ZA BOJ SA POŽARIMA SPREMA SE 5000 VATROGASACA
[ # ]

ZAGREB
Piše: Mile Franičević

»Za nekoga je možda pretjerano hrabro to što radimo, no hrvatski su vatrogasci požare uvijek gasili u ranoj fazi. Imamo takav sistem, koristimo se šumskim putovima, radimo usjeke pa i spuštamo ljude iz zraka«, rekao je u razgovoru Za Vjesnik Mladen Jurin, glavni vatrogasni zapovjednik........

MLADEN JURIN - Glavni zapovjednik hrvatskih vatrogasaca
Dodatno uvježbavanje, dolazak novih letjelica i ustroj posebne vatrogasne baze na Prevlaci samo su neki naglasci velikih priprema koje upravo prolaze hrvatski vatrogasci, spremajući se za novu, tešku bitku s požarima na našem priobalju. Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin za Vjesnik otkriva najvažnije detalje, ali i najavljuje da domaće vatrogasne snage moraju biti u punoj operativnoj spremnosti već 1. lipnja.

•Nedavno je izaslanstvo Hrvatske vatrogasne zajednice bilo na sastanku kod predsjednika Mesića. O čemu ste razgovarali s predsjednikom na Pantovčaku?
- Svibanj je mjesec zaštite od požara, ali i mjesec u kojem slavimo i našeg zaštitnika svetog Florijana. To je bio izravni povod našeg susreta. Na sastanku je bio cijeli kolegij Hrvatske vatrogasne zajednice, čiji sam i ja član kao glavni vatrogasni zapovjednik. Razgovarali smo naravno o najvećoj tragediji hrvatskog vatrogastva, stradanju naših kolega prošle godine na otoku Kornatu, a predsjednika sam izvijestio i o svim lanjskim vatrogasnim aktivnostima.

•Slažete li se da je nakon kornatske tragedije gotovo nemoguće ocjenjivati ukupne prošlogodišnje vatrogasne napore?
- Nitko to niti ne pokušava. Kornat je najveća tragedija koju smo doživjeli i bilo bi potpuno bespredmetno sada procjenjivati koliko smo se lani uspješno borili s ostalim požarima. To je jednostavno bila najgora sezona hrvatskog vatrogastva.
•Ali brojke ipak pokazuju da su se lani vatrogasci borili s rekordnim brojem požara?
- Reći ću samo to da je lani više od 80 posto svih požara zaustavljeno još dok je vatra bila na području manjem od pet hektara. To zapravo znači da su gotovo svi ugašeni dok su bili manjih razmjera. O tome koliko su dobro radili svoj posao, dovoljno svjedoči podatak da su čak 84 posto požara zauzdali i potpuno ugasili u manje od četiri sata nakon dobivene dojave. Na kraju, evo još jedan podatak za koji se manje zna. Hrvatski su vatrogasci prošlog ljeta ugasili više od 2300 požara. Nažalost, dogodila nam se i najveća tragedija - Kornat.
vatrogasci na Kornatima
•Što je ta tragedija značila i znači za hrvatsko vatrogastvo?
- Kornat je prekretnica u našem cijelom vatrogastvu. Ponajprije u glavama svih nas koji se bavimo ovim poslom. Nakon tog požara napadnuto je vatrogastvo, cijeli sustav. Zapovjednici su bili u šoku. Počelo se postavljati pitanje trebamo li uopće ići gasiti požare onako kako smo to dosad radili. Neki su pitali bi li možda bilo bolje da čekamo vatru na nekoj distanci, da stojimo na nekoj prometnici i čekamo da vatra proguta sve, a da je gasimo tek kad dođe do nas!? Ima takvih primjera u svijetu, ima zemalja koje i tako rade, no mi nismo nikada. Za nekoga je možda pretjerano hrabro ono što radimo, no hrvatski su vatrogasci požare uvijek gasili u ranoj fazi. Imamo takav sistem, koristimo šumske putove, radimo usjeke pa i spuštamo ljude iz zraka.

