|
|
Idem ja neki dan u dućan preko stepenica, a tamo nekakvi meštri meštrijaju i betoniraju. Zauzeli pola puta, rasprostrli žalo, daske, željezne šipke i sve te lipe stvari.
Moraš gazit između dasaka, alata i željeza da uopće dođeš do stepenica, a prve stepenice uopće nema 
I naravno, eto ti "glavnog" :
- Polako vi gospođo, nemojte zapet negdi, ako triba mi ćemo vas prinit.
Momci su jaki, učas ćemo mi to!-
Rekoh - Hvala ne treba 
snaću se ja, nisam smotana.-
- E svaka čast u tim petama, mi smo tu da pomognemo ako zatriba, nemojte se vi ljutit.-
- Ma ne ljutim-rekoh, i "počastim" ga osmjehom, izbjegavajući kontakt očima, jer vidim ja da bi on nastavio s pričom.
One momke golih torza nisam ni pogledala, ne zato što imam nešto protiv preplanulih građevinaca 
nego ne znam bi li se i oni ponudili ka šta ih je "glavni" ponudija, ili jadni misle u sebi, "nek ti je đava nosa, a ne ja po ovom zvizdanu."
A triba imat na umu da je brat bratu +40 na onom asfaltu oko podne, a ni ja nisam baš anoreksična.
Smješkala sam se putem, naravno, zamišljajući, a šta da sam rekla da me prenese?! Ha macane?
I padne mi tad na pamet tema ovoga posta koji vam sad pišem.
Muškarci, komplimenti i upucavanja
Što je kompliment ženi i ovisi li od toga tko ga daje?
Dok sam bila cura, uglavnom su mi se "uvaljivali" muzičari, ili što bi moja baba rekla "mlatimudani"!
Dakle u mojoj mladosti upucavali su mi se:
-rockeri
Njihov stil je bio nasloniti se negdje blizu mene i fiksirati me pogledom dok ne osjetim da me dotični "buši."
Ako bih samo preletjela pogledom bez zadržavanja, tip bi najvjerojatnije odustao i počeo "fiksirati" nešto drugo, najčešće pivo u ruci.
Ako bih uzvratila kontakt očima, to bi značilo nastavak "zavođenja."
Uglavnom bi to bilo žicanjem duvana, što mu je davalo šansu da se kulerski nasloni, suptilno i polako izvuče duvan iz kutije koju bih držala i onda doda (po mogućnosti promuklim glasom) -" A jel može i vatre".. na što bih ja naravno kresnula upaljač, a on bi se sagnuo, i poluzatvorenih očiju gledao u moje oči dok pripaljiva.
Tu bi pali svi komplimenti bez riječi i ako bi bilo magnetizma odmah bi se osjetilo.
Popili bi piće skupa, on bi povremeno zabubnjao prstima po stoliću ili dlanovima po koljenima, da pokaže kako se kuži u muziku, klimnuo glavom pokojem prijatelju u prolazu i uglavnom vrlo malo govorio.
Ja bih pijuckala svoje piće i zvrljala očima okolo dok sam slušala muziku.
Nakon određenog vremena i par komentara na muziku, dolazilo je ono glavno pitanje - Hoćemo malo prošetati?-
I to bi bilo to... kulerski bi me uzeo za ruku, izveo iz gužve i tek vani, bez publike, počeli bi stvarno i razgovarati...
U mojim "zrelim" danima, kad sam već udana žena i majka, primjetila sam da više ni ne poznam nekoga rockera.
Otprilike, vrsta koja mi se danas "upucava", su :
-građevinci, vozači, zaštitari i policajci.
Ovo upucava je u navodnicima, zato što ja to ni ne smatram baš upucavanjem.
Mislim da su oni jednostavno takvi, kad vide određeni tip žene.
E sad, tu je moja velika dilema.
Kakav sam ja to tip žene?
Istina je da ne hodam svijetom nafunjena i grintava, nisam "kostimić-šefica", nema me baš viška, ali nisam ni "manekenski tip."
