OSIJEK
Piše: Marija Mihelić

Dok zaposleni u 'običnim' djelatnostima nakon odrađenog radnog dana posao ostavljaju iza sebe, djelatnici Hitne pomoći, vatrogasci, policija, ali i dio djelatnika Ukopa prizore s kojima se susreću na poslu dolaskom kući ne mogu izbrisati.Neki od njih reći će da je PTSP u njihovu poslu posve uobičajen iako se o tome malo govori, a da doista imaju potrebu izbaciti iz sebe sve ono što tijekom svoga radnoga vremena vide i s čime se susreću, potvrđuju i njihovi nadređeni, koji kažu da su akutni stresovi nagomilani zbog raznih nesreća, ubojstava i sličnih šokantnih situacija u kojima prvi na teren izlaze upravo njihovi djelatnici, uobičajeni. “Kod nas je uobičajeno da se nakon svake teže intervencije razgovara o prirodi opasnosti, o načinima kako izbjeći opasnost i općenito se radi revizija, koja pomaže da se cijela situacija sagleda objektivnije. Sredina je ta u kojoj se najlakše prebole takvi problemi, a takva grupna terapija u slučaju vatrogasaca doista je efikasna”, potvrđuje Boris Banjan, zapovjednik Javne profesionalne postrojbe Grada Osijeka, dodajući da se najteža stanja rješavaju u ustanovi gdje se vatrogascima pruža specijalistička psihološka pomoć, i to u potpunoj intimi. To je ipak, kaže, krajnji korak jer je, uz radnu, obitelj odlična terapijska sredina.

Policajci su, pak, obvezni zatražiti psihološku pomoć koju je moguće dobiti, kaže glasnogovornik PU osječko-baranjske Marko Ćaleta, uz pisani i obrazloženi zahtjev. Primjer za to je nedavno propucavanje policajca na granici u blizini Donjeg Miholjca, nakon čega su sudionici pucnjave zatražili psihološku pomoć, a prema čl. 26 Zakona o policiji, pomoć će pružiti Odsjek za psihološku i zdravstvenu zaštitu na radu u MUP-u. Zanimljivo je da će se onaj tko odbije liječnički pregled biti upućen na izvanredni kontrolni pregled. I ne samo to, i obitelj policajaca može zatražiti psihološku pomoć, no nema evidencije o tome u kolikom se postotku takva pomoć traži i pruža. Nositelji mrtvih osoba u Ukopu također su izloženi neugodnim prizorima, no direktor Davor Lamza kaže da nitko nije zatražio duže bolovanje zbog psihičkih smetnji. “Da se netko požali, naravno da bismo mu pronašli zamjenu. Izloženi su stresu - to nije sporno, ali nemam informaciju da ih to ometa u radu”, kaže. Slično je i u Hitnoj pomoći, čiji ravnatelj Berislav Pašalić kaže da ljudi koji nemaju 'želudac' za rad u toj ustanovi ondje i ne rade. Odabrani za taj poziv imaju predispoziciju izdržati sve stresne situacije s kojima se susreću na terenu.…. glas slavonije