subota, 30.08.2008.

hrvatska

Glavni grad Zagreb

Službeni jezik hrvatski

Vlada
- Predsjednik Stjepan Mesić
- Predsjednik Vlade Ivo Sanader

Neovisnost 25. lipnja 1991.
Površina 123. po veličini
- ukupno 56.542 1) km˛
- % vode 0,2 %

Stanovništvo 117. po veličini
- ukupno (2001) 4.437.460
- gustoća 78,5/km˛

BDP (PKM) procjena 2007.
- ukupno 69,866 milijardi $ (71.)
- po stanovniku 15,733 $ (52.)

Valuta kuna (100 lipa)

Pozivni broj +385

Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti

Internetski nastavak .hr
1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km˛




Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je država zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Hrvatska graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom na istoku sa Srbijom na jugu i zapadu s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.

Hrvatska ima prema popisu iz 2001. godine 4.437.460 stanovnika [1]. Hrvati čine gotovo 90% stanovništva dok su najznačajnija manjina Srbi koji čine oko 4.5% stanovništva. Ostale manjine čine manje od 0.5% stanovništva. Kopnena površina iznosi 56.542 km˛, a površina teritorijalnog mora 31.067 km˛. Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje.

Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Hrvatska je članica Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.[2][3] te kandidat za ulazak u EU. Pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u primila je 3. travnja 2008., a ulazak se očekuje početkom 2009. godine.[4]

Sadržaj [sakrij]
1 Zemljopis
1.1 Klima
2 Povijest
3 Politika
3.1 Hrvatski sabor
3.2 Predsjednik Republike i Vlada
3.3 Sudstvo
4 Upravna podjela
5 Gospodarstvo
6 Promet
7 Stanovništvo
8 Kultura
9 Reference
10 Vanjske poveznice



Zemljopis
Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Hrvatske


Hrvatska ima:

jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).
Površina mora: 33.200 km˛
Površina zemlje i mora: 89.810 km˛
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km˛
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije

Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km


Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad), Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)


Hrvatska iz svemira
Klima
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.


Povijest
Glavni članak: Povijest Hrvatske

Hrvati su narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex Croatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Krešimirom IV. (1058.-1074.) i Dmitrom Zvonimirom (1075.-1089.).

Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor izabrao Habsburgovce za vladarsku kuću kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom.

Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije.

Krajem šezdesetih godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta Matica hrvatska, studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar. Pokret se posebno proširio do proljeća 1971. godine pa je i nazvan Hrvatsko proljeće. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te Josip Broz Tito smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava 1974. godine snažno je ojačan republički individualitet.

Titovom smrću 1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u Srbiji koja na političko vodstvo dovodi Slobodana Miloševića dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav.

Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premoćnu pobjedu ostvaruje HDZ predvođen dr. Franjom Tuđmanom, te se 30. svibnja konstituira višestranački Sabor. Referendumom održanim 19. svibnja 1991. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godine raskida sve državnopravne sveze sa dosadašnjom SFRJ.

Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje Domovinski rat, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana privatizacijom, te nedemokratičnost. Na parlamentarnim izborima 2000. godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni SDP, HSLS, HSS, HNS, LS i IDS. Premijer je Ivica Račan. Stjepan Mesić je izabran za predsjednika 2000. godine, a reizabran 2005. Na vlast 2003. dolazi reformirani HDZ predvođen dr. Ivom Sanaderom koji trenutno služi drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima 2007. Razdoblje nakon 2000. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa.

Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji, a 3. travnja 2008. primila je pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u.


Politika
Glavni članak: Politika Hrvatske


Hrvatski saborOd usvajanja novog Ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.


Hrvatski sabor
Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:

15. siječnja - 15. srpnja
15. rujna - 15. prosinca.

Predsjednik Republike i Vlada
Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

Vlada Republike Hrvatske, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se predsjednik Vlade. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduženih za određena područja upravljanja.


Sudstvo
Hrvatska ima složen sustav sudstva. Postoje sudovi opće nadležnosti:

Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud u državi,
županijski sudovi i
općinski sudovi, te;
sudovi posebne nadležnosti:

Upravni sud Republike Hrvatske,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske,
trgovački sudovi,
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
prekršajni sudovi.
Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države.

Vidi još i: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Upravna podjela
Glavni članak: Hrvatske županije


Hrvatske županijeHrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad* koji ima status županije:

Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Grad Zagreb*
Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis gradova u Hrvatskoj po županijama
Popis općina u Hrvatskoj


Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske


DubrovnikBruto domaći proizvod je 2007. prema MMF iznosio 50,053 milijarde USD ili 11 271 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2006. godinu bio 6%. Prema paritetu kupovne moći ukupni BDP je 69,866 milijardi USD ili 15,733 USD per capita. Prosječna neto plaća za travanj 2008. iznosila je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 5,036 kuna.

Deficit platne bilance je 2005. iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% BDP-a. Razlog tome je premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u 2006. i 2007. Devizne su pričuve na kraju 2004. godine iznosile gotovo 6,4 milijarda eura.

Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijarda eura.


Grad Korčula.Stanje gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije, glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je u svibnju 2008. godine 230 000 nezaposlenih, što iznosi oko 13,2% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu.

Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od međunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijarda USD.

Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini prerađivačka industrija. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u. Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a. Distributivna trgovina zapošljava oko 15% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija.


