uskoplje

30.11.2006., četvrtak

Nove male hidroelektrane Iz Vlade Županije središnja Bosna... Danas, 30. studenog 2006. u ranim popodnevnim satima, uz dodatnih dvadeset točaka, završen je prvi dio 98. sjednice Vlade Županije središnja Bosna. Na sjednici je razmatran Prijedlog Odluke o dodjeli koncesija za korištenje vodnih snaga rijeka za izgradnju malih hidroelektrana za proizvodnju električne energije u općinama: Fojnica, Gornji Vakuf- Uskoplje, Bugojno, Vitez i Busovača "da bi navedena Odluka, poslije kratke rasprave, bila i usvojena u cilju dodjeljivanja koncesija za izgradnju malih hidroelektrana." Na području naše općine dodijeljene su sljedeće koncesije: · MHE (mala hidroelektrana) „SIKIRA“- potok Sikira, općina Gornji Vakuf/Uskoplje preduzeću „PALOČ“ d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje; · MHE „DERALA“ na Deralskom potoku, općina Gornji Vakuf/Uskoplje preduzeću „ROSE- WOOD“ d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje; · MHE „RUŽNOVAC“ na Vrbasu, općina Gornji Vakuf/Uskoplje preduzeću „ROSE- WOOD“ d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje; MHE „BRESTOVSKI POTOK“ rijeka Desna, općina Gornji Vakuf/Uskoplje preduzeću „TURBINA“ d.o.o. Bugojno. Između ostalih, Vlada je na ovoj sjednici donijela i Odluku o odobravanju sredstava Srednjoj školi „Uskoplje“ za nabavku nastavne opreme kojom su odobrena sredstva u iznosu od 20.237,49 KM, a osigurana su iz donacije Republike Hrvatske.

29.11.2006., srijeda

Hrvatska težačka zadruga Dogodilo se na današnji dan Dolaskom austro-ugarske vlasti na našem području stvorili su se povoljni uvjeti koji su omogućavali napredak na gotovo svim područjima života. Veliki oslonac poljodjelstvu i hrvatskim seljacima u Uskoplju bile su štedno-kreditne institucije, otvorene uglavnom zalaganjem Hrvatske narodne zajednice dr Nikole Mandića. Tako je na današnji dan 1912. godine u našem mjestu osnovana Hrvatska težačka zadruga, koja je registrirana u Okružnom sudu u Travniku 1. ožujka 1913. godine. Napomenimo da je gotovo dvije godine ranije, 21. siječnja 1911. godine, osnovana Hrvatska težačka zadruga Bugojno, a 21. prosinca 1910. godine, Hrvatska težačka zadruga za zajmove i štednju Čipuljić (05.).

24.11.2006., petak

Igrač za sva mjesta u momčadi Gdje su i što rade: Josip Lebo Iako je svaki od Katoličkih školskih centara koji su nakon rata otvoreni u BiH skromno započinjao svoj rad, danas u 13 škola u sedam Katoličkih školskih centara ima oko 5000 učenika, a spomenute škole su ponajbolje u BiH i po opremljenosti i, dakako, po rezultatima obrazovanja i odgoja. Ovakvom strelovitom razvoju katoličkog školstva doprinijeli su mnogi, a mi Uskopljani ne bismo bili mi kada ne bismo u svemu potražili "svoje i svoga" ("konda more brez nas, bora ti!"). I doista, Uskopljanin Josip Lebo uključen je u razvoj katoličkih školskih centara u BiH od samih početaka. Do ljeta ove godine bio je ravnatelj KŠC Sv Pavla u Zenici, a sada je ravnatelj KŠC Sv Franje u Tuzli, gdje, osim službe ravnatelja, predaje i Povijest religija. Inače, Josip je rođen u Ričici u mnogobrojnoj obitelji. Nakon osnovne škole otišao je u sjemenište, a potom i na bogosloviju u Sarajevu. Mnogi ga se iz tog vremena sjećaju kao izvrsnog nogometaša koji je svoje umijeće znao pokatkad pokazati i na tada poznatom i cijenjenom malonogometnom turniru na Pavić Polju, pa i u Uskoplju, a i danas je ponajbolji igrač ekipe svećenika, kada se ova, u rijetkim prilikama, okupi kako bi odigrala koju utakmicu uglavnom u dobrotvorne svrhe. Nakon završene teologije Josip je nastavio poslijediplomski studij u Rimu, gdje je i magistrirao, te je, osim spomenutog angažmana u KŠC Sv Franje u Tuzli, od ove godine i asistent pri katedri filozofije na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu. Nogometnim riječnikom rečeno: igrač za sva mjesta u momčadi! Na fotografiji: Josip Lebo na danima kruha u KŠC u Tuzli

