SARAJEVO

U najopasnijoj zoni od požara profesionalnoj vatrogasnoj jedinici istekle su registracije vozila pa su na teren donedavno išli na vlastitu odgovornost. Zbrajanje šteta od požara još nije moguće. Utvrđeno je kako su neki, kao kod Komina, prouzrokovani varnicom sa željezničkih šina. Neki su podmetnuti, policija je već privela dva piromana u Mostaru. Većini požara uzrok je, namjerno ili ne, ljudski faktor. No, upitno je koliko su odgovorne i same vlasti, odnosno nadležne službe. Posebno u Bosni i Hercegovini, gdje bi, govore i sami vatrogasci, trebalo i moralo biti puno bolje oranizacije, prevencije i ulaganja. Puno bi, kažu, mogli naučiti od susjeda. Na dalmatinskim požarištima u bitku s vatrom uputili su se domaći vatrogasci, ali i oni koji su došli u pomoć iz cijele Hrvatske, izvještava reporter Al Jazeere Ivan Pavković.



Ni kanadera, ni dobrovoljaca
Riječ je o dobrovoljnim vatrogascima, čija je pomoć dobrodošla. Stjepan Sinković, zapovjednih županijske Vatrogasne zajednice Dubrovnik, kaže: "Na većinu požara se pozovu i stvarno odrade dio. Profesionalnicima jako puno pomognu. Odrade sve što profesionalcima treba." S bh. strane granice također veliki požari. Nema kanadera, a na požarištima ni obučenih dobrovoljaca. U Sarajevu ih ima oko 400, no u njihov savez nije stigao nijedan poziv u pomoć, iako je bilo i dramatičnih situacija, posebno u obližnjem Konjicu, koji ima tek 12 vatrogasaca. Taib Pašić, predsjednik kantonalsnog Vatrogasnog saveza Sarajevo, govori: "Trenutno u Sarajevu imamo jedan dio snaga koje bi mogli poslati na susjedno požarište u Konjic, da ih pomognemo. Ali, zakon je rekao da nijedna jedinica ne može bez saglasnosti struktura Civilne zaštite otići na ispomoć." Čitaju o akcijama kolega u susjednoj zemlji. Zadnji put dobrovoljni vatrogasci iz Sarajeva na ispomoći su bili prije 21 godinu, za vrijeme bivše države, u Dubrovniku. Od tada ne idu nigdje, zbog očito slabe koordinacije, a na terenu su itekako potrebni.

Na vlastitu odgovornost
Tako smatraju i u Upravi za šumarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, čiji direktor Omer Pašalić objašnjava: "Ogromne su štete. Mislim da bi država, odnosno Federacija, općine i kantoni, trebala značajna sredstva uložiti u protupožarnu opremu, pogotovo za dobrovoljne brigade. One rade. Da imaju novac. Dešava se da nemaju za gorivo, cisterna stane u pola puta." Koliko se izdvaja govori primjer Mostara. U najopasnijoj zoni od požara profesionalnoj vatrogasnoj jedinici istekle su registracije vozila, pa su na teren sve donedavno išli na vlastitu odgovornost. Iz godine u godinu zbrajaju se štete, no na prevenciji i organizaciji radi se izgleda vrlo malo.…. balkans.aljazeera.net