SARAJEVO

Svake godine elementarna nepogoda nanosi velike štete i predstavlja opasnost po stanovništvo.Sezona požara koji su iz godine u godinu na području Hercegovine sve opasniji i veći, samo što nije počela, a nadležni, prema tvrdnjama stručnjaka, nisu spremni!

Uprkos činjenici da na razini Federacije BiH postoji Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća za razdoblje od 2007. do 2011. godine, iskustvo govori da će našu državu, a pogotovo područje Hercegovine, budu li se ostvarile prognoze pojedinih stručnjaka, požari i ovog ljeta iznenaditi.

Krizne situacije
Naime, meteorolozi prognoziraju izuzetno visoke temperature ovog ljeta, koje bi mogle pogodovati širenju katastrofalnih požara.
Profesor sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić kaže u izjavi za "Dnevni avaz" da se požari, ustvari, gase zimi, što znači da je potrebno "spremno dočekamo svako ljeto". Međutim, to, očito, nije tako.- Velika je neusklađenost između pojedinih institucija. Jednostavno, nema koordinacije između pojedinih uprava civilne zaštite, Ministarstva sigurnosti BiH, pa čak i vojske, koja bi trebala biti na raspolaganju da u kriznim trenucima priskoči u pomoć - kaže prof. Dautbašić.

U organizaciji Ministarstva sigurnosti BiH tokom prošle godine održano je pet planskih konferencija, koje su trebale rezultirati izradi Procjene ugroženosti BiH od prirodnih ili drugih nesreća, dokumentu koji bi trebao biti donesen na razini države, što donekle objašnjava nedovoljnu koordiniranost s entitetskim i kantonalnim upravama civilne zaštite, a na kraju, dijelom, i daje odgovor na pitanje zašto nas požari na ljeto uvijek iznova iznenade.Vladimir Babić, načelnik Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo u Hercegovačko-neretvanskog kantona, kaže da u našoj državi do danas nije napravljena baza podataka o požarima, štetama, financijskim gubicima...

Velika nepogoda
- Zbog toga je nemoguće davati prognoze o tome hoće li ova ljetna sezona biti ujedno i sezona požara. Kao krizna godina, u kojoj je na području HNK proglašeno stanje elementarne nepogode, zabilježena je 2003. godina. Tada su požari, prouzrokovani mahom ljudskim faktorom, harali Hercegovinom. Krizne su bile i godine 2006. i 2007. U posljednje dvije godine nismo imali velikih problema s požarima. Zbog toga se ne može govoriti ni o nekim ciklusima kada se pojavljuju požari. Zato ih je teško i prognozirati - kaže Babić.

On ističe da se, nakon što je donesen novi Zakon o zaštiti od požara u FBiH, treba što hitnije pristupiti izradi planskih dokumenata koji će definirati ovu oblast.Samom izradom tih dokumenata, naglašava on, određuju se operativne snage koje će na kraju i gasiti te požare.- Što se tiče materijalne i kadrovske situacije među vatrogascima u HNK, ona je loša. Po pitanju opremljenosti, na razini smo 1985. godine. Riječ je o zastarjelim vatogasnim vozilima. Mladih ljudi nema, radi stara garnitura vatrogasaca. Većina se nalazi u životnoj dobi blizu mirovine - istakao je Babić.

Zašto BiH nema panoa upozorenja?
Profesor Dautbašić tvrdi da je 98 posto uzroka požara na otvorenom ili u šumama ljudski faktor.- Nitko ne može prognozirati hoće li ova ljetna sezona biti sezona požara. To je nemoguće, jer ima toliko faktora. Ne zavisi sve ni od vremenskih uvjeta. Međutim, jedan od najvećih vidova borbe protiv požara je podizanje svijesti kod ljudi. Recimo, na jadranskoj magistrali u Hrvatskoj svakih nekoliko kilometara vidjet ćete ogromne panoe gdje se vozači ili putnici upozoravaju na zaštitu šuma od požara. Kod nas toga nema! Iako smo mediteransko područje, pogotovo Hercegovina, kao i Hrvatska - kaže Dautbašić. .... dnevni avaz