Pšenica
U vijenac božićnih običaja spada i simbolično sijanje pšenice, koje, zacijelo vuče svoje podrijetlo iz starodnevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Sjetve se obavljaju na dva datuma: prva 4.12. na sv. Barbaru, a druga danas, 13.12., na svetu Luciju… Danas se sije pšenica koja će se u idućih 12 dana koliko je još preostalo do Božića, marljivo zalijevati da bi se, zelena i gusta, mogla staviti pod božićno drvce i na božićni stol. Sije se obično u tanjurić ili zdjelicu, a kad izraste pažljivo se podreže i opaše ukrasnom vrpcom, u Uskoplju obično trobojnicom. Ponekad se u nju zataknu i svijeće koje gore prilikom božićnih objeda. U stara vremena, susjedi su, posjećujući se, razgledavali usjev i ocjenjivali čija je pšenica ljepša, viša, bujnija i zelenija. Vjerovalo se da gusta i visoka pšenica u zdjelici skriva u sebi znamenje po kojemu se može odrediti hoće li godina biti rodna. Blagdan Sv Lucije ima značajnu ulogu i u pučkom predskazivanju vremena. Dvanaest dana između sv Lucije i Božića predstavljaju, naime, 12 mjeseci u godini. Kakav je koji dan bio u to vrijeme, takav će biti mjesec u godini. Također, sve do 1691. godine, otkad se primjenjuje gregorijanski kalendar, dan svete Lucije smatran je razmeđom iz stare u novu godinu. U Uskoplju se još zna reći da je Lucija od “očiju i od vida” (ime joj potječe od latinskog lux, lucis= svjetlost), pa se treba čuvati da se taj dan ništa u kući ne šije, da ne bi ostali bez vida. |
< | prosinac, 2004 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |