|
|
| < | kolovoz, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
savjeti vezani za bolji i zdraviji život kućnih ljubimaca
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
SPIRIT- Udruga za zaštitu životinja
Savez udruga za zaštitu životinja
Hrvatski kinološki savez
Prijatelji životinja
HRVATSKA UDRUGA ZA ŠKOLOVANJE PASA VODIČA I MOBILITET
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA
DOBROBIT I PRAVA ŽIVOTINJA
DISCOVERY
NATIONAL GEOGRAPHIC
GEO
GLOBUS
JUTARNJI LIST
RADIO 101
VETERINARSKI FAKULTET
UDRUGA ZA ZAŠTITU DIVLJIH ŽIVOTINJA
VETERINARSKI INSTITUT U ZAGREBU
MOJ POSAO
POSAO HR
Volim zaviriti u njihov svijet:
kinkykolumnistica
choco
trillian
frederika s Tea House
pinkyeye
Guests
Counter
1 KLIKOM POMOZITE !!!!!
možete i glasati ako Vam se svidi :
Design: Lucija [d]
Photo: ByLaura
Hosting: Tinypic
Baš gledam dnevnik , bitka za lipicance se još vodi.Prvo smo čitali o tome u Globusu, pa u ostalim novinama, pa vijesti i još traje ... Do kada? Iskreno se nadam da će ti jadni konji doći na neko sigurno mjesto gdje su ljudi normalni, koji neće dopustiti da tako žive... i nadam se da neće dočekati svoj kraj dok se ministri dogovore što im je činiti.
više pročitajte sve piše kronološki:
Bukinac za lipicance traži 300 tisuća eura
A horse is the projection of peoples' dreams about themselves - strong, powerful, beautiful - and it has the capability of giving us escape from our mundane existence. ~Pam Brown
ŠTO VI MISLITE ŠTO ĆE BITI SA LIPICANCIMA?
Pisala sam već o akupunkturi i gdje možete otići ako želite svoje ljubimce liječiti na ovaj način. Kako je vani sve naprednije malo sam tragala za rehabilitacijskim centrima i što se sve nudi za njihove ljubimce. Rehabilitacijski centri imaju veliku ulogu nakon neke teške operacije , bolova mišićja i kod bolesti kostiju. Nadam se da će i kod nas ubrzo osvanuti ovakav centar jer evo što sve nude vani:
-akupunkturu
-kiropratiku
-masaže
-hidroterapiju
-terapije ultrazvukom
-terapije svjetlom
-terapije u bazenima i dr.
AKUPUNKTURA
KIROPRAKTIKA
je znanost koja se sve više upotrebljava u nas. Kiropraktika se koristi kod bolesti lokomotornih organa i nekih funkcionalnih tegoba. Kod nas se još za sada u životinjskom svijetu ne upotrebljava ali tko zna možda uskoro i to netko počne raditi. Priznata je gotovo u 65 zemalja , a ovaj broj se sve više povećava. U nekim zemljama je sastavni dio medicine, a u Americi postoji kao samostalna i postoji više od 70 000 doktora kiropraktike.
HIDROTERAPIJA
u kombinaciji sa polaganim koracima na pokretnoj traci pomaže kod bolesti mišićnog i koštanog sustava, a prvenstveno se počela koristiti kod trkaćih konja 1970 godine. Danas se koristi i u pasa i vrlo je korisna jer polaganim koracima kroz vodu mišićno tkivo se vraća u prvotno stanje ( nakon operacije) ili se jača i na taj način pomaže koštanom tkivu.
TERAPEUTSKA MASAŽA
se koristi kako bi potakla što bolju cirkulaciju, smanjenje boli, smanjenje agresije nastale zbog boli, poboljšanje relaksacije i sna.
TERAPIJA ULTRAZVUKOM
se koristi kod bolesti lokomotornog sustava,degenerativnih promjena ( artroze),remuatskih bolesti i dr. Kod terapija ultrazvukom razlikujemo dvije metode
1.kontaktna metoda- kod koje koristimo gel i na taj gel prislonimo glavu ultarzvuka, umjesto gela možemo koristiti i neke kreme koje će se bolje absorbirati.
2.metoda uranjanja- kod kojekorsti voda umjesto gela , a koristi se na mjestima gdje se ne može odtvaiti kontakt prethodnom metodom iz anatomskih razloga (šapa)
HIDROTERAPIJA
se koristi kod kroničnih bolesti i nakon neke teže operacije. Kod nas se još ne koristi ali tko zna možda će upravo ovaj post potaknuti nekoga da se okuša u fizikalnoj terapiji životinja.
Jedan od najčešćih slučajeva u veterinarskim ambulantama tijekom proljetnih i ljetnih dana su problemi sa ušima. Psi se češu, tresu glavom i naginju ju na stranu, kadkad bolno regiraju na dodir, a često možemo i osjetiti neugodan miris iz uha. Zbog visokih temperatura i vlage u zraku, zbog obilje vegetacije tijekom ljetnih dana (koji posluže kao alergeni i/ili kao strano tijelo) ili jednostavno vaš dlakavi prijatelj nema sreće J dolazi do gore opisanih simptoma. Što napraviti? Otići veterinaru J! Veterinar će prvo izmjeriti temperaturu ( jer kod jako visoke temperature možemo posumnjati i na perforaciju bubnjića koja je srećom rijetka) i naravno pogledati uho ( i svaki put se iznenaditi što sve može stati u tako malen i uski kanalić). Između prijetećeg režanja i mogućeg ugriza morate pogledati i ustanoviti što je u uhu, a najčešći uzroci su:
- strano tijelo u uhu (i to dijelovi biljaka koje pokupe tijekom šetnje)
- bakterijska (i /ili gljivična) upala (akutna i kronična)
- paraziti (najčešći spp. Otodectes)
- alergijski dermatitisi
- hematom (potraži članak u arhivi)
Liječenje
Terapija naravno ovisi o uzroku. Nakon pregleda uho treba isprati (ako ne šaljemo na bakteriološku pretragu ili ako imamo sumnju na perforaciju bubnjića). Ako se radi o stranom tijelu, izvaditi ga i procijeniti koliko je oštećena stijenka ušnog kanala i bubnjić. Kad smo se uvjerili da nema perforacije bubnjića isprati uho (jer lijek uvijek ide na čisto uho). Radi li se o parazitarnoj invaziji, napraviti mikroskopsku pretragu sadržaja uha i tretirati antiparaziticima. Ako se radi o kronicitetu napraviti antibiogram i ciljano tretirati antibiotikom.
Naravno uz sve navedene probleme imamo i narav psa i koliko dozvoljava prilazak svojim ušima. U najgoroj varijanti životinju treba sedirati (pogotovo kad je riječ o stranom tijelu).
Što se mačaka tiče problemi se javljaju u manjem broju, a nalaz stranih tijela je rijetka.
D
Razmnožavanje domaćih životinja moguće je jedino tokom tjeranja ili estrusa kada na jajnicima dolazi do ovulacije, a ženka pokazuje želju za parenjem.
Poliestične životinje (krave i krmače) imaju kontinuiranu izmjenu faza spolnog ciklusa koju mogu prekinuti samo gravidnost, laktacija i patološka stanja, tj. nemaju fazu mirovanja.
Sezonski poliestrične životinje (kobile, ovce, koze i mačke) i diestrične (kuje) imaju i fiziološki period spolnog mirovanja ili anestrus. U tih životinja spolni ciklus je pod utjecajem svjetlosti pa se tako kobile tjeraju kad se produži dan, a ovce i koze kad se dan skrati.
Spolno dozrijevanje i početak spolne aktivnosti
Kada ukupni rast i razvoj mladog organizma dostigne određenu veličinu (oko 70% konačnog tjelesnog okvira) i formu, prolazi kroz fazu spolnog dozrijevanja kada se javlja početak cikličkih promjena na jajnicima - spolni ciklus, praćen morfološkim i fiziološkim promjenama jedinke. Nakon što se uspostavi, spolna aktivnost jedinke ostane očuvana sve do njene smrti.