Nisam ukočena, ali svakako nisam ni na "izvol'te"
Samo primjećujem svijet oko sebe i svijet primjećuje mene.
A najčešće me primjete upravo ovi gore navedeni
Dobro, dajem donekle za pravo onima koji će vjerojatno reći, oni se upucavaju svakom, ali ni to baš nije istina.
Primjetila sam da se za ovim gore navedenim tipovima žena najčešće niti ne okrenu.
Je li meni uopće kompliment što mi uvijek žele pomoći?
Što zaustave kamion i mahnu rukom da prođem dok me bodu pogledom.
Što se u banci nekako uvijek dignu iz stolice u kojoj "čuvaju" i prošetaju đir, dva, uvučenog stomaka i s pištoljem na boku.
Što me pitaju koga trebam i mogu li mi ikako pomoći, dok se ostatak plavaca cereka u pozadini ?
I naravno, što mi hoće pokazati siguran put ili me prenijeti negdje?
Moja vječna dilema je da li je to kompliment ili me doživljavaju "dostupnom" ?
Ili zapravo odgovor leži u pitanju, imponira li mi to ili ne?
Pa, ne znam, evo priznam, uglavnom mi u prvi tren ide na živce, ali kako produžim dalje počnem se smješkati, uspravim se i isprsim 
Jebiga, ako su šljakeri, ne znači da su ćoravi !
Usporedbe radi, nedavno sam se našla i "u razgovoru" sa :
-knjižničarom i bankarom
Prvi je mlađi od mene bar 15 godina i na njegovu pohvalu mome književnom ukusu sam još i bila u normali, ali kad je rekao da prekrasno mirišem i da sam osvježila knjižnicu "laganim, nježnim, cvijetnim mirisom" moja prva pomisao bila je "peder!?".. ali kad je spomenuo haljinu i vrućinu, skupila sam knjige, mahnula i strugnula!
Kao što sam jedva čekala strugnuti od bankara koji je nešto petljao i griješio, smješkao se i davao mi papire na potpis bacajući diskretno (kao da je to moguće) pogled na moje "oči" u haljini.
Usput mi provjeravajući stanje na kartici, da mi učini uslugu koju nisam tražila, naime, plaćala sam račune kešom.
Iza mojih leđa, zaštitar se digao, otvorio vrata i izašao vani na + 40!
Pozdravila sam ga na odlasku.
Nasmiješio mi se.
Nasmješila sam se i ja, i namignula mu urotnički 
dok je on uvlačio "stomak" i "svrdlao" mi pozadinu 
Ah, komplimenti su ok, ali kad netko uvuče stomak zbog mene .....
E, TO JE KOMPLIMENT!!!
(Post je u kategoriji umor, s razlogom)
Znate onu fazu u financijama kad vam nekim čudom sve ide ustaljenim rasporedom.
Ne dobro, ne čak ni lako, samo onako ... "ne talasa"...
Nikakvih financijskih potresa, nereda, tsunamija, ni nenadanih oluja.
Što si morao kupiti kupio si, ukalkulirao u prihode, nisi na rubu, ali nisi ni na sigurnom.
Nekako uspjevaš plaćati račune, školovati potomke, a nađe se i pokoja kinta za kavicu, knjigu i dikoji komadić robe.
Al vrag ti ne da mira i stalno misliš, neće ovo na dobro, aaaa jok, sve ti sumnjivo to zatišje
Pa ideš kućom i ko general prebrojavaš: komp-radi, TV-radi, vešmašina-radi, klima-radi, frižider-radi, hmmm..
Kucneš o drvo tri puta, za svaki slučaj i zahvališ se "O veličajni i moćni Božetehnike, may electric always be with you."
Jer, svako skretanje sa zacrtanoga kursa zarade/potrošnje, prosječnu obitelj baca u ... pa nema bolje riječi, od domaće...sranje! (o sranju će još biti riječi naknadno)
Dakle, čim se nešto takvoga dogodi, kreće brzo, hrvatima "k'o vode se napit", računanje zvano IZ ŠUPLJEG U PRAZNO.
