODATAKA
Članak 10.
Voditelj zbirke osobnih podataka može na temelju ugovora pojedine poslove u
svezi s obradom osobnih podataka u okvirima svojeg djelokruga povjeriti
drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi (u daljnjem tekstu: izvršitelj obrade).
Poslovi u svezi s obradom osobnih podataka mogu se povjeriti samo
izvršitelju obrade koji je registriran za obavljanje takve djelatnosti i
koji osigurava dovoljna jamstva u pogledu ostvarivanja odgovarajućih mjera
zaštite osobnih podataka.
Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se međusobna prava i obveze
voditelja zbirke osobnih podataka i izvršitelja obrade, a osobito se
obvezuje izvršitelja obrade:
- da obavlja poslove samo na temelju naloga voditelja zbirke osobnih
podataka,
- da ne smije osobne podatke davati na korištenje drugim korisnicima, niti
ih smije obrađivati za bilo koju drugu svrhu osim ugovorene,
- da osigura provođenje odgovarajućih tehničkih, organizacijskih i
kadrovskih mjera zaštite osobnih podataka sukladno odredbama ovoga Zakona.
V. DAVANJE PODATAKA KORISNICIMA
Članak 11.
Voditelj zbirke osobnih podataka ovlašten je osobne podatke dati na
korištenje drugim korisnicima na temelju pisanog zahtjeva korisnika ako je
to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti
korisnika.
Pisani zahtjev mora sadržavati svrhu i pravni temelj za koriš¬tenje osobnih
podataka te vrstu osobnih podataka koji se traže.
Zabranjeno je davanje osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima za
čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i
članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci
traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
Osobni podaci obrađeni u znanstveno-istraživačke i statis¬tičke svrhe ne
smiju omogućiti identifikaciju osobe na koju se osobni podaci odnose.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, voditelj zbirke osobnih podataka vodi
posebnu evidenciju o osobnim podacima koji su dani na korištenje, korisniku
osobnih podataka i svrsi za koju su osobni podaci dani.
Članak 12.
Osobni podaci mogu se koristiti samo u vremenu koje je nužno za ostvarenje
određene svrhe, osim ako posebnim zakonom nije određeno duže razdoblje.
Protekom vremena iz stavka 1. ovoga članka osobni podaci moraju se brisati,
ako se posebnim zakonom što drugo ne odredi.
Odredbe ovoga Zakona o davanju osobnih podataka na korištenje odnose se i na
razmjenu osobnih podataka između dr¬žav¬nih tijela, osim ako je posebnim
zakonom drugačije određeno.
VI. IZNOŠENJE OSOBNIH PODATAKA IZ REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 13.
Zbirke osobnih podataka, odnosno osobni podaci sadržani u zbirkama osobnih
podataka smiju se iznositi iz Republike Hrvat¬ske u svrhu daljnje obrade
samo ako država ili međunarodna organizacija u koju se osobni podaci iznose
ima odgovarajuće uređenu zaštitu osobnih podataka, odnosno osiguranu
adekvatnu razinu zaštite.
Prije iznošenja osobnih podataka iz Republike Hrvatske, voditelj zbirke
osobnih podataka dužan je, u slučaju kada postoji osnova za sumnju o
postojanju odgovarajuće uređene zaštite osob¬nih podataka, pribaviti
mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka.
VII. ZBIRKE OSOBNIH PODATAKA, EVIDENCIJE I SREDIŠNJI REGISTAR
Članak 14.