21.11.2006., utorak

Što Grga kaže? Gdje su i što rade: Vlatko Grga Barnjak Uskoplje.blog.hr želi biti, između ostalog, i svojevrsno virtualno okupljalište Uskopljana, pa, u tom smislu, povremeno donosim i raznovrsne informacije o Uskopljanima koji žive izvan Uskoplja. Dakako, ne odvija se to ni po kakvu sustavu, već, jednostavno onako kako na informacije o Uskopljanima sam nailazim. Danas podsjećam na jednog bivšeg političkog zatvorenika... Bilo tko, tko je makar i površno, čitao sjećanja iz komunističkih zatvora i radnih logora koje su pisali bivši zatočenici, a osobito tko je čitao sjećanja ljudi koji su robijaške dane proveli krajem pedesetih godina na Golom otoku ili Sv. Grguru, nije mogao ne susresti se s imenom Grge (pravim imenom Vlatka) Barnjaka. Ovog bivšeg zatočenika, rođenog u Bistrici (danas živi u Zagrebu), brojni tadašnji zatočenici Golog ili Grgura čuvaju u lijepoj uspomeni i rado ga spominju, no, isto tako, iz njihovih zapisa ne može se doznati puno toga o Barnjakovu boravku u zatvoru. S druge strane, sam Barnjak o svojim robijaškim danima uporno šuti, pa sve što se može saznati o njima može se saznati tek iz - druge ruke. A to, obično, nije mnogo! Prije zatvaranja Barnjak je jedno vrijeme boravio u Sarajevu, gdje je upoznao i poznatog Tomislava Vidovića, tada novinara Oslobođenja, s kojim je prijateljevao i koji je, kako kažu, često i posjećivao njegov roditeljski dom u Bistrici. Kasnije je otišao u Zagreb, gdje je, nekako u isto vrijeme kad i Vidovićeva grupa, završio u rukama svemoćne UDBE. Koliko se zna, višegodišnju kaznu zatvora odslužio je na otoku Sv Grgur. No, iako bi se u prvi mah moglo tako pomisliti, Vlatko Barnjak nadimak Grga nije dobio po otoku na kojemu je robijao, već po legendarnom spikeru Glasa Amerike Grgi Zlatoperu. Ta radio stanica (po mnogim mišljenjima preteča CNN-a) za vrijeme Jugoslavije slušala se tajno, a ako se čak i među povjerljivim osobama željelo prokomentirati sadržaj emisije, nije se spominjao Glas Amerike, nego se, u žargonu, govorilo o tome "što Grga kaže". Slično je danas sa zločinima komunizma. O njima i danas vlada svojevrsna tajnovitost, spominju se tek uzgred, a na svako njihovo spominjanje već unaprijed nalijepljena je etiketa natražnjaštva i desničarstva... Kao da se samim govorom o žrtvama komunizma trivijaliziraju žrtve jedne isto tako strašne ideologije - fašizma, koji i nije ništa drugo do manje ili više vjerna bračna družica istog tog komunizma. I tako, sve malo pomalo odlazi u zaborav. O komunističkim zločinima svi kao nešto znamo, a to što znamo isuviše je općenito, bez konkretnih podataka, i kao takvo brzo će ishlapjeti iz sjećanja. Zato su svjedočenja žrtava komunizma od neprocjenjive važnosti za istinu o našoj ne tako dalekoj prošlosti, ali još više za našu budućnost. Zato je od neprocjenjive važnosti saznati što se to dešavalo po Golim otocima, Grgurima, Zenicama, Fočama... Zato je od neprocjenjive važnosti čuti "što Grga kaže"!

20.11.2006., ponedjeljak

19.11.2006., nedjelja

Obnova još 17 kuća Kratka vijest Vlada Republike Hrvatske obnovit će na području općine G. Vakuf - Uskoplje još 17 kuća čiji su vlasnici građani hrvatske nacionalnosti, javila je agencija ONASA. Inače,kako smo već pisali, u Uskoplju, kao i u većini općina Županije središnja Bosna, proces obnove stambenih jedinica ne odvija se željenom dinamikom, jer na ovo područje stiže sve manje donacija. U našoj općini na sanaciju čeka 750 kuća, od čega je oko 500 sa najvećim stupnjem oštećenja. U ovoj godini županijska Vlada osigurala je tek 110.000 KM za rekonstrukciju stambenih objekata, pa je, ako se te činjenice imaju u vidu, ova, a i brojne druge, akcije pomoći Vlade RH izuzetno vrijedna.

Kvar na RAID disku Obavijest i isprika blog.hr-a... Kao što ste vjerojatno primjetili, Blog je u subotu oko 20:00 postao nedostupan. Tada je, naime, počela havarija i sve što je moglo poći krivo - pošlo je, kaže se u obavijesti (i isprici) blog.hr-a. Pola sata kasnije ustanovljen je kvar na jednom od RAID diskova. Disk je zamijenjen, podaci sinkronizirani i oko 23:00 sata Blog je pušten u pogon, no problemi time nisu prestali, nego štoviše, može se reći da su tek tada počeli. Da vas ne bismo zamarali svime, dodajmo samo to da je posljedica svega to da su svi postovi uneseni u subotu između 10 i 20 sati, te djelomično postovi uneseni između ponoći i 10 sati, nestali s bloga nakon što je on osvježen, a komentari, kako vidite, ne rade.

16.11.2006., četvrtak

Uklonjeno klizište Na cesti Uskoplje - Prozor sve je spremno za zimu... Na cesti M16.2 Prozor – Uskoplje uklonjeno je klizište koje je na tome pravcu bilo velika opasnost za sudionike u prometu, pišu na www.rama-prozor.info, stranicama naših ramskih susjeda. Poduzeće HP Investing Mostar angažirano je na rečenome magistralnom pravcu već duže vrijeme kako bi se na kritičnim mjestima situacija dovela pod nadzor. Također, preko prijevoja Makljen uskoro počinje zimsko održavanje ceste, te su na njoj već zamijećene ekipe zimskog održavanja koje pripremaju materijal i mehanizaciju za zimu, a ona na Makljenu, kako je poznato, zna biti veoma žestoka Više...

15.11.2006., srijeda

Promoviranje G. Vakufa - Uskoplja kroz glazbu Stalni posjetitelj i povremeni suradnik uskoplje.blog.hr-a Mario Juričević poslao nam je jedan poticajan članak u kojemu, između ostaloga, iznosi i jednu zanimljivu inicijativu. Pogledajte: Možemo li reći da je moguće kroz glazbu promovirati jedan mali grad? Ako je to uopće moguće, onda je to sigurno u gradu G. Vakufu - Uskoplju. Sama činjenica da je ovaj grad u proteklih 15 godina okupio najmanje dvadesetak bandova, ukazuje na to da je glazba jedna od jačih sektora našeg grada. Uz uspijehe Duo-Blues Banda na «Melodijama Mostara», tu je i mnoštvo gostovanja naših bandova po festivalima u cijeloj državi. Isticanje naših glazbenika ne staje samo na granicama BiH, naime svima nama poznati gitarist i aranžer Darko Juričić imao je čak pozive od Prljavog Kazališta ili Nine Badrić. Ne zaboravimo i dječiji glazbeni festival «uskopaljske krijesnice», koji već postaje tradicionalan. Mislim da ovaj potencijal treba i moguće je pretvoriti u kapital, u smislu promoviranja grada G. Vakufa – Uskoplja. Možda ovaj članak uspije potaknuti naše glazbenike na osnivanje jednog velikog glazbenog festivala, jer kao što vidimo, potencijala za to imamo. Uz promoviranje grada prema vani, taj bi festival mogao sadržavati i ugodnu neuspojavu zbližavanja dva dijela grada. A kao prvi korak zbližavanja festival bi dobio ime «prijatelji», u sjećanje na sredinom 70ih godina osnovanog banda «grupa prijatelji» (Mihat Gegic, Vinko Rajic, Đuro, Branko Juričić, Pole). Mario Juričević