Ne znam kako biraju MMF-ove stručnjake za reprogramiranje i refinanciranje, ali mi smo u tom poslu ko riba u vodi.
Odmah uposliš možđane i kreneš u reprogramiranje. Struja može čekat ovaj mjesec, knjigu otpišeš, pronađeš čime te razljutio neki od potomaka (naravno onaj s najvećim zahtjevom ) i zadereš se "Neeeš patike ovi misec, ja ti kažem!"
Malo varaš, al' Bože moj, u ljubavi, ratu i bankarenju, sve je dozvoljeno.
I eto ti učas akumuliranog kapitala za popravke.
Znam, znam, sad vi mislite, evo sa'će napisat da joj je crklo nešto od tehnike 
Ali za divno čudo nije. Crkla mi je najmanje cijenjena stvar u kući.
Crka mi vodokotlić!
I to baš za vikend. Superheroj zauzet, ni čut ga ni vidit, ja ne vozim, a bogme u bus s vodokotlićem neću i točka.
Nije to neka skupa stvar, ima ih za 120-200 kuna, pa mi neće poremetiti ni proračun, par kava manje, koja pizza manje i riješeno.
Ali iznenađena sam koliko je to važna stvar!
Nema na njemu ni filmova ni serija, ne perem robu u njemu, a ni na Blog se ne javljam s njega.. mislim vodokotlića, jel...
Nisam mu do sad uputila ni jedne jedine riječi, ni ne osvrćem se, nego onako mahinalno samo pritisnem ono "dugme" na vrhu i pustim da "institucija vodokotlića obavi svoj posao"
Sad kad ga "nema", zavrnula dovod vode jer kroz njega jadnička samo curi i curi, u šoku sam od kolike je, dosad neprimjećene, važnosti bio.
Odjednom moram nalivati vodu u kain, okrenuti se i suočiti sa vlastitim sranjem!
Strava!!!
Mora da se tako osjećaju političari kad dođu izbori.
Do sad su nas automatski potezali ili pritiskali (već prema vrsti ili opciji) kad god bi napravili neki pipi ili kaka.
Mi bi pustili da sve prođe uz kratku grmljavinu, malo klokklokklokanja i uz jedno dugo i umorno ššššššššš....
Sranja bi prošišala protjerana novim sranjima, uz poneko četkanje, ako bi se govance baš masno držalo za školjku i nije se dalo drugačije maknuti.... Poremeti(nac)lo bi im to parole o vlastitoj čistoći i morali bi potegnuti još jednom, nakon četke, da se vidi "politika čistih ruku", uz nadu da ćemo zaboraviti da je sad četka govnasta.
E sad, kad napokon, razmišljam o vodokotliću, neizostavno razmišljam i o tome gdje sve to na kraju ide?
Nekako mislimo da sve to nestaje, jer odlazi negdje drugo, ali činjenica je da govna ostaju na našem tlu.
Stara narodna poslovica kaže "Govno uvijek ispliva!"
Ma čija guzica sjedila na wc školjci, nije tu došla seruckati tulipane niti piškiti hladnu limunadu.
A svakako nije došla jer joj nedostaje umirujući, zen šum, vodokotlića.
Došla je olakšati sebi i jedino i isključivo sebi!
To što će nas nakon toga, automatski pritisnuti ili nategnuti, to nije ništa novo.
Ali bilo bi novo da se pojavi treća opcija.
Da budu prisiljeni uliti vodu u kain (lavor), okrenuti se i suočiti sa svojim sranjem!!!
-Okupili smo se ovdje dragi naši da bismo prezzzentirali naš program.
Pozzzznato je da u zzzzzadnje vrijeme trpimo strašne gubitke.
Mladi kadar nam je neobrazzzzzovan i sve više mladih stradava na poslu.
To je zzzzzato što se nismo prilagodili tehnološkom napretku.
Uzzz sve to, naše akcije potkopavaju i borci zzzzza ljudska prava!
To su izzzzzdajice u našim redovima!
Kao prvo naša stranka - ZZZ- "Zzzzzapikiraj, Zzzzzzzzabodi, Zzzzzzbriši" - zzzzastupa bolji život zzzza sve nas!