Voditelj zbirke osobnih podataka za svaku zbirku osobnih podataka koju vodi,
uspostavlja i vodi evidenciju koja sadrži temeljne informacije o zbirci, a
osobito sljedeće:
1. naziv zbirke,
2. naziv, odnosno osobno ime voditelja zbirke i njegovo sjedište, odnosno
adresu,
3. svrhu obrade,
4. pravni temelj uspostave zbirke podataka,
5. kategorije osoba na koje se podaci odnose,
6. vrste podataka sadržanih u zbirci podataka,
7. način prikupljanja i čuvanja podataka,
8. vremensko razdoblje čuvanja i uporabe podataka,
9. osobno ime, odnosno naziv korisnika zbirke, njegovu adresu, odnosno
sjedište,
10. naznaku unošenja, odnosno iznošenja podataka iz Republike Hrvatske s
naznakom države, odnosno međunarodne organizacije i inozemnog korisnika
osobnih podataka te svrhe za to unošenje, odnosno iznošenje propisano
međunarodnim ugovorom, zakonom ili drugim propisom, odnosno pisanim
pristankom osobe na koju se podaci odnose,
11. naznaku poduzetih mjera zaštite osobnih podataka.
Članak 15.
Način vođenja evidencije iz članka 14. ovoga Zakona i obrazac te evidencije
propisuje se uredbom Vlade, uz prethodno mišljenje Agencije za zaštitu
osobnih podataka.
Članak 16.
Evidencije iz članka 14. ovoga Zakona dostavljaju se Agenciji za zaštitu
osobnih podataka i objedinjavaju se u Središnjem registru kojeg vodi
Agencija za zaštitu osobnih podataka.
U Središnjem registru ne moraju se objedinjavati evidencije o zbirkama
osobnih podataka koje vode nadležna državna tijela u okviru aktivnosti
obrade osobnih podataka radi državne sigurnosti, obrane i suzbijanja pojava
koje su Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske određene kao
sigurnosni rizik (korupcija, organizirani kriminal, terorizam).
Članak 17.
Voditelji zbirki osobnih podataka dužni su prije uspostave zbirke osobnih
podataka dostaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka obavijest o
namjeravanoj uspostavi zbirke osobnih podataka zajedno s podacima iz članka
14. ovoga Zakona, a također i o svakoj daljnjoj namjeravanoj obradi tih
podataka, prije poduzimanja bilo kakvih aktivnosti obrade.
Obveza dostavljanja prethodne obavijesti Agenciji za zaštitu osobnih
podataka utvrđena u stavku 1. ovoga članka ne odnosi se na uspostavu zbirki
osobnih podataka u slučaju kada poseban zakon određuje svrhu obrade, podatke
ili kategorije podataka koji se obrađuju, kategoriju ili kategorije
ispitanika, korisnike ili kategorije korisnika kojima će podaci biti
otkriveni te vrijeme u kojem će podaci biti pohranjeni.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, voditelji zbirki osobnih podataka dužni
su podatke o uspostavi zbirki osobnih podataka, kao i promjene podataka o
zbirci osobnih podataka dostaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka,
najkasnije u roku od 15 dana od dana uspostave ili promjene.
Evidencije iz Središnjeg registra dostupne su javnosti.
Agencija za zaštitu osobnih podataka objavit će u >Narodnim novinama< ili na
drugi prikladan način evidencije iz Središ¬njeg registra.
Članak 18.
Osobni podaci u zbirkama osobnih podataka moraju biti odgovarajuće zaštićeni
od slučajne ili namjerne zlouporabe, uniš¬tenja, gubitka, neovlaštenih
promjena ili dostupa.
Voditelj zbirke osobnih podataka i korisnik dužni su poduzeti tehničke,
kadrovske i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka koje su potrebne
da bi se osobni podaci zaštitili od slučajnog gubitka ili uništenja i od
nedopuštenog pristupa, nedo¬puš¬tene promjene, nedopuštenog objavljivanja i
svake druge zlouporabe te utvrditi obvezu osoba koje su zaposlene u obradi
podataka, na čuvanje tajnosti podataka.
VIII. PRAVA ISPITANIKA I ZAŠTITA PRAVA
Članak 19.
Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je najkasnije u roku od 30 dana od
podnošenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, odnosno njegovih
zakonskih zastupnika ili punomoćnika:
1. dostaviti potvrdu o tome da li se osobni podaci koji se odnose na njega
obrađuju ili ne,
2. dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega
čija je obrada u tijeku te o izvoru tih podataka,
3. omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne
podatke sadržane u zbirci osobnih podataka koji se odnose na njega te
njihovo prepisivanje,
4. dostaviti izvatke, potvrde ili ispise osobnih podataka sadržanih u zbirci
osobnih podataka koji se na njega odnose, a koji moraju sadržavati i naznaku
svrhe i pravnog temelja prikupljanja, obrade i korištenja tih podataka,
5. dostaviti ispis podataka o tome tko je i za koje svrhe i po kojem pravnom
temelju dobio na korištenje osobne podatke koji se odnose na njega,
6. dati obavijest o logici bilo koje automatske obrade podataka koja se na
njega odnosi.
Članak 20.
Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je na zahtjev ispitanika, odnosno
njegovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika dopuniti, izmijeniti ili
brisati osobne podatke ako su podaci nepotpuni, netočni ili neažurni te ako
njihova obrada nije u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Neovisno o zahtjevu ispitanika, u slučaju ako voditelj zbirke osobnih
podataka utvrdi da su osobni podaci nepotpuni, netočni ili neažurni, dužan
ih je sam dopuniti ili izmijeniti.
O izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka voditelj zbirke
osobnih podataka dužan je najkasnije u roku od 30 dana izvijestiti osobu na
koju se osobni podaci odnose i korisnike osobnih podataka.
Članak 21.
Ispitanik ima pravo usprotiviti se obradi osobnih podataka u svrhe
marketinga i u tom se slučaju osobni podaci koji se na njega odnose ne smiju
obrađivati u tu svrhu.
Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je ispitanika unaprijed obavijestiti
o namjeravanoj obradi osobnih podataka u svrhe marketinga i o pravu da se
takvoj obradi usprotivi.
Članak 22.
Troškove iz članka 19., 20. i 21. ovoga Zakona snosi voditelj zbirke osobnih
podataka, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.
Članak 23.
Obveze i prava utvrđena odredbama članka 9. i 19. ovoga Zakona mogu se
ograničiti na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonima ako je to
potrebno radi zaštite sigurnosti države; obrane; javne sigurnosti; radi
prevencije, istrage, otkrivanja i gonjenja počinitelja kaznenih djela ili
povreda etičkih pravila za određene profesije; radi zaštite važnoga
gospodarskog ili financijskog interesa države, kulturnih dobara te radi
zaštite ispitanika ili prava i sloboda drugih, u opsegu koji je nužan za
ostvarivanje svrhe radi koje je ograničenje određeno.
Obveze i prava utvrđena odredbama članka 19. i 20. ovoga Zakona mogu se
ograničiti posebnim zakonima ako se osobni podaci obrađuju isključivo u
svrhu znanstvenog istraživanja ili ako su prikupljeni isključivo u svrhu
utvrđivanja statistike i pohranjeni na duže razdoblje isključivo za
statističku uporabu.
Članak 24.
Svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajam¬čeno ovim Zakonom
može podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava Agenciji za zaštitu
osobnih podataka.
O povredi prava Agencija za zaštitu osobnih podataka odlu¬čuje rješenjem.
Rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka je upravni akt.
Protiv rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka žalba nije dopuštena,
ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 25.
Agencija za zaštitu osobnih podataka može, na traženje osobe koja je
podnijela zahtjev za utvrđivanje povrede prava, privremeno rješenjem
zabraniti obradu podataka na koje se zahtjev odnosi do pravomoćnog okončanja
postupka.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može
pokrenuti upravni spor.
Članak 26.
Za štetu koja je ispitaniku nastala zbog obrade osobnih podataka protivno
odredbama ovoga Zakona odgovara voditelj zbirke osobnih podataka, sukladno
općim propisima o naknadi štete.