Zimska oprema Važna obavijest za one koji ovih dana iz inozemstva dolaze u Uskoplje Od danas, 15. listopada, u BiH na snagu stupa zakonska odredba o obveznom posjedovanju zimske opreme na automobilima. Pod zimskom opremom podrazumjevaju se: gume za zimsku upotrebu (oznake M+S), najmanje na pogonskim kotačima, ili radijalne gume na svim kotačima, odnosno ljetne gume ako vozilo ima lance na pogonskim kotačima. Na gumama koje se smatraju zimskim, utori (šare) moraju biti duboki najmanje 4 mm. Za kamione i autobuse potrebna je i lopata.

14.11.2006., utorak

97. sjednica Vlade Kako smo već javljali, danas je u ranim popodnevnim satima, uz dodatnih 20 točaka, završena 97. sjednica Vlade Županije Središnja Bosna. Odmah na početku sjednice, nakon usvajanja zapisnika s 95. i 96. redovne i 33. i 34. izvanredne sjednice, Vlada je usvojila Odluku o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje skijališta na lokalitetu „Raduša“, Općina Gornji Vakuf/Uskoplje dok su u nastavku osvojene brojne Odluke, među kojima izdvajamo odluku o izdvajanju sredstava iz Proračuna Županije za 2006.g. za izradu Plana upravljanja spomenikom prirode „Prokoško jezero“ kojom je odabranom najpovoljnijem ponuđaču Greenway Konstalting-u, a u skladu sa potpisanim Ugovorom između Ministarstva prostornog uredjenja, obnove i povratka Županije i navedene kompanije, odobren izdvojeni iznos od 29.793,00 KM. Davši Suglasnost na izbor najpovoljnije ponude za rušenje dijela stare zgrade u O.Š. „Pavić Polje“, Gornji Vakuf/Uskoplje kojom je kao najpovoljniji ponuđač odabrano preduzeće PTD „Smrčevice“ Gornji Vakuf/Uskoplje, Vlada je donijela i Odluku o izdvajanju sredstava iz Proračuna Županije za rušenje dijela stare zgrade u O.Š. „Pavić Polje“ kojom se izdvajaju sredstva u iznosu od 8.517,60 KM i biti će doznačena preduzeću PTD „Smrčevice“. Davši Suglasnost na izbor najpovoljnije ponude za demontažu postojeće te isporuku i ugradnju nove PVC stolarije u O.Š. „Voljevac“, kojom je kao najpovoljniji ponuđač odabran SZR „BH ALUPLAST“ Gornji Vakuf/Uskoplje, Vlada je donijela i Odluku o izdvajanju sredstava iz Budžeta Kantona za demontažu postojeće, te isporuku i ugradnju nove PVC stolarije u O.Š: „Voljevac“, kojom se izdvajaju sredstva u iznosu od 20.020,00 KM i biti će doznačena firmi SZR „BH ALUPLAST“. Davši Saglasnost na izbor najpovoljnije ponude za rekonstrukciju sanitarnog čvora u O.Š. „Pavić Polje“ kojom je kao najpovoljniji ponuđač odabrano poduzeće PTD „Smrčevice“, Vlada je donijela i Odluku o izdvajanju sredstava iz Proračuna Županije za rekonstrukciju sanitarnog čvora u O.Š. „Pavić polje“ kojom se izdvajaju sredstva u iznosu od 8.665,28 KM i bit će doznačena firmi PTD „Smrčevice“. Na samom kraju prvog dijela zasjedanja, Vlada je prihvatila Informaciju o radu Nezavisnog odbora za izbor i reviziju za period od 01.01.2006 do 26.07.2006.g., donijela Rješenje o uspješnom radu državnih službenika u Vladi Kantona: Slavka Luketine, Mensure Zuka, Edhema Kozar, Sulejmana Bečirovića, Aziza Čatića, Stipice Oreča i Esada Crnice kao i Rješenje o isplati nadoknade članovima Komisije za izbor i prijem pripravnika u kantonalnim tijelima uprave od po 200,00 KM za članove navedene Komisije.

13.11.2006., ponedjeljak

"Zvuci rodnoga kraja" Knjiga o Uskoplju predstavljena u Linzu... U subotu, 11. studenog u 18.30 sati Hrvatski dom Linz priredio je je zabavu pod nazivom Zvuci rodnoga kraja, u okviru koje je, od 18.30 do 19.30 sati, promovirana i knjiga Uskoplje u riječi i slici autora Stjepana Blažanovića i Janje Milić Zobundžija. U nastavku večeri na zabavi su nastupile folklorne i glazbene skupine, a iz Hrvatskog doma pozvali su sve one koji znaju otpjevati ili odsvirati nešto iz svoga rodnoga kraja da se prijave organizatorima, te svojim nastupom uveličaju zabavu s običajima iz rodnoga kraja.

12.11.2006., nedjelja

Seminar za animatore FRAME Kratka vijest U Kući mira Franjevačkog samostana Rama/Šćit, Središnjica Frame Provincije Bosne Srebrene, održala je seminar za animatore. Ovogodišnji seminar bio je posvećen temi „Živjeti u bratstvu prema statutima Franjevačke mladeži“, a predvodio ga je fra Sretan Ćurčić. Među 52 mladih, koliko ih je sudjelovalo na seminaru, bili su i animatori iz uskopaljske FRAME. Više...