Prioritet nam je obrazzzzovanje novih specijalnih snaga koje će izzznaći načina da izzzzzbjegnemo aparate, tablete i tekućine koje naša lovina postavlja kao zzzzzzamke.
Pri tome računamo na gubitke u našim redovima, ali bezzzzz uspješne borbe smo osuđeni na propast.
Naše specijalne tigraste snage već su genetskim inženjeringom doskočile ovim zzzamkama, ali i mi ih moramo slijediti!
Uzzzz to se kao i uvijek borimo sa zzzzzastarjelim ali vrlo učinkovitim metodama mrežica na prozzzzzorima.
Ono zzzzzzzaprašivanje koje se masovno provodi u gradovima smo prijavili sudu u Strazzzzzburu!
Na kraju dolazzzzimo do izzzzzdajica u vlastitim redovima.
Borci zzzzza ljudska prava prave nam veliku štetu.
Bilo izzzzz nezzzzznanja ili zzzbog anarhizzzma, njihovo djelovanje potkopava naš opstanak!
Kao što je pozzzznato naša taktika zzzzapikiraj, zzzzzzabodi, zzzzzbriši, ugrožena je tim anarhistima koji koriste svaku priliku da zzzzazzzzzzuje budućoj žrtvi kraj uha.
Pri tome bude žrtvu koja bi inače zzzzzakašnjelo shvatila naše namjere.
Zzzzzzbog njihovog djelovanja, hrana se prerano budi i mnoga naša braća stradavaju zzzzbog pljeskanja!
Mi moramo suzzzzbiti takvo djelovanje u svojim redovima!
Stoga vas u večerašnju akciju vode naša dva najbolja terenska operativca Zzzzuuuzzzz i Zzzzzzziiiizzz !
Njihove su upute otisnute na lecima koje ćemo sad razzzdijeliti.
Pažljivo pročitajte sve stavke i sretno !
Glasajte zzzza nas ZZZ!!!
UPUTE ZZZZZA SIGURNO DJELOVANJE!
1. Preporuča se kasno hranjenje. Izzzzbjegavajte budne žrtve jer su rizzzzična skupina.
Dakle, zzza opstanak je idealno kretati u kasne akcije, kad žrtve spavaju.
Na našoj obali srećom nema puno noćne zzzzzabave pa smo u prednosti pred grčkom i španjolskom braćom.
2. Izzzaberite turiste po mogućnosti.
Oni spavaju u apartmanima bezzzz klime. Drže otvorene prozzzzore.
Često nemaju aparate-ubojice, zzzbog lijenosti, zzzzzaboravnosti ili škrtosti domaćina!
3. Kad ste pronašli mjesto gdje ćete napasti, imajte u vidu da je najbolje odmah krenuti na mušku žrtvu.
Izzzz više razzzzzloga:
a) U našem je cilju razzzmnožavanje potencijalnih žrtava.
b) Ako izzzzmučite žensku žrtvu ona odbija razzzzmnožavanje.
c) Ako to prvo napravite muškoj žrtvi, ona se počne razzzmnožavati, jer drugačije ne može zzzaspati.
d) Tako umorne žrtve idealna su prehrana.
f) Uzzz to, možemo se nadati budućim žrtvama zzzzačetim zzzahvaljujući našem djelovanju.
4. Obratite pažnju na svoje redove!
Ukoliko spazzzzite da netko od vaših kolega leti prema uzzzzglavlju, zzzzzajedničkim snagama zzzzzazzzujite na sigurnoj udaljenosti od dlana i nadajte se da će isti oni koje su došli upozzzoriti, raspljeskati izzzzdajničkog kurvinog sina!
Svi zzzzza jednog, jedan zzzzzza sve!!!
Chuck Norris je jedini objesio sliku na zvučni zid!
To mi je jedna od dražih Čak-nutih 
Predlažem novu :
Hrvati izumrli pri prelasku Pihološke granice! 
Što je to točno Psihološka granica?
I gdje su granice Psihološkim granicama?!