Tokom spolnog dozrijevanja dolazi do intenzivnog rasta spolnih organa. Ženke domaćih životinja ulaze u pubertet sa:
omica 1-2 god.
junica 7-18 mj.
ovca šilježica 6-15 mj.
koza šilježica 4-8 mj.
nazimica 6-8 mj.
kujica 6-20 mj.
mačka 7-12 mj.
Sve promjene u organizmu nastupaju pod direktnim utjecajem jajnika. Funkcija jajnika je generativna (produkcija gameta) i endokrina (sinteza i sekrecija hormona). Brzo nakon rođenja na jajnicima se počinju razvijati folikuli koji se sastoje od jajne stanice, nekoliko slojeva granuloza stanica i bazalne membrane. Razvoj takvih folikula do zrelih Graafovih folikula odvijat će se pod utjecajem gonadotropnih hormona, a to se događa u vrijeme spolne zrelosti.
Vanjski čimbenici koji utječu na početak spolnog dozrijevanja:
1. hranidba jer početak spolne aktivnosti ovisi o tjelesnoj masi
2. godišnje doba, osobito kod sezonski poliestričnih životinja
3. prisutnost mužjaka jer pospješuje pojavu estrusa svojim feromonima
4. klima
5. pojava bolesti direktno i indirektno jer se usporava rast i opada tjelesna masa
Faze spolnog ciklusa
PROESTRUS:
- raste aktivnost reproduktivnog sustava
- dolazi do regresije žutog tijela
- razvijaju se folikuli
- povećava se maternica, dolazi do kongestije i edema endometrija
- u rodnici dolazi do hiperemije sluznice, povećanja broja epitelnih stanica i orožnjavanja površinskog sloja
- u kuja se javlja krvavi iscjedak iz vagine
ESTRUS:
- faza prihvaćanja parenja
- pojačana sekrecija sluzi u maternič- nim, cervikalnim i rodničkim žlijezdama
- hiperemija sluznice rodnice
- cervix je otvoren
- dolazi do ovulacije (osim u krave - ovulacija 12 sati nakon prestanka vanjskih znakova gonjenja)
- ovulacija je spontana osim u mačke, kunićke i kamelida kod kojih je inducirana koitusom
Proestrus i estrus zajedno nazivamo folikularnom fazom na jajnicima, kada je dominantni jajnički hormon u cirkulaciji estrogen.
METESTRUS:
- redukcija žljezdane sekrecije maternice, cerviksa i rodnice
- formiranje žutog tijela (iz granuloza stanica stvaraju se luteinske stanice)
DIESTRUS:
- vrijeme aktivnosti žutog tijela - luč- i progesteron - lutealna faza
- pojačava se sekrecija uterinih žlijezda (priprema za prihvat ploda)
- sluznica rodnice blijeda
- cerviks je zatvoren
- iscjedak se smanjuje ili gubi u potpunosti
ANESTRUS:
- prduženi period spolne neaktivnosti
- jajnici miruju
- cikličke tvorbe su u regresiji
D
Šok definiramo kao poremećaj perfuzije svih organskih sustava.
Tekućina čini 60 % životinjskog organizma. Intracelularnom prostoru pripada 40 %, a ekstracelularnom 20 % tekućine. U ekstracelularnom prostoru 15 % je raspoređeno u intersticijalnom, a 5 % u vaskularnom prostoru. Tekućina se fiziološki izmjenjuje između ovih odjeljaka i povlači iz jednog prostora u drugi (dostavljajući pri tom glukozu i kisik) održavajući stalni volumen koji omogućuje perfuziju. Do poremećaja perfuzije dolazi kod naglog gubitka tekućine iz intravaskularnog prostora pri kojem nema vremena za restituciju intravaskularnog volumena povlačenjem tekućine iz intersticijalnog prostora. Rezultat je nedostatk kisika u ciljne stanice koje prelaze na anaerobni metabolizam i smanjenje perfuzije. Ako se taj nedostatak brzo i adekvatno ne korigira dolazi do smrti stanica, zatajenja organa i smrti životinje.
