GLAS ISTRE DOBIO NA UVID NEPOZNATE DOKUMENTE O TOME GDJE JE JOŠ PRIJE PETNAESTAK GODINA BILA GRANIČNA CRTA


Vjerodostojnost te činjenice svakako pokazuje potpis Geodetskog zavoda Slovenije pod zemljopisne karte u The Timesovu atlasu • Stručnjaci za pomorsko pravo i granična pitanja, s kojima smo »off the record« razgovarali proteklih dana, kažu da bi zemljovidi, poput ovog iz 1991., mogli osnažiti hrvatsku arbitražnu poziciju

Slovenski kartografi podijelili su Piranski zaljev po sredini

Piše Dubravko GRAKALIĆ


ZAGREB -
Rasprave o hrvatsko-slovenskoj granici, posebno o njezinom morskom dijelu, dospjele su u mrtvu ulicu. Nakon što su obje strane, u posljednjih petnaestak godina, iznijele gotovo sve argumente kojima raspolažu, hrvatska državna politika ponovno je ponudila međunarodnu arbitražu kao način rješenja spornih graničnih pitanja, što službena Ljubljana ne prihvaća.

Posljednji prijepor oko granice zbio se ovog tjedna za zasjedanja zajedničkog odbora Sabora i Europskog parlamenta, kada je iz zajedničke izjave, na zahtjev slovenskog zastupnika Boruta Pahora, izbačena formulacija o pravnom rješavanju graničnih pitanja. Istodobno, hrvatski dužnosnici, prilično sigurni u svoje argumente, tvrde kako bi se Sabor mogao svojom odlukom unaprijed obavezati da će prihvatiti odluku arbitražnog tijela – ako isto učini i slovenski Državni zbor.

U jeku novih rasprava o hrvatsko-slovenskoj morskoj i kopnenoj granici, Glas Istre je dobio na uvid nepoznate dokumente o tome gdje je, po mišljenju slovenske strane, još prije petnaestak godina bila granična crta. Oni su zanimljivi zbog sadašnjih apetita Ljubljane, koja želi preuzeti dio hrvatskog morskog akvatorija, te dobiti izlaz na otvoreno more. Glavna zadaća recentne slovenske vanjske politike, čiji je kreator dr. Dimitrij Rupel, ministar vanjskih poslova, rješavanje je odnosa s Hrvatskom na način da »Dežela« dobije maksimalne ustupke na kopnenoj i morskoj granici. Kako bi se to ostvarilo, Ljubljana je odustala i od nekih vlastitih zaključaka i stručnih mišljenja, vidljivih iz zemljopisnih karata i dokumenata koji su područje granice u Istri, te posebice u Savudrijskoj vali, obrađivali u proteklih dvadesetak godina.

Primjerice, slovensko izdanje znamenitog The Timesova »Atlasa svijeta«, što ga je 1991. izdala Cankarjeva založba, prikazuje graničnu crtu kod Pirana na način koji je slovenskoj politici danas posve neprihvatljiv. Ali, tada, u vrijeme raspada SFR Jugoslavije, slovenski kartografi ucrtali su graničnu crtu na moru baš onako kako se ona doživljavala za vrijeme bivše savezne države – po sredini zaljeva kod Pirana.
»Atlas sveta« Cankarjeve založbe – tadašnjeg vodećeg izdavačkog poduzeća u Sloveniji – objavljen je 1991. godine, u suradnji s britanskim izdavačem The Times Books Ltd. Riječ je o prijevodu i obradi originalnog engleskog svjetskog atlasa, s dodatkom od 38 stranica gdje su obrađene Slovenija, Jugoslavija i susjedne države. Na stranici 102 tiskana je karta »Zahodna Hrvaška« (Zapadna Hrvatska), na kojoj je prikazana čitava Istra, Slovensko primorje i Piranski zaljev s crtom preko sredine.

Zanimljivo je istaknuti da zemljovidi svih dijelova bivše Jugoslavije nisu preuzeti iz The Timesova izvornika, nego su ih nacrtali slovenski kartografi. U impressumu su kao autori navedeni Geodetski zavod Slovenije i redakcija atlasa, odnosno pojedinačno Božidar Graff, Slavko Štefanac i Zvonimir Križovan.

Izdavačkoj kući Cankarjeva založba bilo je razvidno kako atlas nastaje u ključnom povijesnom razdoblju, u vremenima osamostaljivanja Slovenije i Hrvatske, te su to naglasili u predgovoru, napisanom u proljeće 1991. »Određene promjene u svijetu i u nas posebno su otežale pripremu ovog djela«, stoji u uvodniku »Atlasa svijeta«. »Sloveniju smo, na primjer, pokušali prikazati kao samostalnu državu, no po drugoj strani (u dijelu tematskih karata) još je uključena u jugoslavensku zajednicu,« stoji u uvodniku, gdje je naglašeno da su sredinom proljeća 1991. morali »podvući crtu« i predati knjigu u tisak.
Dakle, u to su vrijeme – kako zemljovid pokazuje – slovenski kartografi Sloveniju kao samostalnu državu prikazivali s granicom po sredini Piranskog zaljeva. Vjerodostojnost te činjenice svakako pokazuje potpis Geodetskog zavoda Slovenije pod zemljopisne karte u The Timesovu atlasu.

U proteklih petnaestak godina slovenska kartografija se promijenila, iako su činjenice, osnažene zaključcima Badinterove komisije, ostale nepromijenjene. Stručnjaci za pomorsko pravo i granična pitanja, s kojima smo »off the record« razgovarali proteklih dana, kažu da bi zemljovidi, poput ovog iz 1991., mogli osnažiti hrvatsku arbitražnu poziciju. A to nisu jedini nepoznati dokumenti koji su na raspolaganju.

Slovenski kartografi podijelili Piranski zaljev po sredini