Od rata na ovamo, u 20 godina naše "neovisnosti", testirali su nas sa tim Psihološkim granicama, svi koji su se sjetili.
Sve ono što su stoljetne demokracije prihvaćale kroz stoljeća, nama je na brzinu nametnuto u roku od 20 godina!
I još nismo pukli ?!?
Od predaje generala, preko presuda istima, gay parada, rasprodaje države, ove jebade s Vatikanom, pa do sasvim osnovnih granica, koje se tiču cijena kruha, goriva, struje, vode, a sad i "švicarca."
Svako malo kod nas se čuje da je ovo ili ono došlo do Psihološke granice!
I sve misliš, e sad će napokon puknuti, ovo je neizdrživo!
Ujutro se probudiš, a život ide dalje, kao da nikad nije ni postojala ta famozna Psihološka granica...
Neki đava ju je pomaknuo, rastegnuo, odmaknuo i sad opet nezaustavljivo idemo prema novoj Granici, kod koje ćemo, ma evo sigurno, 100% puknuti.
Ali izgleda da prosječan Hrvat više nalikuje žvaki, nego ičemu drugome.
Mi smo pogodan materijal za prožvakati, zgnječiti, napuhati, rastegnuti i ispljunuti, kad "soka" nestane.
Tko uopće određuje kad/koliko/gdje se nalaze Psihološke granice u Hrvatskoj?
Postoji li neka skupina grafologa/psihologa, koji stoje ispred zida na kojem vise psi/grafikoni :
Cijena goriva - 8 kn (prihvatit će uz grintanje)... 9 kn (očekivana mala pobuna verbalnog karaktera).... 10 kn (ubijeni u pojam, reziginirano prihvaćanje).... 11 kn (smanjena potrošnja uz negodovanje)... 12 kn (blagi prosvjedi, prosvjednici dolaze autima)...13 kn (umjereni prosvjedi, dolazak pješke)... 14 kn (Pukli ! stoka motorizirana)
Cijena kruha - 4 kn (prihvaćanje)... 5 kn (tješit će se da je zdravije jesti manje).... 6 kn (bunit će se,ali bez kruha se ne može)... 7 kn (siromašni gladni, ali nema solidarnosti).... 8 kn (došlo dur guzici i ostali negoduju)...9 kn (Pukli ! neka jedu kolače)
Tečaj CHF - 4,85 kn (prihvatljiva ponuda).... 5,25 kn (lagana zabrinutost korisnika kredita)... 5,75 kn (potiho došaptavanje i pokušaj raspitivanja)... 6,15 kn (glasno negodovanje dužnika, vlada "prigodno" zabrinuta)... 6,59 kn (glasno negodovanje dužnika, vlada se prijeti reda radi) ...6,99 kn (dužnici stenju pod kreditima, vlada izmišlja hitne mjere)... 7,04 kn (građani na rubu, vlada u kurcu)... 7,16 kn (stoka trpi, vlada kao kokoš bez glave).... 7,50 kn (Pukla stoka ! vlada pada)
Ali nije ni svaki grafikon Psiholoških granica tako crn, ima i onih koji rade na ljepšim psi/grafikonima :
Hrvat i sex - 20 g (strastven, tvrd, brz, ne sluša šta mu govori) ... 30 g (tvrd, uči, sluša)... 40 g (zna, tvrd, strpljiv, granica probijena- kinky napokon!)...50 g (rijeđa uporaba, tvrd i nježan )...60 g (više nije nego je, viagra)...70 g (ma koga briga)
Hrvatica i sex - 20 g (strastvena, dat će ako ne'š nikom kazat)... 30 g (šta on misli di je G točka, haleluja može duže, uživa)... 40 g (naučila ga, uživa, granica probijena- kinky napokon! ).... 50 g (rijeđe upražnjavano, nježno, zauvijek skupa)... 60 g (da bar popije viagru) ... 70 (ma koga briga)
Kod nas postoji izreka " Nedao ti Bog što ti mater misli"
Kad sam bila dijete, a i kasnije u svojoj "ludoj" mladosti, nisam kužila tu izreku.