Manjak tekućine u intravaskularnom prostoru naziva se šok. Razlikujemo dvije faze šoka: kompenzatornu (hiperdinamičku) i dekompenzatornu (hipodinamičku). Dekompenzatorna se dodatno dijeli na ranu i kasnu fazu. U kompenzatornoj fazi šoka organizam aktivira mehanizme kojima pokušava održati funkcije svih organa (vazokonstrikciju, povećanje frekvencije bila i intravaskularnog koloidno-onkotskog tlaka). Na taj način se povećava dostava kisika do ciljnih stanica. Kada se iscrpi kompenzatorni kapacitet organizma (nedostatkom tekućine u intravaskularnom prostoru), nastupa dekompenzatorna faza šoka. U ranoj dekompenzatornoj fazi se arterijski krvotok usmjerava samo na organe koji su neophodni za održavanje minimalnih životnih funkcija kao što su srce i mozak. Redistribucija krvi dovodi do hipoksije u ostalim parenhimskim organima koja rezultira prelaskom s aerobnog na anaerobni metabolizam u tim organima, posljedica je oštećenje organa. U crijevima dolazi do oštećenja sluznice, posljedično dolazi do prelaska bakterija iz crijeva u krvotok što rezultira sepsom. Dolazi do pada arterijskog tlaka što rezultira akutnom tubularnom nekrozom bubrega, a daljnji gubitak volumena krvi rezultira cirkulatorni kolaps i nastupa kasna dekompenzatorna faza šoka i dolazi do zatajenje svih organa, gubitak svijesti i konačno smrti.
Do gubitka tekućine u intersticij najčešće dolazi u okviru sistemske upalne reakcije tzv. Syndrom sistemskog upalnog odgovora (SIRS engl. Systemic inflammatory response syndrom). Pri nastajanju SIRS-a dolazi do sinteze i lučenja protuupalnih citokina koji pokreću daljnju seriju reakcija u organizmu lokalno i sistemski. Pod njihovim utjecajem dolazi do promjena na endotelu krvnih žila koji se mijenja i postaje propusan, što uzrokuje ekstravazaciju. Povećani permeabilitet krvnih žila i ekstravazacija mogu u konačnici rezultirati hipovolemijom i hipotenzijom što može dovesti do hipotermije.
Odgovor na aktivaciju protuupalnih mehanizama koji dovode do SIRS-a, u organizmu aktiviraju i protuupalni mehanizmi koji kontroliraju jačinu upalnog odgovora i time sprječavaju daljnje oštećenje tkiva samim upalnim odgovorom. Aktiviranje SIRS-a nužno je za preživljavanje u trenutku inzulta, ali također je njegovo pravovremeno zaustavljanje neophodno u preživljavanju, jer njegov daljnji razvoj uzrokuje oštećenje tkiva, doprinosi razvoju bolesti, a ne obranu od nje. Pretjerani razvoj SIRS-a dovodi do hipovolemije koja rezultira hipoperfuzijom tkiva, tkivnom hipoksijom i konačno oštećenjem u bilo kojem ili svim organskim sustavima. To može rezultirati pojavom sindroma višestrukog zatajenja organa odnosno MODS-a (engl. Multiple organ dysfuction syndromme). Najčešće dolazi do zatajenja pluća, bubrega i srca. Do poremetnje perfuzije koja rezultira MODS-om može osim SIRSA-a uzrokovati i masivni gubitak tekućine (povraćanje, proljev, krvarenje). Ako se uz SIRS dokaže i infekcija (bakterijska, virusna ili protozoalna) tada taj klinički entitet nazivamo sepsom. Sepsa u kojoj je prisutan MODS i hipotenzija naziva se septični šok.
KLASIFIKACIJA ŠOKA
Šok nastaje zbog smanjenja djelotvornog cirkulacijskog volumena krvi, smanjene mogućnosti krvi da dopremi kisik stanicama i zbog smanjene mogućnosti srca da pumpa krv.
