ZAGREB

Zbog mogućnosti začepljenja i trovanja, neophodno je barem jednom godišnje kontrolirati dimnjake plinskih bojlera
Iako se sve manje ljudi grije na drva i ugljen, i dalje ima posla za dimnjačare. Kako kaže vlasnik dimnjačarskog obrta »Dim«, nestat će ga ako se svi počnemo grijati na solarnu energiju. No, do toga još nije došlo, a građani se danas najviše griju na plin, gdje vrebaju mnoge opasnosti.

Najopasniji su neispravni začepljeni dimnjaci plinskih bojlera. Ugljični monoksid u tom slučaju ne izlazi van, nego ostaje u prostoriji. Budući da nema boje ni mirisa, ne može se primijetiti, a njegovo udisanje izaziva trovanje i neravnotežu u krvi, zbog koje za 10-tak minuta nastupa smrt. »Dimnjake, plinske bojlere i peći treba kontrolirati barem jednom godišnje, a pogotovo stare«, savjetuje Bačić. On kaže da u tom poslu inače nema većih problema, osim što se u dimnjaku zna naći opeka ili uginuli golub.

»Dimnjačari očiste do 75 dimnjaka dnevno. Čišćenje dimnjaka u kući košta 27, a u stambenoj zgradi 14 kuna«, kaže Bačić. Dimnjaci se, ovisno o vrsti i starosti provjeravaju nekoliko puta godišnje. U Zagrebu ih je nešto više od 700 tisuća, a otprilike 70 posto njih je neispravno, ponajviše u starim dijelovima grada.
Kako se moderizira sve, tako je korak dalje otišao i dimnjačarski obrt. »Koristimo nove četke, kugle i kamere kojima snimamo unutrašnjost dimnjaka. Nabavili smo sve što zahtijevaju EU standardi«, kazao je Bačić.

Prema podacima Policijske uprave zagrebačke, posljednjih godina u Zagrebu je od trovanja zbog začepljenih dimnjaka umrlo 18 građana, a 16 ih je ozlijeđeno. dimnjačari upozoravaju da su u najlošijem stanju dimnjaci u starom djelu grada i u strogom centru, ali ipak je najviše smrtnih slučajeva bilo na preiferiji. Tako je troje ljudi od trovanja ugljičnim monoksidom umrlo u području Sesveta, Vrbovca i Maksimira. Lakše tjelesne ozljede zadobilo je dvoje ljudi iz Vrbovca i jedna osoba iz Novog Zagreba.
Sanja Torbica