Pravo na naknadu štete od voditelja zbirke osobnih podataka ispitanik može
tražiti i u slučaju neovlaštenog korištenja, odnosno neovlaštenog davanja na
korištenje njegovih osobnih podataka drugim korisnicima ili fizičkim i
pravnim osobama.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje se pred
sudom opće nadležnosti.
IX. NADZOR NAD OBRADOM OSOBNIH PODATAKA
Članak 27.
Za obavljanje nadzora nad obradom osobnih podataka ovim se Zakonom osniva
Agencija za zaštitu osobnih podataka.
Agencija ima svojstvo pravne osobe.
Sjedište Agencije je u Zagrebu.
Članak 28.
U obavljanju poslova utvrđenih ovim Zakonom Agencija je samostalna i
odgovara Hrvatskom saboru.
Sredstva za rad Agencije osiguravaju se u državnom prora¬čunu Republike
Hrvatske.
Ustrojstvo i način rada Agencije uređuje se Statutom Agencije koji potvrđuje
Hrvatski sabor.
Članak 29.
Radom Agencije rukovodi ravnatelj kojeg na prijedlog Vlade Republike
Hrvatske imenuje i razrješava Hrvatski sabor.
Ravnatelj Agencije ima zamjenika.
Zamjenika ravnatelja imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade
Republike Hrvatske.
Ravnatelj Agencije i zamjenik ravnatelja obavljaju poslove u Agenciji
profesionalno.
Za ravnatelja Agencije i zamjenika ravnatelja može biti imenovan hrvatski
državljanin visoke stručne spreme, s najmanje 10 godina radnog iskustva.
Ravnatelj Agencije i zamjenik ravnatelja imenuju se na četiri godine i mogu
biti ponovno imenovani.
Na ravnatelja Agencije i zamjenika ravnatelja odnose se odredbe Zakona o
obvezama i pravima državnih dužnosnika.
Plaća ravnatelja Agencije i zamjenika ravnatelja određuje se kao za
ravnatelja državne upravne organizacije i zamjenika ravnatelja državne
upravne organizacije.
Članak 30.
Agencija ima svoju stručnu službu.
Na zaposlene u stručnoj službi Agencije primjenjuju se opći propisi o radu.
Članak 31.
Agencija je dužna podnijeti izvješće o svojem radu Hrvat¬skom saboru na
njegov zahtjev, a najmanje jednom na godinu.
U izvješću Agencija objavljuje cjelovitu analizu stanja u području zaštite
osobnih podataka te postupaka pokrenutih na temelju odredaba ovoga Zakona i
naloženih mjera te podataka o stupnju poštivanja prava građana u obradi
osobnih podataka.
Članak 32.
Agencija obavlja sljedeće poslove kao javne ovlasti:
- nadzire provođenje zaštite osobnih podataka,
- ukazuje na uočene zloupotrebe prikupljanja osobnih podataka,
- sastavlja listu država i međunarodnih organizacija koje imaju odgovarajuće
uređenu zaštitu osobnih podataka,
- rješava povodom zahtjeva za utvrđivanje povrede prava zajamčenih ovim
Zakonom,
- vodi središnji registar.
Pojedina važnija rješenja Agencija može objaviti u >Narodnim novinama<.
Agencija nadzire provođenje zaštite osobnih podataka na zahtjev ispitanika,
na prijedlog treće strane ili po službenoj duž¬nosti.
Agencija je dužna razmotriti sve zahtjeve koji se odnose na utvrđivanje
povrede prava u obradi osobnih podataka i izvijestiti podnosioca zahtjeva o
poduzetim mjerama.
Agencija ima pravo pristupa osobnim podacima sadržanim u zbirkama osobnih
podataka, neovisno jesu li evidencije o tim zbirkama objedinjene u središnji
registar ili nisu, ima pravo pristupa spisima i drugoj dokumentaciji koja se
odnosi na obradu osobnih podataka, kao i sredstvima elektronske obrade te
ima pravo prikupljati sve informacije potrebne za izvršavanje njenih
nadzornih dužnosti, bez obzira na stupanj njihove tajnosti.