Hipovolemijski šok
Hipovolemijski šok, posljedica je gubitka volumena cirkulirajuće krvi, ispod razine prilagodbe krvožilnog sustava. Vazokonstrikcija je primarna kompenzacija za hipovolemiju, konstrikcija vena pojačava vračanje venozne krvi dok arterija omogućava raspoređivanje krvi srca i mozga. Učinak ove vazokonstrikcijske kompenzacije povoljno djeluje na perfuziju vitalnih organa ali uskraćuje drugim organima jer dolazi do zastoja cirkulacije u drugim organima (posebno splanhikusa). Nastaje ishemija i oštećenje stanica koje zatim luče medijatore upale i pri tome uzrokuju još veće stanično oštečenje. Vazokonstrikcija je kratkoročno rješenje gubitka volumena krvi, ali ako se nastavi mogu nastupiti ireverzibilna oštečenja stanica. Uzroci hipovolemijskog šoka su brojni, a najčešći su: krvarenja vanjska i unutarnja) i gubitak plazme (kod opekotina, opsežnih edema)
Šok zbog gubitka vode i soli
Sol i voda iz organizma gube se putem urina, fecesa ili zbog povraćanja. Nadomjestak ovakvog načina gubitka tekućine postiže se distribucijom kroz ekstracelularni prostor. Smanjen je turgor kože i promjenjeni su kardio-vaskularni parametri (opće ponašanje, boja sluznica, vrijeme punjenja kapilara, puls i disanje).
Šok zbog gubitka krvi (hemoragični šok)
Hemoragični šok je karakteriziran gubitkom volumena krvi i smanjenje količine eritrocita pa je dostava kisika do stanica kritično umanjena.
Traumatski šok
Nastaje zbog trauma čija je posljedica obilno krvarenje pa nastupa hipovolemički šok. Zbog opsežne traume tkiva nastupa oštećenje kapilara što rezultira gubitak plazme u tkivo. Posljedično tome, bol može inhibirati vazomotorne centre i umješati se vazokonstrikcijskom reakcijom. Također veliko oštećenje tkiva dovodi do upalne reakcije organizma.
Kardiogeni šok
Kardiogeni šok nastaje u stanjima naglog smanjenja srčanog rada, zbog čega se proizvodi nedostatna arteriovenska razlika tlakova pa srce ne može potiskivati krv u arterije. Promjene u miokardu, na srčanim zaliscima, na osrčju i velikim krvnim žilama mogu izravno ili posredno smanjiti mehanički rad srca, sve do kliničkog očitovanja šoka. Kardiogeni šok karakteriziraju naglašeno smanjeni minutni volumen srca i povišenje venskih tlakova.
Distributivni šok
Distributivni šok karakteriziran je neuniformiranim gubitkomadekvatne periferne otpornosti. Otpornost tkivnih kapilara može biti povećana, smanjena ili normalna, a klinički se očituje vazodilatacijom. Sa svrsishodnim nadomjeskom tekućine, perfuzija tkiva će se povećati. U nekim područjima (kao što je splanhikus), perfuzija se neće postići unatoč adekvatnoj primjeni tekućine. Stanični i vaskularni utjecaj odražava se na cjelokupni organizam oslobađajući mediatore upale (SIRS).
Septički šok
Kod sistemskog upalnog odgovor na infekciju, najčešće na bakterije ili njihove toksine, kod dekompenzatorne faze šoka zbog redistribucije krvi dolazi do hipoksije u parenhimskim organima koji rezultira prelaskom sa aerobnog na anaerobni metabolizam. Posljedica je oštećenje organa, pa tako u crijevima dolazi do oštećenja sluznice i posljedično tome dolazi do translokacije bakterija iz crijeva u krvotok što rezultira sepsom. Pretjerani razvoj sistemskog upalnog odgovora rezultira hipovolemijom i sindromom višestrukog zatajenja organa, uz prisutnu sepsu dolazi do septičkog šoka.
Anafilaktički šok
Nastaje kao posljedica senzibilizacije organizma prilikom prodora nekog alergena. Karakterizira ga dilatacija vena i arterija, povećana je propustljivost krvnih žila i plazma izlazi u tkivo. Čest klinički nalaz su urtikarije, edem laringsa i bronhospazam (ALDRICH, 2003).
D