Nije mi bilo jasno o kakvoj je to podloj, pokvarenoj i groznoj izreci riječ.
Pa jbt, zar nije majka ta koja ti želi sve najbolje, najljepše, sve naj naj..
A onda sam i sama postala majka i već od prvog trena kad sam saznala da nosim dijete, shvatila sam bit gorenavedene izreke.
Uza svu sreću koju sam osjetila, po glavi su mi se počele vući misli, obilježene strahovima.
Od početne misli " da li će sve biti u redu" nizali su se scenariji svih mogućih stvari koje mogu poći krivo.
Od te davne 1992. pa na ovamo, te se misli i sad vuku... sad se vuku trostruko.
Za svaku trudnoću, sve dječije bolesti, svaki odlazak u školu, svaki izlazak vani.
Milijun strahova me potresa, ako si samo dozvolim da pustim mislima na volju.
Dok su djeca bila manja, ti su se strahovi odnosili uglavnom samo na bolesti i ne znam zbog kojeg razloga sam mislila da, kad narastu, tih strahova neću imati.
Kao da su djeca kad pređu određenu životnu dob nadalje, imuna na bolesti?!
Onda čuješ da se netko njihove dobi razbolio od nečega i shvatiš da se to još uvijek može dogoditi i tvojoj djeci.
I ne samo da ti strahovi nisu nestali, sada su im se pridružili posve novi strahovi.
Kad ih puštaš po prvi put same na more, stotinu scenarija zavrtiš u glavi.
Kad su dovoljno odrasli da ih počneš puštati vani, isto toliko scenarija mogućih opasnosti koje vrebaju.
Kad misliš da ih je ludi pubertet konačno napustio i misliš da ćeš odahnuti od gluposti koje bi sami mogli napraviti, shvatiš da su u opasnosti od gluposti koje bi drugi mogli napraviti.
Od pijanih vozača, do nasilnika svih vrsta na koje mogu naletjeti.
Da li se više bojati za žensko dijete ili muško ?
Isto je..
Sada se moj "teritorij strahova" proširio, brojem ljudi koje sreću i vremenom koje provode van kuće.
Dok sam sjedila na terasi i čekala da se najstarija kćer vrati doma, negdje oko 2 sata iza ponoći, palo je najmanje 5-6 zvijezda padalica.
Kolike su šanse, zbilja, da planet na kojem živimo svaki put bude promašen od ozbiljnog udara iz svemira?
Kolike su šanse da mi se djeci ništa ozbiljno loše ne dogodi?
Ne znam...
Ali znam da sam na 3 zvijezde padalice zaklopila oči i pomislila "Dragi Bože, čuvaj mi ih"
"Ne daj da im se dogodi ono na što ja pomišljam."
U zadnje vrijeme često vidim reklame Svi za EU
Pitanja izgledaju prepametno, a odgovori još pametnije. 
Ma kako se samo ona Ruža(poljoprivrednica) na placu sjeti pitati 'oće smjeti prodavat okrugli sir?!
Ili Ante(ribar) 'oćel' on smit lovit ribu u svom moru, a da svakoj ribi ne nadjene ime?!
Ili učenik(učenik) 'oće smit pisat Hrvatski?!
Vidiš vraga, ma komu bi palo na pamet postavljat tako važna pitanja od općeg interesa, tako mudro sročena i prenesena.
A odgovori su još mudriji.
Pojavi se uredno obučeni, ušminkani gospodin koji nije vidio ni kravu ni koću, a hrvatski? pa...
Pruža nam "adekvatnu edukaciju", na "krucijalna pitanja" o domaćim "resursima" i trudi se da građane ne ostavi u "kolapsu" neznanja 
Meni se jako sviđaju reklame Svi za EU bez obzira što ne daju suprotno viđenje, ali Bože moj, oni plat'li, oni educiraju!
Kako smo mi čuli da se EU miša i u kriv k.......rastavac, mnogi od nas "malih ljudi" su zabrinuti za životno važne stvari koje bi se mogle promjeniti ulaskom u EU.