11.11.2006., subota

Leontina diše punim plućima Uspješna operacija i uspješan završetak humanitarne akcije... Mala Leontina Sliško uspješno je operirana u Zenici. Operacija je koštala 60.000 KM, a izvršio ju je tim liječnika iz Švedske, Zenice i Novog Sada. Prije operacije Leontina je mogla disati jedino preko ugrađene kanile, koja je ovim posljednjim operativnim zahvatom uklonjena, tako da djevojčica sada diše prirodnim putem, bez pomoći ikakvih medicinskih pomagala. Sedmogodišnja Leontina se odlično oporavlja od operacije i već počinje izgovarati prve riječi. Roditelji Leontine Sliško, otac Mihovil i majka Ljiljana, žele ovim putem od srca zahvaliti svim dobrim ljudima koji su pomogli svojim prilozima preko Kapi dobrote, kao i gospodinu Miroslavu Blaževiću-Zelenku iz Dobrošina i Boži Piliću s Pidriša (oba iz općine G.Vakuf-Uskoplje) koji su organizirali dobrotvorno-humanitarne manifestacije na području Austrije, s kojih su sva sredstva uplaćena za malu Leontinu, zatim Osnovnoj školi Uskoplje i Domu zdravlja Uskoplje, kao i svim drugim ljudima koji su svojim prilozima pomogli da mala Leontina Sliško počne disati punim plućima. Josip MLAKIĆ (Izvor:Svjetlo riječi)

10.11.2006., petak

"Uskopaljski" spomenik u Bijeljini Ideju da se u Uskoplju podigne spomenik kupusu iznijeli smo već gotovo prije dvije godine... "Bijeljina namjerava podignuti veliki spomenik kupusu, jer je najvažnija grana industrije grada upravo prerada i proizvodnja tog povrća..." Rečenica je to iz agencijske vijestice, koju ovih dana brojni mediji objavljuju u rubrici u kojoj se objavljuju zanimljive, ali pomalo neobične vijesti. I upravo zbog jedne zanimljivosti i mi se osvrćemo na nju. Naime, ideja koja će, očito, u Bijeljini biti realizirana, potekla je upravo na uskoplje.blog.hr-u, pa je ovaj blog, na neki način, njeno rodno mjesto. U natuknici Uskopaljskog abecedarija koja nosi naslov Frtaljac objavljenoj 14. siječnja 2005. godine, napisali smo i sljedeće: Ako su ljudi u nekom recimo vinorodnom kraju osjetili potrebu da podignu spomenik vinovoj lozi, u nekim ribarskim mjestima ribama i ribarskim mrežama, onda bi, možda, u Uskoplju trebalo podignuti spomenik kupusu... Zanimljivo, zar ne?

09.11.2006., četvrtak

Koncesija za skijalište na Raduši Vlada će na svojoj 97. sjednici, kako se planira, donijeti i niz odluka o građevinskim zahvatima na školskim zgradama u našoj općini... Za utorak, 14.studenog 2006. godine u 9.00 sati sazvana je 97. sjednica Vlade Županije Središnja Bosna na kojoj će se, u okviru najavljenog opsežnog dnevnog reda, raspravljati i o nekoliko prijedloga odluka vezanih za područje naše općine. Tako će se pred članove Vlade iz Ministarstva gospodarstva doći prijedlog odluke o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje skijališta na lokalitetu Raduša, dok će Ministarstvo prostornog uređenja, obnove i povratka predložiti izdvajanje sredstava iz Proračuna Županije za 2006. godinu za izradu Plana upravljanja spomenikom prirode Prokoško jezero. Na Dnevnom redu Vlade je i davanje suglasnosti na izbor najpovoljnije ponude za rušenje dijela stare zgrade škole u OŠ ''Pavić Polje'', te donošenje odluke o izdvajanju sredstava iz Proračuna za tu svrhu, kao i davanje suglasnosti na izbor najpovoljnije ponude za demontažu postojeće te isporuku i ugradnju nove PVC stolarije u OŠ ''Voljevac'' i dodnošenje odluke o izdvajanju odgovarajućih sredstava za tu svrhu. Pored ovih građevinskih zahvata na školskim zgradama u našoj općini, Vlada će na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, dati i suglasnost na izbor najpovoljnije ponude za rekonstrukciju sanitarnog čvora u OŠ ''Pavić Polje'', te, naravno, donijeti i odluku o izdvajanju sredstava iz proračuna za tu svrhu. Na fotografiji: Skijalište - ski lift, u Uskoplju; foto:backpak

06.11.2006., ponedjeljak

04.11.2006., subota

Ponovo u sedlu Najava Sljedeću vijest mogli ste pročitati i kao komentar, ali ona zbog svoje važnosti zaslužuje da je objavimo i kao post. Naime, ova vjestica nam, nakon dugog "sušnog" perioda, stiže iz Udruge hrvatskih studenata Uskoplja. A hrvatski studenti iz Uskoplja će za vrijeme božićnih blagdana, točnije 20. prosinca 2006. u 20 sati u prostorijama Hrvatske uzdanice Uskoplje, održati sastanak Udruge. U UHSU-u se nadaju velikom odzivu sadašnjih članova, ali i onih studenata koji to tek žele postati. Svi zajedno, kako se očekuje, trebali bi zakoračiti u novi, znatno aktivniji period u životu uskopaljske studentske udruge (Izvor:uscople.tk).

03.11.2006., petak

Ukraden elektro kabel Iz današnjeg policijskog izvješća: Dana 2.11.2006. godine, oko 10,30 sati, Policijskoj stanici Gornji Vaskuf/Uskoplje se obratio radnik firme “Deling” koja izvodi radove u Gornjem Vakufu/Uskoplju i prijavio da je u mjestu Uzriće, općina Gornji Vakuf/Uskoplje ukradeno oko 90 metara podzemnog elektro-kabla. Očevid je obavio istražitelj Policijske stanice Gornji Vakuf/Uskoplje. Istraga je u tijeku.