•Treba li naš sustav gašenja požara na otvorenom mijenjati?
- Radi se o sustavu za koji mislim da je dobar. Hrvatska ga je uspostavila prije 15-16 godina i stalno ga nadograđuje. Ono što nije dobro trenutni je ustroj hrvatskog vatrogastva! On trenutno izgleda otprilike ovako: na jednoj strani je Hrvatska vatrogasna zajednica, nevladina organizacija koja kao udruga građana brine o hrvatskom dobrovoljnom vatrogastvu. S druge strane, unutar Državne uprave za zaštitu i spašavanje nalazi se Služba za vatrogastvo, s glavni vatrogasnim zapovjednikom kao njezinim čelnikom. Treći dio su protupožarne zračne snage, kanaderi i zračni traktori i druge vatrogasne letjelice, koje su pri Ministarstvu obrane. Protupožarna inspekcija je u MUP-u, dobrovoljne i javne postrojbe, zajedno sa zapovjednicima, u direktnoj su ingerenciji lokalne uprave i samouprave, dakle pod gradovima i općinama, a na razini županija imamo vatrogasne zajednice sa županijskim vatrogasnim zapovjednicima. Imamo, dakle, na šest-sedam mjesta različite segmente, a u isto vrijeme bi glavni vatrogasni zapovjednik, sukladno Zakonu o vatrogastvu, trebao odgovarati za stanje vatrogastva u Hrvatskoj. On bi trebao zapovijedati svim tim raštrkanim dijelovima, što izgleda kao da netko pokušava zapovijedati vojskom koja nije njegova.

•Kako bi, po vašem mišljenju, trebao izgledati novi ustroj?
- Nema tu nekih velikih tajni. Već postoji prijedlog prema kojem bi se osnovala jedinstvena organizacija vatrogastva na razini cijele Republike Hrvatske. Manje je važno hoće li to biti Vladina agencija za vatrogastvo ili Vatrogasni centar Hrvatske. Bitno je da se stvori jedinstvena vatrogasna organizacija i da svi njezini dijelovi budu na jednom mjestu, što u zadnjoj fazi uključuje i protupožarne zračne snage. Ne radi se tu ni o kakvoj centralizaciji moći. Riječ je o centralizaciji odgovornosti i zapovijedanja. Svi koji se bave ovim poslom, misle da je to put prema boljem vatrogastvu.
•Kao jedan od problema spominju se i dvostruka mjerila u financiranju vatrogastva. Jedno pravilo vrijedi za javne vatrogasne postrojbe, a drugo za dobrovoljna vatrogasna društva.
- Kad je vatrogastvo 2000. godine izišlo iz sustava MUP-a, financiranje javnih vatrogasnih postrojbi palo je na teret gradova i općina. Naravno da oni nisu imali dovoljno sredstava pa je uvedeno prijelazno razdoblje. U njemu su lokalne uprave i samouprave trebale postupno preuzimati to financiranje, a država se polako povlačiti. S vremenom se postigao odnos pola-pola, ali i shvatilo da gradovi jednostavno sami neće moći izdvajati novac za javne vatrogasne postrojbe. Tako smo došli do sadašnje situacije u kojoj država cijelo vrijeme odvaja novac za financiranje minimalnih standarda javnih vatrogasnih postrojbi. Lani je za to utrošeno 300, a ove godine planirano je oko 320 milijuna kuna. Da apsurd bude veći, istodobno niti jedna lipa od države nije otišla za dobrovoljno vatrogastvo.

•Kako se onda financiraju dobrovoljna društva?
- DVD-i su isključivo na teretu lokalne uprave i samouprave iako se zna da javne vatrogasne postrojbe ne mogu same držati potpuni nadzor na području cijele države. One su svega na 66 mjesta, dok dobrovoljnih vatrogasnih društava ima više od 2200. Svaki DVD bi ubuduće trebao dobiti sredstva od države barem za minimalne potrebe i shodno tome spremaju se prijedlozi zakonskih izmjena. Hrvatskoj su potrebne i jake profesionalne vatrogasne postrojbe i snažno dobrovoljno vatrogastvo. Jedno bez drugog ne ide, to je kombinacija i model koji ravnomjerno treba razvijati.
•Kako će ove godine biti organizirane vatrogasne snage za borbu s požarima na priobalju?
- Ovog ljeta na priobalju ćemo angažirati dodatnih 2000 gasitelja, među kojima 420 profesionalaca i 150 dobrovoljaca s kontinenta. Uz njih, bit će i više od 1300 sezonskih vatrogasaca, domicilnih dobrovoljnih vatrogasca koji će potpisati ugovor i dobivati naknadu za rad, a pomagat će nam i namjenski organizirane snage Hrvatske vojske. Zajedno sa stalno raspoloživim snagama, u svakom trenutku na priobalju će za borbu s vatrenom stihijom biti spremno oko pet tisuća ljudi. Bit će razmješteni po cijeloj našoj obali i otocima, a funkcionirat će kao jedna velika moderna postrojba.