Pa evo ja koristim priliku da prenesem neke od upita koje sam zaprimila mailom.
Mila P. 67(umirovljena učiteljica) Šibenik
Dobar Vam dan draga gospođo ToxFox.
Dok sam prije dva dana skupljala boce iz kontejnera, pokraj jednoga trgovačkog centra, do mene je došla informacija o vašem e mailu.
Kolega iz matematike i ja smo se pitali da li da Vam se obratimo sa pitanjem koje nas muči.
Kako danas nije bilo gužve u trgovini mobitelima i računalima, našla sam slobodno računalo s kojeg Vam šaljem sljedeći upit :
Da li će ulaskom u EU naknade za prikupljenu ambalažu još uvijek vrijediti, i ako hoće, da li će boce koje su bačene u vrijeme Hrvatske, vrijediti i kad Hrvatske ne bude tj. kada uđe u EU?
Zujo 24 (narkoman) Split
Alo prika ToxFox, mogu li ja postavit pitanje ka? Evo moga pitanja..
Sad sam ka ono ajmo reć na dopu svaki dan, bereš me?
Dop kupujem od Žice Huligana, i dužan sam mu ka Kerum Isusu. Zato dikod obavim koji sitni poslić.
Ka malo obijem trafiku, naberem se duvana, kondoma, i to sve dam Žici Huliganu za platit dug.
On mi svaki put opali zidarsku i kaže Mrš' stoko drogaška kaš vratit sve?!
Bereš me ?
E sad, mene ne jebe dug, mene jebe oćeli on smit mi i dalje dilit zidarske kad uđemo u EU ili će morat prijavit obrt !
Fala ... ka ono...
Elena Ustinova 20 (slobodna zdravstvena djelatnica) Makarska
Zdravstvuj Otrovnaja Lisička, ja sam poslišala negdje da tebe se može pitati za ovo pitanja Svi u EU.
Skribujem ti brzje jer da mene ne uhvati doktor ravnatelj da ja sam na internjetu.
Sad idem na jahtu od jedan šeik i tamo će biti mnogije važni ljudi, fudbaleri, direktori, gradonačeljnici i minjistri.
A to je i moje prašanje. Jas te prašam da meni kazavjut jeli ja morala dati da uđu svima ?
Ravnatijelj skaže meni da u moja pasošporte piše EU - Elena Ustinova i da Svi u EU je točna.
Molim te NE glasuvaj za ulazak!
Zdravstvuj! Tebja ljublju... Elenka
Ante Gotovac 30+ (menager) Zagreb
Fakat puca kaj sam ja čul da ti pišeš blog i zakaj mi nisi javila, kaj?
Čul sam prek nekih kanala da si feš puca, a ak buš bila i blogerica ja bum te probil!
Čuj imam ti ja veze tu v Zgrebu, si videla kak sam Simonicu probil?!
Sad sam ti u svome Mercedesu i pšem ti prek Ipoda, tak da ne'am puno vremena, samo sam te štel pitati neš?
Kaj bu u EU bilo sa tantijemima od silikona ?
Kujiš ono, kak tantijemi od pjesme kaj sam je napisal, Meni trreba lova?
Me razmeš? Ak sam ja platil onoj kučki Simonici sise i ak ona te sise unovčava, kaj ja ne bi trebal imat pravo na postotak od svakog fuka? Me razmeš ?
Bok puca, sendaj mi sliku, bum te ja zastupal, niš se ne boj.
pusapusa
Zdravko Mamić 52 ( izvršni predsjednik NK Dinamo) Zagreb
Ja samo moram napisati ovdje da onoj mučkoj đubradi od novinara, nabiguzicama i ostalima koji mrze milu nam Hrvatsku, jedinu domovinu, koja na mom srcu leži, zbog koje noćima ne spavam i zbog koje moje srce krvari jer je ovi izrodi hoće rasprodati, dakle tim istima Ja Zdravko Mamić kažem:
Hrvatska će u EU! Usprkos svima takvima koji žele uništiti Dinamo svetinju, i Hajduka koji mi je draži od moje djece.