Novi ljudi, novi pristup Ponovo pokrenuta web stranica www.gornjivakuf.net Skupina mladih ljudi prije nekoliko dana ponovo je pokrenula web stranicu www.gornjivakuf.net. U popratnom dopisu kojeg su nam tim povodom poslali, stoji da je riječ o “novom teamu, mladom i perspektivnom, s puno više znanja o web stranicama i profesionalnijim pristupom gradskoj stranici, a kojemu je cilj osposobiti i prvu službenu stranicu grada Gornjeg Vakufa – Uskoplja, koja bi nosila ime www.gornjivakuf-uskoplje.net. Ostaje nam za nadati se da će ovako visoko postavljene ciljeve pratiti i ustrajnost u održavanju stranice, te kvalitetniji sadržaji nego prije. A kakav je početak? Pogledajte ovdje...

02.11.2006., četvrtak

Krađa automobila u Vilić Polju U današnjem policijskom izvješću ponovo se bilježi jedna krađa automobila na području naše općine: Dana 1.11.2006. godine, oko 06,50 sati, Policijskoj stanici Gornji Vakuf/Uskoplje se obratio Radan P., nastanjen u mjestu Vilić Polje, općina Gornji Vakuf/Uskoplje, privremeno nastanjen u Austriji i prijavio da mu je noći 31.10/1.11.2006. godine ukradeno vozilo marke “Passat”, registarskih oznaka W-PILIĆ 7, koje je bilo parkirano ispred kuće stanovanja u Vilić Polju. Očevid su obavili istražitelji OKP-a Policijske uprave Bugojno. Istraga je u tijeku.

01.11.2006., srijeda

Svjedočenje na sudu kao produžena ruka agresivnog rata Već prvog dana svjedočenja Fahrudina Agića na suđenju šestorici bivših čelnika HZ Herceg-Bosne postalo je razvidno da ovaj bivši zapovjednik muslimanskih snaga, suđenje u Haagu shvaća tek kao produženu ruku agresivnog rata, kojega on -na nesreću ove zemlje i svih njenih naroda - još uvijek ustrajno vodi... Nakon serije svjedoka optužbe koji su prošlog tjedna na suđenju šestorici bivših čelnika HZ Herceg - Bosne svjedočili o, kako kažu, napadima HVO na sela u okolici Uskoplja u siječnju 1993. godine, na suđenju je započelo svedočenje brigadira Fahrudina Agića, bivšeg zapovjednika mjesne Teritorijalne odbrane, a potom i 317. brdske brigade Armije BiH. Na početku svjedočenja, koje će, kako je najavljeno, trajati do kraja ovog tjedna, Agić je opisao postupni rast napetosti između hrvatskih i muslimanskih snaga u gradu, prve oružane sukobe koji su izbili već u lipnju 1992. godine, dolazak jedinica iz Hrvatske poput "Garavih" (!!??)i "Frankopana" pod izgovorom da pripremaju napad na srpske pozicije na Kupresu, kao i uspostavljanje kontrolnih punktova HVO na prilazima Uskoplju. Razvoj događaja će, rekao je Agić, pokazati da su sve to bile pripreme za oružano zauzimanje od strane hrvatskih snaga. Napetost je posebno porasla, rekao je Agić, nakon što su snage HVO u listopadu 1992. godine zauzele Prozor. HVO je nastavio gomilati snage (Agić ne precizira o kojim je to postrojbama HVO-a riječ koje se, po njegovim riječima "gomilaju" u Uskoplju, a isto tako, propušta reći bilo što o gomilanju snaga Armije BiH na istom prostoru (Jajačka brigada, postrojbe iz Zenice, Bugojna, Novog Travnika, Konjica...), te istovremenom nesudjelovanju muslimanskih postrojba iz Uskoplja na položajima prema srpskim snagama uopće - op.a.) kontakti između hrvatske i bošnjačke strane bili su sve slabiji, a poseban problem su predstavljale komunikacije, budući da su snage HVO svojim kontrolnim punktovima blokirale sve ključne prometnice oko Uskoplja (Agić ponovo nijednom riječi ne spominje punktove muslimanskih snaga - op.a.). Agić, koji je tada bio načelnik štaba obrane Armije BiH, te je o svemu tome redovno obavještavao III. Korpus u Zenici, ali je njegov zapovjednik Enver Hadžihasanović inzistirao da se po svaku cijenu izbjegne sukob sa HVO, jer bi krizom u Uskoplju bio praktično odsječen ostatak zemlje (od čega odsječen, Agić ne precizira - op.a.) budući da je tuda, kako je rekao svjedok, "prolazilo sve što je dolazilo u BiH." (Agić, također, ne precizira OTKUDA je dolazilo SVE što je prolazilo kroz Uskoplje i SVE što je dolazilo u BiH - op.a.). Do otvorenog napada, kako kaže Agić, snaga HVO na jedinice Armije BiH u području Uskoplja došlo je 12. siječnja 1993. godine (kao početak sukoba u siječnju 1993. godine uobičajeno se smatra 11. siječnja, kada su (u 17.00 sati) pripadnici Armije BiH ispalili tri granate na donji dio grada, napučen pretežito hrvatskim življe. 12. siječnja u 15.05 sati, pak, unatoč naporima dviju strana da se smiri stanje, upravo je Fahrudin Agić zapovjedio otvaranje topničke vatre po naseljima s pretežito hrvatskim življem (Košute, Trnovača) - op.a.). U nastojanju da se situacija smiri, 14. siječnja 1993. u Uskoplje je, na pregovore sa čelnicima HVO, došla delegacija III Korpusa na čelu sa zamjenikom zapovjednika, generalom Džemalom Merdanom. Međutim, umjesto pregovora kojim bi se došlo do mirnog rešenja krize, bošnjačkoj strani je – rekao je svjedok koji je prisustvovao tom sastanku – upućen ultimatum da u roku od 24 sata svoje snage stave pod kontrolu HVO, inače će biti na silu razoružane (Agić ovdje propušta reći da je pregovora ipak bilo, odnosno da su dogovorene konkretne stvari tj. dogovoreno je da se svo topništvo stavi pod kontrolu, da se na položaje topništva postavi mješovita komisija HVO-a i Armije BiH iz Bugojna, a nakon toga da se počme s izvlačenjem snaga u dodiru. Na crti razdvajanja HVO-a i Armije BiH situaciju bi kontrolirala policija HVO-a i Armije BiH. Nikakvo čudo da to Agić ne spominje danas, kada istu zapovjed nije prenio ni vojnicima kojima je zapovjedao u vrijeme kad je postignut taj dogovor, pa ju njegovi vojnici nisu mogli ni poštovati. Naprotiv! - op.a.). Ultimatum je, prema svjedoku, bio sadržan u dokumentu vlade Hrvatske Republike Herceg Bosna (Agić opet svjesno griješi. U siječnju 1993. godine Hrvatska Republika Herceg-Bosna NIJE postojala, ona je uspostavljena 28. kolovoza 1993. godine, dakle 8 mjeseci kasnije. U vrijeme o kojemu govori postojala je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, koja je podnijela najveći teret obrane BiH (prema neovisnim analitičarima do kraja 1992. godine, kada su otpočeli sukobi između Muslimana i Hrvata, sudjelovanje Muslimana u obrani BiH nije bilo veće od 20 %) - op.a.) na čijem je čelu tada stajao optuženi Jadranko Prlić. General Merdan je, prema svjedoku, na to reagirao veoma smireno, ili se pretvarao da je smiren, dok je Agić zapovjedniku HVO, pukovniku Andriću, rekao da s tim papirom može učiniti nešto što mu je "nezgodno da ponovi pred sudom." (Agić ovdje ne spominje, a zgodno je podsjetiti i na činjenicu da je dan kasnije Merdan sa jednog sastanka hrvatskih i muslimanskih predstavnika istjerao Abdulaha Topčića i to zbog njegovih i za Merdana ekstremnih stavova - op.a.). Sukob HVO i Armije BiH u Uskoplju trajao je sve do sredine veljače, kada je sklopljeno primirje koje se je, rekao je Agić, "uz velike napore (velike napore hrvatske strane? - op.a.)uspjelo održati do 20. lipnja 1993. godine."

