uvod u filosofiju

četvrtak, 28.12.2006.

paradoks?

Escher: Vodopad

završna inačica ovoga zapisa na novom izdanju bloga: Russellov paradoks?

- 19:04 - A što Ti misliš o tome? (10) - Isprintaj - #

nedjelja, 24.12.2006.

Red?

dao

Nevidljiva harmonija jača je od vidljive.
(Heraklit, fr. 54)

ulomci premješteni na novo izdanje bloga:

implicitni red i svekret? (ulomak iz David Bohm, Wholeness and Implicate Order)

središnji red? (ulomak iz Verner Hajzenberg, Fizika i metafizika)

- 16:46 - A što Ti misliš o tome? (17) - Isprintaj - #

srijeda, 20.12.2006.

red?

ulomak premješten na novo izdanje bloga: (ne)red?

- 09:50 - A što Ti misliš o tome? (13) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 11.12.2006.

fysis

Kao što priroda prepušta bića
odvažnosti njihova potmula užitka
i nikog posebno ne štiti u grudi i granju,
tako i mi nismo pratemelju našeg bitka
dalje dragi: odvažuje nas.
(Rainer Maria Rilke)

Što Rilke ovdje naziva prirodom (die Natur) nije izdvojeno iz povijesti. Prije svega priroda nije zamišljena kao predmetno područje prirodne znanosti. Priroda također nije suprotstavljena umjetnosti. Ona je temelj za povijest i umjetnost i prirodu u užem smislu. U ovdje upotrebljenoj riječi priroda treperi još sličnost s ranijom riječi fysis, koja se poistovjećuje i sa zoe što prevodimo sa život. Ranije mišljen bitak života nije predstavljen biologijski, nego kao fysis, kao ono što uzlazi. U pjesmi se [u kasnijim stihovima] ''priroda'' navodi i kao ''život''. Nietzsche je pisao jednom u jednoj pribilješki iz 1885/86 (Volja za moć, §582): ''Bitak – o njemu nemamo druge predočbe no 'živjeti'. Kako, dakle, može nešto mrtvo 'biti'?''
Rilke naziva prirodu, ukoliko je temelj onog bića koje smo mi sami, pratemelj [Urgrund]. To upućuje na to da čovjek dospijeva dalje u temelj bića no ostalo biće. Temelj bića naziva se od starine bitak. Odnos temeljećeg bitka prema utemeljenom biću isti je ovdje kod ljudi i tamo kod biljaka i životinja. Sastoji se u tome da bitak kadkad biće ''prepušta odvažnosti''. Bitak ispušta biće u odvažnost. Ovo odbačeno ispuštanje je pravo odvaženje. Odvažuje nas ljude. Odvažuje živa bića. ...
Priroda odvažuje živa bića i ''ne štiti ništa posebno''. Isto tako mi, ljudi, kao odvaženi nismo ''dalje dragi'' odvažnosti, koja nad odvažuje. U jednom je i u drugom: odvažnosti pripada odbačenost u opasnost.
(Martin Heidegger, Čemu pjesnici?)

ulomci premješteni ovdje: fysis? (ulomak iz Milan Galović, Metafizika slobode i Martin Hajdeger, Uvod u metafiziku)

- 15:17 - A što Ti misliš o tome? (4) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< prosinac, 2006 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

  • opis bloga: pokušaj sebeuvođenja sabiranjem filosofskih tekstova