Nije Zdravko Mamić glup,aaaaaaaaa NE!
Oni bi posvađali dva naša bratska kluba, a Ja vam kažem Ja Hajduk volim isto kao i Dinamo, a Hrvatsku najviše.
Više od Dinama, u Dinamu rasprodajem igrače, Hrvatsku ne bi rasprodao!
Gdje sam stao?
A ha, Evo Ja vam kažem, kunem se na sve svoje, Ja želim da Hrvatska uđe u EU, kad Hrvatska uđe, uće i Hajduk!
To je jedini način da taj bratski klub dočeka proljećeljetojesenizimu u Evropi!
Zato vam Ja kažem AJMOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO
(Za tebe nemam nikakvo pitanje, samo ako ti se javi neka Elena iz Ukrajine, ne vjeruj joj ništa!
Ta mućka đubrad mi podmeću i kleveću me!)
Mate 35 (vodoinstalater i galeb) Split
Alo mala, čuja sam da ti moš odgovorit na pitanja u vezi EU.
Nemam sad vremena pitat, čeka me jedna mala Čekinja tu na plaži.
Izgubija sam svoj broj mobitela pa mi ti pošalji svoj.
Ako imaš neku želju reci, ispuniću ti ribicu tri puta! 
Ljeto je i sve je puno ljetnih tema.
Na Televiziji ide "ljetna šema", što će reći, hranimo vas prožvakanim, ispljunutim, pa opet prožvakanim.
Po tko zna koji put vrte se serije propustili ste, pogledajte!
Kao da je više itko živ, osim onih novorođenih, propustio "Prijatelje."
I uostalom u čemu je poanta reprizirati nešto što ste propustili, jer je prije bilo kasno na programu, kad je opet kasno na programu, a bilo ljeto ili ne, vi bogme opet radite.
I nije samo nacionalna televizija pobornik ljetne šeme, s njom skupa i sve ostale "domaće" TV kuće rade isto!
Očito se pretpostavlja da
1. Ljeto je pa smo na godišnjem (puna 3 mjeseca?!) i sad ćemo gledati sve što smo propustili još od rata naovamo
2. Toliko smo zaradili, da uopće nismo kod kuće, nego uz plažu ispijamo koktele
3. Svi živimo na moru i kad nam je dosadno idemo na noćno kupanje ili u "ludi provod"
4. Oni koji su po prirodi stvari na godišnjem vječno (nezaposleni,umirovljenici i slični) sigurno su se uvalili kod rodbine na more i raskalašeno troše ono što su uštedjeli od širokogrudne državne skrbi.
Dakle, htjeli mi to ili ne, TeVejci su zaključili da je Hrvatska evribari đuture na godišnjem odmoru!
Sukladno s tim, i oni su na godišnjem, mišlju, riječju, serijom i emisijom.
Da li zbog toga HTV ukida plaćanje pretplate na 3 mjeseca?
Imate li dojam da ste u second hand shopu, a plaćate cijenu kao da ste kupili glanjcik novo?!
I da je još second hand shop, hajde hajde, nego je to bogtepita koji hand shop prežvakanog, viđenog, odgledanog...
Emisija Boje turizma, koja je kao fol svježa, nije zaslužila ni slova. Osim da im kažem da im je kvaliteta i zanimljivost emisije dobila ocjenu - sjedi gdje jesi jer ni za di si nisi!
Sad su, hvala ti Bože!, ukinuli i HNL, i prebacili ga na MaxTV, na čemu sam im posve zahvalna.
Svaki put kad je zakoniti gledao te utakmice, ja bih se sjetila one reklame s praznim stadionom, golubovima koji seru na "ručnom semaforu" i povicima "moja, moja!"
Ako im netko zbog HNL-a pređe na MaxTV, ja im od srca čestitam!
S druge pak strane gledano, pronaći ćemo da nam je ljepše bez njih.
Ljudi će se više družiti, braviti u prirodi, čitati, baviti se hobijima, netko će možda postati i bloger.
Puno se toga može raditi i bez TV-a
Puno lipih stvari, samo ne smin kazat!