• Komentari On/Off

Opis bloga

• okus uskoplja

  
  

  ---

  
  Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
  

  ---

  
  
  
  Free Hit Counter
  
  
  
  
  Trenutno Online ||
  
  
  
  
  
  

  ---

  
  
  
  
  
  
  *USKOPLJE DANAS: ZUPAUSKOPLJE.ORG: Utakmica svećenika BiH i uskopaljskih političara ***MK-USKOPLJANKE.BLOG: Uskoro...***GORNJIVAKUF-USKOPLJE.BA: Promocija socijalnog uključivanja mladih *** ZUPA-SKOPALJSKA-GRACANICA.COM: SLIKE Proslava 100. godina župe *** USKOPLJE DANAS: NAPREDAK-USKOPLJE.COM: Podružnica na proslavi 20-te obljetnice od obnove rada HKD Napredak *** HNKSLOGA.BA: Završen turnir *** USKOPLJE DANAS***OSMRTNICE-USKOPLJE.BLOGSPOT.COM: Preminula Nevenka Barnjak Tete***KARATE-KLUB-USKOPLJAK.BLOG.HR: KK Uskopljak na karate turniru u Ilijašu*** USKOPLJEHEHEHE.BLOG.HR: Pronađi razliku***USKOPLJE DANAS
  
  
  
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Vrijeme u Uskoplju
  

  ---

  
  

  uskoplje.blog.hr očima posjetitelja:

  
  svaki dan ti je stranica gora i gora fuj (fuj 07.02.2006. 23:23)
  Kako god okreneš, ovaj blog je, ma kakav bio, jedino mjesto na kojemu Hrvati i Muslimani-Bošnjaci iz Uskoplja odn. G. Vakufa uopće i razgovaraju! (Vuk Uskopolski 26.10.2005. 06:58)
  Nisam odavno bio na ovome blogu. Evo sad udjoh i odmah mi se zgadi. Fuj (Ispravljac 21.04.2005. 21:17)
  …ovaj blog dođe kao onaj park u Engleskoj gdje je dozvoljeno psovanje predsjedniku , političarima i drugima (26.02.2005. 14:03)
  

  ---

Linkovi

• Župa Uskoplje
  Župa Skopaljska Gračanica
  Župa Bistrica
  uskopaljske mažoretkinje
  Osmrtnice Uskoplje
  KK Uskopljak
  Uskopaljski telefonski imenik
  HNK Sloga
  uskoplje.net
  http://napredak-uskoplje.com/
  rodoslovlje.blog.hr
  nespes1.blog.hr
  uskopljehehehe.blog.hr
  

  ---

  
  

  Posjetite i:

  
  www.zupa-bugojno.org
  www.hrvatibh.com
  www.hic.hr
  www.croatia.ch
  www.rama-prozor.info
  www.bugojanci.ch
  www.poskok.info
  

  ---

  
  

  Jeste li znali...

  
  ... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom.
  ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna.
  ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
  
  

  ---

  
  

  Komentari

  
  Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
  

  ---

  
  

Lektira

• 
  ***
  - Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
  ***
  - Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
  ***
  - Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
  ***
  - Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  ***
  - Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  
  ***
  - I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
  ***
  Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***

• ---

  
  

  PODRŽIMO HNK SLOGU

  
  
  

  I TI SI POZVAN

  
  doniraj novac, daruj opremu, posjećuj utakmice, posjećuj njihove web stranice...
  

