BEOGRAD

Srbija se suočava sa velikim jazom u sektoru za reagiranje u izvanrednim situacijama, u kojem vatrogasci nailaze na niz izazova u svom poslu, koji otežavaju njihovu efikasnost i dovode njihove živote u veću opasnost.Prema europskim standardima, Srbija ima otprilike polovinu od potrebnog broja vatrogasaca, a njihova oprema je zastarjela.

Postoje vatrogasne brigade sa samo jednim čovjekom na smjeni, dok su oprema i vatrogasna vozila stari više od dva desetljeća, izjavio je za SETimes Predrag Marić, šef sektora za izvanredne situacije u Ministarstvu unutarnjih poslova.Reforme u tom sektoru počele su u srpnju 2010. godine, kada su se službi pridružili zaposleni u ministarstvu obrane i ministarstvu životne sredine. Sektor se trenutno može pohvaliti sa oko 4.000 osoba, od kojih su 3.000 vatrogasci, dok je oko 1.000 osoba zaposleno u civilnoj zaštiti i na prevenciji požara.

„Mislim da je, kada je riječ o kapacitetima, Srbija među zemljama sa najmanje vatrogasaca po glavi stanovnika i sumnjam da će se situacija uskoro promjeniti. Srbija ima 3,000 vatrogasaca, a trebalo bi ih imati oko 6.000. Na žalost, za to sada nema novca“, objašnjava Marić.On dodaje da bi se smatralo uspjehom kada bi još 1.000 vatrogasaca bilo primljeno u službu u naredne tri godine. Beograd, na primjer, ima oko 660 vatrogasaca, što nije dovoljno za grad od više od dva milijuna stanovnika.

Najgore stoje jedinice koje dobiju najviše poziva za pomoć, kao što su vatrogasne brigade u Beogradu i Novom Sadu, kao i određene jedinice u Vojvodini i južnoj Srbiji. Uprkos manjkavostima, oprema stiže na mjesto intervencije u prosjeku sedam do osam minuta od trenutka prijema poziva, čak i kada nema dovoljno osoblja.„Često samo jedan čovjek radi u smjeni. On ne može pokrenuti kamion, voziti do mjesta intervencije -- [u suštini] držati nogu na papučici gasa i istovremeno gasiti požar“, objašnjava šef odjeljenja za izvanredne situacije.

Marić takođe naglašava da je srpski sektor za reagiranje u izvanrednim situacijama jedina služba u regiji koja djeluje centralno, na državnoj razini. U drugim zemljama su vatrogasne službe i službe za spašavanje lokalno organizirane. „Upravo zbog nedostataka ljudstva važno je da imamo jedinstvenu službu. Na taj način, ako je potrebno, možemo slati ljude iz jednog grada i na druge lokacije“, objašnjava on.

Dobra vijest je da sektor za izvanredne situacije prvi put ima vlastiti proračun i od toga će svaki vatrogasac u Srbiji imati koristi. Do kraja godine će između dva i tri milijuna eura biti potrošeno za vozila za izvanredne situacije i zaštitnu opremu za vatrogasce.„Vatrogasci -- spasioci -- su kičma službe. Oni spašavaju mnoge živote i puno toga žrtvuju za plaću od oko 32.000 dinara (oko 300 eura). Trebalo bi pričati o njima i njihovoj hrabrosti”, insistira Marić. .... setimes