Voditelj zbirke osobnih podataka, korisnik ili izvršitelj obrade dužni su
omogućiti Agenciji pristup spisima i drugoj dokumentaciji kao i sredstvima
elektronske obrade te na pisani zahtjev Agencije dostaviti tražene spise i
drugu dokumentaciju.
Članak 33.
Osim poslova iz članka 32. ovoga Zakona, Agencija obavlja i sljedeće
poslove:
- prati uređenje zaštite osobnih podataka u drugim zemljama i surađuje s
tijelima nadležnim za nadzor nad zaštitom osobnih podataka u drugim
zemljama,
- nadzire iznošenje osobnih podataka iz Republike Hrvatske,
- izrađuje metodološke preporuke za unapređenje zaštite osobnih podataka i
dostavlja ih voditeljima zbirki osobnih podataka,
- daje savjete u svezi s uspostavom novih zbirki osobnih podataka, osobito u
slučaju uvođenja nove informacijske tehnologije,
- daje mišljenja, u slučaju sumnje, smatra li se pojedini skup osobnih
podataka zbirkom osobnih podataka u smislu ovoga Zakona,
- prati primjenu organizacijskih i tehničkih mjera za zaštitu podataka te
predlaže poboljšanje tih mjera,
- daje prijedloge i preporuke za unapređenje zaštite osobnih podataka,
- surađuje s nadležnim državnim tijelima u izradi prijedloga propisa koji se
odnose na zaštitu osobnih podataka,
- po primitku obavijesti voditelja zbirke osobnih podataka daje prethodno
mišljenje o tome predstavljaju li određeni načini obrade osobnih podataka
specifične rizike za prava i slobode ispitanika. U slučaju sumnje o
postojanju specifičnih rizika, voditelj zbirke osobnih podataka mora
zatražiti mišljenje Agencije,
- obavlja i druge poslove određene zakonom.
Članak 34.
Ukoliko prilikom obavljanja nadzora utvrdi da su povrije¬đene odredbe zakona
kojima se uređuje obrada osobnih podataka, Agencija ima pravo upozoriti ili
opomenuti voditelja zbirke osobnih podataka na nezakonitosti u obradi
osobnih podataka te rješenjem:
- narediti da se nepravilnosti uklone u određenom roku,
- privremeno zabraniti prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka
koji se prikupljaju, obrađuju ili koriste suprotno odredbama zakona,
- narediti brisanje osobnih podataka prikupljenih bez pravne osnove,
- zabraniti iznošenje osobnih podataka iz Republike Hrvat¬ske ili davanje na
korištenje osobnih podataka drugim korisnicima ako se osobni podaci iznose
iz Republike Hrvatske ili se daju na korištenje drugim korisnicima suprotno
odredbama ovoga Zakona,
- zabraniti povjeravanje poslova prikupljanja i obrade osobnih podataka
izvršiteljima obrade ako izvršitelj obrade ne ispunjava uvjete u pogledu
zaštite osobnih podataka, ili je povjeravanje navedenih poslova provedeno
suprotno odredbama ovoga Zakona,
Protiv rješenja Agencije iz prethodnog stavka nije dozvolje¬na žalba, ali se
može pokrenuti upravni spor.
Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može pred¬ložiti pokretanje
postupka kaznene ili prekršajne odgovornosti pred nadležnim tijelom.
Članak 35.
Ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja te zaposlenici struč¬ne službe
Agencije dužni su kao profesionalnu tajnu, odnosno kao drugu odgovarajuću
vrstu tajne sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, čuvati sve
osobne i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih
dužnosti.
Obveza iz stavka 1. ovoga članka traje i po prestanku obna¬šanja dužnosti
ravnatelja Agencije i zamjenika ravnatelja, odnosno po prestanku radnog
odnosa u stručnoj službi Agencije.
X. KAZNENE ODREDBE
Članak 36.