  ---

  
  Najviše puta komentiran post:
  Razoren stari srednjovjekovni grad Vesela Straža
  
  

  ---

  
  

  Arhiva:

  
  2004.
  Listopad
  Studeni
  Prosinac
  2005.
  Siječanj
  Veljača
  Ožujak
  Travanj
  Svibanj
  Lipanj
  Srpanj
  Kolovoz
  Rujan
  Listopad
  Abecedarij:
  Ad Matricem
  Anamoon
  Ban
  Bandulavić, Ivan
  Blek
  Božićnjaci
  Crvene zemlje na Vranici
  Česta
  Dernečišće
  Dobrošin
  Frtaljac
  Gospojina
  Gostionice
  Hamzić, Mujo
  Ikavica
  Jareb
  Jezik
  Klekica
  Kupus
  Lipa u Odžaku
  Ljubavna stijena
  Mikulić, Branko
  Mimo svit (izraz)
  Partizansko groblje
  Pećina u Krupi
  Pidriš
  Prakaratur
  Puška
  Raduša
  Rakija
  Rat
  Sicanje
  Susid
  Sveti Ante
  Sveti Ilija
  Svitnjaci
  Šunjo, Stipo
  Tito
  Vranica
  Vrbas
  Gdje su i što rade:
  Bagarić, I.
  Barnjak, V.
  Batinić, A.
  Bilić, D.
  Blažević, M.
  Crnov, D.
  Čagelj, B.
  Ćavar, M.
  Ćurić, T.
  Džalto, S.
  Glibo, B.
  Gazilj, P.
  Ivoš, I. i T.
  Jukić, T.
  Juričević, M.
  Juričević, M.
  Kolak, H.
  Kovačević, M.
  Kustura, M.-A.
  Lagetar, V.
  Lebo, J.
  Lučić, A.
  Mikulić, J.
  Milišić, J.
  Mlakić, M.
  Mlakić, T.
  Oreč, T.
  Papković, J.
  Pilić, Z.
  Prskalo, Ž.
  Radić, M.
  Rajić, A.
  Rajić, S.
  Slipac, A.
  Soldo, V.
  Šako, B.
  Šarić, A.
  Šarić, P.
  Šekerija, N.
  Šekerija, P.
  Šenda, H.
  Škegro, A.
  Škoro, M.
  Škraba, A.
  Škraba, LJ.
  Tirić, J.
  Topić, A.
  Vilić, R.
  Zeko, N.
  

  ---

  
  Nije vego, vego nego
  (izdvojeni komentari):
  

  ---

  
  (“Za Bosnu je uradilo više 500 mudžahedina dobrovoljaca koji su bili u sastavu Armije, a koja je brojala 300 000 pripadnika, nego kompletan Hrvatski narod…” (Zlatni ljiljan 20.06.2005. 01:34)
  

  ---

  
  A kako (...) tumačiš morbidnost da se ulice u čisto muslimansko bošnjačkim gradovima zovu po okupatorima odn. po onima koji su ubili zadnjeg našeg kralja kao npr sultan Ahmedova i sl.? Ili kako tumačiš činjenicu da su se u zadnjem ratu brigade hvo-a zvale Tvrtkova, Stjepana Tomaša i sl, a muslimansko bošnjačke Mehmeda el Fatiha i sl. ? ( 03.04.2005. 21:01)
  

  ---

  
  " ... (Gotovina je) oslobodio više Bosne i hercegovine nego svi bošnjački generali zajedno i zato mu (...) treba odati priznanje i, ako ništa, poštovati ga..." (Mato 14.03.2005. 20:15)
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  
  
  
  * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov *
  
  
  
  

  ---

  
  Puljić:Komšića nije izabrao narod
  

  ---

  
  -Svi hrvatski aduti
  

  ---

  
  -Zločini nad Hrvatima sustavno prikrivani
  

  ---

  
  -Bugojno: načelnik sprječava registraciju udruge logoraša
  

  ---

  
  

  Ja bosiljak sadih
  meni Fridrih Niče ...

  
  (pjesme uskopaljskih pjesnika)
  

  ---

  
  Pisanca mrtvačka
  
  

  Dan od ognja strašnom silom
  Razrušit će svit pepelom:
  David pravi sa Sibilom.
  
  Kolik trepet tad će biti
  Kad će nagli sudac priti,
  Sve potanko razviditi.
  
  Trublja čudni zvekne zukom,
  Po svi grobi strašeć bukom,
  Sbere prid sud svih jaukom.
  
  Smrt I narav uzčude se
  Kada mrtvi ustanu se,
  Da njih dila razvide se.
  
  Knjige će se otvoriti
  U kih će se sve viditi
  Kako će se svit suditi.
  
  Sudac dakle kada side,
  Sva otajna tad se vide,
  Ništar skrovno ne odtide.
  
  Što ću grišnik tada reći,
  Ali k komu ću tad priteći
  Gdi će drhtat vele veći.
  
  Kralju strašne veličnosti,
  Ki shranjuješ tu nje dosti,
  Srani me, vrutče ti milosti.
  
  Mili Isuse, spomeni se
  Da ti za me uputi se,
  Ta dan na me posmili se.
  
  Ištuć mene trudan side,
  Rad grišnika na križ pojde,
  Zaman ta trud da ne pojde.
  
  Pravi Sudče osvećenja,
  Da mi stvori odpuštenja,
  Pri vrimena razsuđenja.
  
  Kako krivac uzdahnjujem,
  Radi griha oblidnjujem,
  Smil se mojim jur molenjem.
  
  Koji Mariju odrišio si,
  Razbojnike uslišio si,
  Ufanje podilio si.
  
  Nisam grišnik ja dostojan,
  Da ti stvori dobrovoljan,
  Da ne žge me vični oganj.
  
  Meju ovcami misto zajmi,
  Meju kozlići stat ne daj mi,
  Postavi me na desnu s vami.
  
  Kad osudiš jur proklete,
  Ognjem vičnji gor će šćete,
  Tad me stavi meju svete.
  
  Molim ti se tad priklono,
  Pozri srdce moje pokorno,
  Ter me usliši dobrovoljno.
  
  Mnogo plača tad postane,
  Strašni drhat srdce gane
  Kada s praha mrtvac stane.
  
  Kad se osudi čovik krivi,
  Ti mi prosti, Bože živi,
  Ne osud me vičnjemi gnivi.
  
  Daj mu Bože Gospodine,
  Vičnji pokoj za tvoje ime,
  Isukrste, sine Marije. Amen.

  
  Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
  
  Nedjelja
  
  

  Samo nedjelja ispuni naš dom.
  Tu su sestre i starija mi braća,
  Svatko po dio sreće, nedjeljom
  Donese u obitelj kad se vraća.
  
