ZAGREBU TREBA JOŠ BRŽA HITNA - I NA MOTORIMA !
[ # ]

ZAGREB
Piše: Sanja Torbica
Foto: Boris Šćitar

Namjera vježbe bila je pokazati kolika je vremenska razlika u dolasku tehničara na motociklu i vozila Hitne pomoći, rekla je ravnateljica UHMP-a Slobodanka Keleuva

Na Sljemenskoj cesti, oko dva kilometra od restorana »Pilana Bliznec«, dogodila se prometna nesreća. Osobni automobil s vozačem i suvozačem sudario se s izletničkim kombijem koji je prevozio osam putnika. Hitna pomoć, vatrogasci, Gorska služba spašavanja i policija krenuli su na teren, a o vremenu njihova dolaska ovisili su životi unesrećenih.

Ipak, srećom, nije se radilo o pravoj nesreći, nego o simulaciji spašavanja koju je u petak provela Ustanova za hitnu medicinsku pomoć (UHMP) iz Zagreba, u suradnji s drugim spasilačkim ekipama (Gorskom službom spašavanja, vatrogascima i policijom). Vježba, prigodno nazvana »Sljeme 2009.«, trebala je i obilježiti sto godina postojanja UHMP-a, a poprimila je i međunarodni karakter jer su se simulaciji pridružili i djelatnici Hitne pomoći iz Slovenije. Oni su doveli medicinskog tehničara na motociklu da bi ukazali na neke prednosti kretanja po gradskoj gužvi te učinkovitijeg i bržeg pružanja pomoći.

Ravnateljica UHMP-a Slobodanka Keleuva istaknula je kako je i sam cilj vježbe pokazati i vidjeti kolika je vremenska razlika u dolasku tehničara koji se prevozi na motociklu i vozila Hitne pomoći, jer se cijela akcija odvijala u realnom vremenu.
"Svi znamo da se vozila Hitne pomoći mogu probiti ako nam to dopuste naši sugrađani i kroz promet često puta imaju problema, dok je motoristima prolazak lakši, a i mogu bolje prići nepristupačnim terenima", objasnila je Keleuva.

Dodala je kako u Hrvatskoj ne postoje takve vrste tehničara, no ako se ukaže potreba, medicinski tehničari će možda i po Zagrebu jednoga dana juriti na motociklima poput prometnih policajaca. Ipak, konačna odluka je na Ministarstvu zdravstva, dodala je Keleuva.Što se tiče brzine vozila Hitne pomoći, sve ovisi radi li se o lokaciji u gradu ili na periferiji, kao što je Sljemenska cesta. Za dolazak vozila u gradu treba čekati oko sedam i pol minuta, 10 sekundi više-manje, a na periferiji između 12 i 14 minuta, što zadovoljava europske kriterije, potvrdila je Keleuva.

"Kako bismo bili što brži, imamo šest ispostava Hitne pomoći i lokacije u centru u Đorđićevoj, Jarunu, Gajnicama, Novom Zagrebu, Dubravi i Sesvetama", napomenula je. Na mjesto nesreće na Sljemenskoj cesti motociklist je stigao za oko 14 minuta, a vozila Hitne pomoći za oko pet minuta kasnije. Tehničar na motociklu napravio je start-trijažu, to jest razvrstavanje unesrećenih, a za pregled svakoga imao je oko 30 sekundi.

Nakon utvrđivanja stanja unesrećeni se obilježavaju s četiri boje, i to crvenom oni koji imaju teške ozljede i zahtijevaju neodgodivo zbrinjavanje, žutom oni s nešto lakšim, ali ozbiljnim ozljedama, zelenom bojom lakše ozlijeđeni ili neozlijeđeni, dok se crnom bojom označavaju oni koji nisu preživjeli.Posla je bilo i za vatrogasce koji su rezali prednje staklo osobnog automobila i vadili priklještenu osobu, dok je Gorska služba drugu osobu vadila iz provalije posebnom košarom i užetom. Keleuva je kazala kako je zadovoljna akcijom te da se sve odvijalo prema očekivanjima.

Slovenija: Tehničari na motociklima od 1994.
Anton Posavec, viši medicinski tehničar iz slovenske hitne medicinske pomoći Univerzitetno-kliničkog centra Ljubljana, kazao je kako ovakve događaje smatra dobrima jer pomažu razmjeni iskustava. »Drago mi je što možemo pokazati nešto što bi moglo profunkcionirati i u Zagrebu. Naš tehničar na motoru treba pokazati prednost kretanja po gradskoj gužvi i nepristupačnim terenima. Kod nas to funkcionira od 1994. godine, s prekidom, a nastavili smo opet 2003. godine. Takve vrste tehničara ima još u Mariboru i Kopru«, kazao je Posavec. Dodao je kako se ta služba pokazala korisnom i spasila mnogo života. Motociklisti u Ljubljani na mjesto nesreće stižu u prosjeku za sedam, a u okolna područja za oko 12 minuta. Osim što je dvostruko brži od vozila, motociklist ima i svu opremu kojom može pružiti prvu, najnužniju pomoć. O cijeni projekta Posavec nije htio raspravljati jer je ona, kaže, zanemariva s obzirom na broj spašenih života. Dodao je da njihovo ministarstvo zdravstva financira sam projekt, dok Grad Ljubljana plaća dio edukacije tehničara, učenje vožnje i pružanje pomoći, a kupio im je i motocikl.

GSS: Ove godine 158 uspješnih akcija
Ove godine zagrebačka gorska služba spašavanja imala je na području Zagreba 158 uspješnih akcija. Ni jedna od njih nije završila smrtnim slučajem. Nezgode koje se događaju, rekao nam je djelatnik Dubravko Kavčić, ovise ponajviše o godišnjem dobu, a često se radi o padovima i prijelomima. »Sada je sezona gljiva i kestenja pa se ljudi često gube, a potraga traje po cijelu noć«, kazao je Kavčić.

Spomen-ploča za sto godina rada zagrebačke Hitne pomoći
U čast stotog rođendana UHMP-a gradonačelnik Milan Bandić u petak je posjetio zgradu Hitne pomoći u Heinzelovoj 88 i otkrio spomen-ploču. »Postavljanjem ploče obilježavamo sto godina rada te veliki put i tradiciju od osnutka ove ustanove do danas. Ponosan sam što se ova ploča nalazi na zidu novoobnovljene i moderne zgrade Hitne pomoći«, kazao je Bandić. U ime Družbe »Braća hrvatskog zmaja« govorio je Dragutin Feletar, spomenuvši povijest uspješnog razvitka Hitne pomoći koja je nastala iz nekadašnjeg Dobrovoljnog društva za spašavanje. U sklopu obilježavanja stote godišnjice UHMP-a u nedjelju će se u Hrvatskom narodnom kazalištu održati i svečana akademija kojoj će nazočiti i zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić. Vjesnik

18.10.2009. ...08:00 [ Komentari (0) ] Isprintaj

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.





eXTReMe Tracker
free counters