•U kakvom su stanju zračne snage za gašenje požara?
- Prema obećanjima vodećih ljudi u Ministarstvu obrane, za sezonu će biti spremna sva četiri hrvatska kanadera. Kao što je poznato, Vlada je lani odlučila nabaviti još dvije takve letjelice, no one bi trebale stići tek 2009. Zbog toga je proizvođač, kanadska tvrtka Bombardier, ponudila mogućnost ugovaranja najma dvaju kanadera za ovu sezonu. Pripreme su u tijeku tako da bismo već ove godine imali šest kanadera koliko je Hrvatskoj zapravo potrebno za kvalitetno pokrivanje cijelog priobalja.

fotografija: Air Tractor AT-802 A
•Što je s novim zračnim traktorima?
- Do 1. lipnja u Hrvatsku bi trebala doći sva tri nova zračna traktora. Riječ je o potpuno novoj vrsti, amfibijskom tipu zrakoplova koji kao i kanaderi mogu uzimati morsku vodu za gašenje.
•Raspolažete li s dovoljno uzletno-sletnih staza, uz mogućnost stacioniranja letjelica?
- Ove godine pokušat ćemo stacionirati dio zračnih snaga bliže hrvatskom jugu i Dubrovniku. Problem je tu vezan uz potrebnu logistiku. Morate znati da se na zrakoplovu nakon svakog leta mora obaviti određeni pregled i servis. Tamo gdje je stacioniran zato treba biti dovoljno tehničkog osoblja i rezervnih dijelova. Za helikoptere baza je danas u Divuljama, a za kanadere u Zemuniku kod Zadra. Bude li baš velike opasnosti od požara, imat će stacionirane letjelice na jugu, no zasad smo bliži opciji da protupožarni zrakoplov rano ujutro pošaljemo na dubrovačko područje i da ga s drugom letjelicom zamijenimo tijekom dana.

•Kontaktirate li s prognostičarima? Kakva nas sezona očekuje?
- Pripremamo se kao da će biti najgore. Idemo s maksimalnim snagama od 1. lipnja, a imamo mogućnost dodatnog angažiranja ljudi i to u nekoliko stupnjeva. Ako 5000 gasitelja ne bude dovoljno, spremni smo i njih aktivirati.

Nakon Kornata nije došlo do osipanja
•Nagađa se da je nakon kornatske tragedije došlo do osipanja i smanjenog interesa za zvanje vatrogasca.
- Odgovorno tvrdim da to nije istina. Dapače, poslije Kornata pojavio se još veći interes za prekvalifikaciju i stjecanje zvanja vatrogasca. Očito ponosni na naše hrabre kolege koji su poginuli na Kornatu, u malim sredinama još su više zainteresirani za naš poziv. Samo ove godine na našem će učilištu prekvalifikaciju završiti oko 400 osoba. Svi će oni nakon završene obuke steći zvanje vatrogasnog tehničara i moći će se zaposliti u bilo kojoj vatrogasnoj postrojbi.

Lani smo spasili najmanje 2000 ljudi
•Kako ocjenjujete ugled vatrogasaca u hrvatskom društvu?
- Bojim se da nije na posebno visokoj razini. Vatrogasce se ovdje još promatra kroz vatrogasne zabave, a puno manje kroz odgovoran, težak i opasan posao kojim se bave. Puno manje se pamti činjenica da vatrogasci spašavaju tisuće ljudskih života i njihovu imovinu. Umjesto zahvalnosti, predmet stalne kritike je ono što nisu uspjeli spasiti u svojim intervencijama. Prošle godine imali smo nekoliko vrlo ozbiljnih situacija u kojima je vatra zaprijetila ljudima na obali, u autokampovima i hotelima, no za to se malo zna. Siguran sam da su prošlo ljeto hrvatski vatrogasci spasili 2000 ljudi.

Na obuci za najteže operacije 420 gasitelja
•Kad su počele pripreme za novu protupožarnu sezonu?
- Pripreme su počele prije donošenja Vladinog programa godišnjih aktivnosti zaštite od požara, za čiju je provedbu ove godine osigurano četiri puta više nego lani, čak 23 milijuna kuna. Više od 350 vatrogasaca uspješno je završilo obuku u radu s helikopterom koja uključuje spuštanje iz zraka na opožareno područje. Još 70 gasitelja proći će taj tip vježbi, a naš je plan da ove sezone imamo 420 profesionalnih vatrogasaca uvježbanih za najteže intervencije. Dio tih profesionalaca bit će raspoređen u naše posebne vatrogasne baze tijekom ljetnih mjeseci. One će biti na više od 30 mjesta za koje procjenjujemo da bi mogli biti izloženi najvećoj opasnosti od požara. Među njima je i 12 mjesta na kojima će biti formirane interventne postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Riječ je o našim poznatim bazama na otocima i u nacionalnim parkovima, a od ove godine novost je da ćemo jednu takvu postrojbu imati i na Prevlaci. Tamo će biti dvadesetak ljudi, pod zapovijedanjem iskusnog profesionalca. Bit će to odgovorna i mobilna vatrogasna postrojba koja će imati na raspolaganju i helikopter iz Dubrovnika. Vjesnik

10.05.2008. ...08:34 [ Komentari (0) ] Isprintaj

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.





eXTReMe Tracker
free counters