  Otac, svakako, dođe s terena
  Pa mu se baka na leđa žali:
  mi gledamo kad će svakog trena
  započeti s njom da se šali.
  
  A mama rasprema vedra lica,
  sva je sretna od neke dobrote,
  zapovijeda oko sitnica.
  Slatke li nam nedjeljne divote!
  
  I svečani mir je u kući cijeloj.
  Djed mota škiju na stolcu,
  ukočio se u čistoj košulji bijeloj
  i nešto važno priča mom ocu.
  
  Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
  Nedjeljom se nadamo gostima
  Nedjelja se pamti po suncu
  Nedjelja živi s radostima

  
  
  Frano Jezidžić (Glavice,1954.)
  

  ---

  
  Krećem na put
  
  

  Ničim izazvane
  u meni već davno
  doživljene i proživljene slike
  s vremena na vrijeme
  kao ponornice nalaze put
  do površine moje svijesti
  i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
  
  ... Hotelska soba u Petersburgu,
  obala Vrbasa iz djetinjstva,
  otok u blizini Irske,
  mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
  groblje Sumpetra u sutonu,
  pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
  motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
  
  Duboko, vrlo duboko u meni
  skriveni doživljaji žive.
  Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
  krenem tražiti nove, meni dostupne,
  slike života...

  
  
  Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
  

  ---

  
  

  RUJAN JE u Uskoplju.
  Među golim zidovima brže se smrkava,
  na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
  Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
  suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
  prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
  izlizana kožna narukvica koja je zadržala
  oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
  Rujan je u Uskoplju.
  Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
  U jedinom mjestu u kojemu kuće
  u potpunosti sliče ljudima
  koji u njima stanuju.
  I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
  prirodnom smrću.

  
  
  Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.)
  

  ---

  
  Laž
  
  

  Laž je međusobno proždiranje ljudi,
  natjecanje tko će komu više krvi popiti.
  Ljudi jedu ljudsko meso
  pod izgovorom da ga ispituju.
  Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
  Kad nestane života
  istina će stavljati laž u epruvete,
  i tako će doći kraj
  međusobnom davljenju.

  
  (Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.)
  

  ---

  
  Na Vranici na visokoj gori
  
  

  Na Vranici, na visokoj gori,
  tri su orla gnijezdo savijala.
  Prvi or’o na visokoj grudi,
  gdje se sunce odmara u podne.
  Drugi or’o na visoku boru,
  gdje oblaci međ’ granama kruže.
  
  A treći se dugo dvoumio,
  cjelu goru tri put preletio,
  dvaput širom, a jednom poprijeko.
  Na kraju je gnijezdo napravio
  gdje se gora u Vrbas obara,
  odakle se sva dolina vidi.
  
  A kada se gora zapalila,
  prvi or’o dig’o se visoko
  sve do sunca i bijela dana,
  a drugi se međ’ oblake vin’o
  kao magla međ’ gole vrhove.
  
  Trećega je vatra ufatila,
  dok je gled’o gore u visine.
  Letio je zapaljenih krila,
  dok ga nije nemoć obuzela.
  
  A kad ga je nemoć obuzela,
  padao je dole u dubinu.
  Padao je dugo i duboko,
  kao pogled sa visoke gore.

  
  Josip Mlakić (Bugojno, 1964.)
  

  ---

  
  Žena
  
  

  Ženu mi naslikaj prijatelju
  Ženu na odru od uvela cvijeća
  U tami u iskrenju svijeća
  Tuđim očima ću je gledati
  Na oltar staviti
  Među anđele
  
  Ženu mi iskleši prijatelju
  U stijeni nad provalijom
  Tuđim rukama ću je milovati
  Dušu u kamen udahnuti
  Kamen oko vrata vezati
  I usnuti sretan
  Među školjkama
  
  O ženi mi pjevaj prijatelju
  O ženi nepoznatoj
  Pjesmu nek drugi slušaju
  Mojim ušima
  Pjesmi tvojoj će vjerovati
  Dok čekam trepereći
  Među zvijezdama

  
  Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.)
  

  ---

  
  Legija
  
  

  Mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  Unese strah, nemir,
  slutnju.
  
  Pogreb ili rat -
  ili nešto treće?
  
  Ništa.
  
  Tek tako
  mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  I unese strah, nemir,
  slutnju.

  
  
  Zdenko Antunović (Bugojno,1960.)
  

  ---

  
  Uskoplje
  
  

  O kamenje i potoci
  čuvajte mi zrelo
  zemlje vam na kojoj
  pradavnu žrtvu činite
  čuvajte mi rekoh
  slatku djedovu krušku
  
  Možda da odem negdje podaleko
  da ne čujem plač majke
  da stvaram obraze drage
  i dva joj bedra objavljena
  skladbu tu ljubim
  
  Imam puno toga reći govorom otaca
  od nevještog napisa Etrurca na vazi:
  TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
  JANU I JATURNI
  
  Ostadoh da govorim stoga
  o kamenje i potoci Uskoplja
  čekam da u očevom bunaru
  bućne moja sjenka
  otežala pijavica

  
  
  Antun Lučić (Bugojno, 1958.)
  

  ---

  
  

  Priče:

  
  

  ---

  
  S. Džalto: Šarac
  J. Mlakić: Frankfurtska multimedija
  J. Mlakić: Bol, Novi svijet
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Ukoliko imate saznanja da sam na uskoplje.blog.hr upotrijebio neki slikovni (ili neki drugi) materijal, te time prekršio autorska ili slična prava, molim Vas da mi na to skrenete pozornost.
  Hvala na suradnji.
  

  ---

  
  Copyright © 2004.-2005. uskoplje.blog.hr
  Korištenje objavljenih pisanih radova u cjelini ili dijelovima dopušteno je samo uz izričito navođenje uskoplje.blog.hr kao izvora
  

  ---

  
  uskoplje.blog homepage
  

  ---

  
  adresa
  adresa
  

  ---

  
  
  
  
  Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
  
  
  
  
  

  USKOPALJSKA PREZIMENA:

  
  
  - ALVIR
  Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
  Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
  Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
  Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
  

  ---

  
  - AREŽINA
  Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
  Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).