Novčanom kaznom od 20.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. izvršitelj obrade koji prekorači granice svojih ovlasti ili osobne
podatke prikuplja i obrađuje za drugu namjenu osim ugovorene ili ih daje na
korištenje drugim korisnicima ili ne osigura provođenje ugovorenih mjera
zaštite osobnih podataka (članak 10. stavak 3.),
2. voditelj zbirke osobnih podataka koji ne uspostavi evidenciju koja sadrži
temeljne informacije o zbirci osobnih podataka ili evidenciju vodi nepotpuno
(članak 14.),
3. voditelj zbirke osobnih podataka ili korisnik koji nije osigurao
odgovarajuću zaštitu osobnih podataka (članak 18.),
4. voditelj zbirke osobnih podataka, korisnik ili izvršitelj obrade koji
onemogući Agenciju u obavljanju radnji iz članka 32. stavka 5. i 6. ovoga
Zakona,
5. voditelj zbirke osobnih podataka ili izvršitelj obrade koji ne postupi po
naredbi ili zabrani Agencije (članak 34. stavak 1.),
6. ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja te zaposlenici stručne službe
Agencije koji otkriju povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih
dužnosti (članak 35.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u
pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
XI. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 37.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog za imenovanje ravnatelja
Agencije i zamjenika ravnatelja.
Agencija je dužna u roku od 30 dana od dana imenovanja ravnatelja Agencije,
donijeti Statut i dostaviti ga na potvrdu Hrvatskom saboru.
Članak 38.
Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbe iz članka 8. stav¬ka 4. i članka
15. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
Članak 39.
Zbirke osobnih podataka i evidencije ustrojene do stupanja na snagu ovoga
Zakona uskladit će se s njegovim odredbama u roku od godine dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Voditelji zbirki osobnih podataka dužni su evidencije iz članka 14. ovoga
Zakona dostaviti Agenciji, u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
Članak 40.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u >Narodnim novinama<.
Klasa: 220-05/02-01/01
Zagreb, 12. lipnja 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
(napokon, uuffffff, jesam se umorijo od skrolanja! Citaj sad dalje, jer jos malo je kraj)
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NICK NAME OPE NI NAKON OVOG ODGOVORA ZLATKA NISTA NIJE JASNO.
NICK NAME: hm... moje pitanje je bilo jasno, ali evo jos jednom:
KOJI clanak i na KOJI NACIN je prekrsen
ZLATKO SAD TJERA NA PONOVNO CITANJE CIJELOG ZAKONA (DE DOBRO JE, EJ ZLATKO PA KO BI TO SVE PROCITO?)
ZLATKO: e da je jedan članak...mora se sve procitati, od identifikacije da se radi o
odredjenoj osobi do krsenja citavog niza sloboda i prava koja se
ocituju po clancima.radi se o najosjetljivijim drustvenim slobodama sto cini
prekrsaj neobranjivim.
Znaci, sa sudskim troskovima minimalno 25.000,00 kuna love, plus svom
odvjetniku i uz neku uvjetnu kaznu.Za njega je posebno teska ova uvjetna,
jer je covjek budala i jopet ce se negdje prosrati.
KAMELEON DAJE ZAKLJUCNU RIJEC.
KAMELEON: šta ja znam, ljudi su tamo iz različitih razloga, ali bolesnici se odma
skuže tako da nije teško nać nekog normalnog ako tražiš. Dosta ljudi je
tamo samo radi dopisivanja. Imam ok vezu i ne tražim ništ drugo,
jednostavno se zafkavam kao na bilo kakvom drugom chatu.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Razgovor vodjen od 07. 03. do 08. 03.2006. g. na hr.soc.grad.vinkovci
Razgovor je objavljen u izvornom obliku i bez retusiranja, a ovo ce biti i uvjerljivo najduzi post na blogu, ne nasom krivnjom. Zivijooooooooooooooooooo
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
|
posjeta
