ZAGREB
Piše: Mile Franičević

Hrvatska ima zastarjelu vatrogasnu organizaciju, a prvo što treba hitno mijenjati je sadašnji koncept zaštite od ljetnih požara. Tvrdi to predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske (UPVH) Goran Franković koji podsjeća da je taj model, koji obuhvaća i godišnje mjere Vlade, zamišljen još 1993. godine.



Hrvatska tada, napominje Franković, nije imala ni približno jake zračne vatrogasne snage kao danas ni zemaljske vatrogasne postrojbe. "Danas imamo šest novih kanadera i šest zračnih trakora, no obrana priobalja ipak nam funkcionira jednako kao i prije 18 godina. Iako je situacija bitno drukčija, dodatne se snage šalju s kontinenta na obalu premda na priobalju imamo dovoljno ljudi koji mogu odraditi taj posao", smatra čelnik profesionalnih vatrogasaca. Prema njegovim riječima, slično je i s novcem. Danas država za borbu s vatrenom stihijom tijekom ljetnih mjeseci izdvaja 35 milijuna kuna, a to je više nego triput od iznosa koji je na to odlazio potkraj devedesetih. "Tada su vatrogasci imali samo 10 milijuna kuna, ali su se ipak uspješno odrađivale i neke vrlo teške protupožarne sezone", komentira Franković, otvoreno pozivajući Vladu da prekontrolira ekonomsku isplativost sadašnje protupožarne organizacije.

Vjesnikov sugovornik smatra da bi koncept ljetne protupožarne sezone trebalo reorganizirati tako da Hrvatska ubuduće razvije jedan ili dva obučna centra na priobalju, iz kojeg bi se, sa jednog mjesta raspoređivale snage. Oni bi, kaže čelnik profesionalnih vatrogasaca, postali baza za 1000 do 2000 sezonskih vatrogasaca.

"Vatrogastvo mora postati jedinstvena organizacija u kojoj će se na državnoj razini razmatrati strateški interesi, od nabave opreme i zračnih snaga do specijalnih intervencija kao što su poplave i ljetni požari. S druge strane, vatrogastvo mora biti kvalitetno organizirano na lokalnoj razini. Bude li tako, nećemo trebati puno dodatnih, državnih snaga", napominje Franković. Ističe kako je na lokalnoj razini situacija dobra, ali nema kvalitetne kontrole s državne razine. Nema unificiranja pa na terenu ima različitih pristupa, od intervencija do obučenosti i opreme. Smatra da svi problemi leže u tome što se za hrvatsko vatrogastvo još uvijek traži sustavno rješenje. "Nema strateške odluke o ulozi vatrogastva unutar sustava zaštite i spašavanja. Zbog raznih lokalnih interesa vatrogastvo nema preveliku uloga na državnoj razini, već se organizira prema nekakvim pravilnicima, zapovijedima i napucima. Oni se donose kad to traže požari, poplave ili pretraživanje prostora", objašnjava Franković. Vatrogastvo bi trebalo biti apolitična sfera, no "politika je ta koja 'kroji gaće svima' pa tako i tom sektoru". "Svaka nova politička opcija nastoji vatrogastvo staviti sa strane. Izgovori se najčešće traže u opravdanju kako rješenje vatrogasnih neprilika puno košta pa vatrogascima preostaje samo organizirati prosvjede", ističe Franković, dodajući kako vatrogastvo nije samo sebi svrha. …. vjesnik