Promet
Sredinom 2005. je u promet puštena autocesta Zagreb–Split. Rijeka je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u 2007. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u Zagrebu, Zadaru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Osijeku i Puli. Croatia Airlines je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. Jadrolinija je najveći brodarski prijevoznik.


Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Hrvatske


�� Hrvati

�� Srbi

�� Česi

�� Mađari

�� regionalno izjašnjeni

Stanovništvo po narodnostima u RH 2001.U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2001.[5] živjelo 4.437.460 stanovnika (2.301.560 žena i 2.135.900 muškaraca). Prosjećna starost stanovništva bila je 39,3 godine (41,0 za žene i 37,5 za muškarce).

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (89,6%). Glavna nacionalna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovništva.

Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98,5%.

Prema popisu stanovništva iz 2001. g. najzastupljenija vjeroispovjest je katolička (87,83%). Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno čine manje od 1% stanovništva[6].

Službeni jezik je hrvatski, koji pripada među slavenske jezike i koristi latinično pismo.


Kultura
Glavni članak: Kultura Hrvatske


Amfiteatar u Puli, IstraHrvatska se kultura zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da kravata, popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske.

Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića za književnost te Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke za kemiju. Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Meštrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale - izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle - izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vrančića - izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića - izumitelja torpeda, znanstvenike poput Ruđera Boškovića, Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić- Maružanić, Marina Držića, Ivana Gundulića, Miroslava Krleže, Marka Marulića, Ivana Mažuranića, te vrhunskih sportaša poput Dražena Petrovića, Krešimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivaniševića, Janice Kostelić.

Državni blagdani (neradni dani) u Republici Hrvatskoj [7] Datum Blagdan
1. siječnja Nova godina
6. siječnja Sveta tri kralja
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa Tijelovo
22. lipnja Dan antifašističke borbe
25. lipnja Dan državnosti
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenog Svi sveti
25. i 26. prosinca Božićni blagdani


Reference
‘ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.. Državni zavod za statistiku RH.
‘ Popis država članica Ujedinjenih naroda (engleski).
‘ Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) (engleski).
‘ "NATO želi da se Hrvatska i Albanija pridruže savezu do summita 2009." (engleski).
‘ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.. Državni zavod za statistiku RH.
‘ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.. Državni zavod za statistiku RH.
‘ Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst). Narodne novine 136/2002 (2002-11-21).




Vanjske poveznice
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:
Hrvatska Wikimedia Atlas - Croatia, sadrži Croatia karte.
Početna stranica Republike Hrvatske
Hrvatski web-katalog
Vodič kroz Hrvatsku
Odluka o samostalnosti
Otkrij CEFTA
Albanija • Crna Gora • Bosna i Hercegovina • Hrvatska • Kosovo • Makedonija • Moldavija • Srbija


Otkrij Države u Europi
Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija3) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar3) • Crna Gora • Češka • Danska4) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Kosovo 2) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška4) • Njemačka • Poljska • Portugal4) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska4) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo4) • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ĺlandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Fřroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija5) (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)3) • Južna Osetija5) (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)3)

1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 46 država članica UN-a (kolovoz 2008.) 3) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 4) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe. 5) priznata samo od strane Ruske Federacije

Otkrij Frankofonija
Članice:

Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauritanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika

Promatrači:

Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina


Otkrij NATO
Države članice: Belgija • Bugarska • Češka • Danska • Estonija • Francuska • Grčka • Island • Italija • Kanada • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • SAD • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Turska • UK

Države kandidati: Albanija • Hrvatska • Makedonija


Ovo je glavno značenje pojma Hrvatska. Za druga značenja, pogledajte Republika Hrvatska (Buenos Aires).

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska"
Kategorija: Hrvatska
PoglediČlanak Razgovor Vidi izvornik Stare izmjene Osobni alatiPrijavi se Orijentacija
Glavna stranica
Kafić
Aktualno
Nedavne promjene
Slučajna stranica
Pomoć
Donacije
Traži
Alati
Što vodi ovamo
Povezane promjene
Postavi datoteku
Posebne stranice
Verzija za ispis
Trajna poveznica
Citiraj ovaj članak
Drugi jezici
Afrikaans
Alemannisch
 -›
Aragonés
'D91(J)
*!
Asturianu
AzYrbaycan
Boarisch
Žemaitška
5;0@CA:0O
5;0@CA:0O (B0@0H:52VF0)
J;30@A:8
¬ľ‚˛ľ
‡®ľ°  ľ°/¬ż·ÍŁÁŞÍ°żŻĽľ ®ŁżŞÁ°Ŕ
Brezhoneg
Bosanski
Catalŕ
>EG89=
Cebuano
Q1r1mtatarca
Česky
Kaszëbsczi
!;>2c
=LA:J / ! 

Cymraeg
Dansk
Deutsch
Zazaki
Dolnoserbski
‹¨�¬€¨„¦�°
•»»·˝ąş¬
English
Esperanto
Espańol
Eesti
Euskara
A'13Ě
Suomi
Vőro
Fřroyskt
Français
Arpetan
Furlan
Frysk
Gaeilge
Gŕidhlig
Galego
Avańe'˝
Gaelg
Hak-kâ-fa
Hawai`i
âŃčŮę
9?(M&@
Hornjoserbsce
Kreyňl ayisyen
Magyar
@aue€ev
Interlingua
Bahasa Indonesia
Interlingue
Ilokano
Ido
Íslenska
Italiano
ĺ,ž
ĺĐŕ×ăÚŘ
š070›H0
•¨Í¨ˇ
m´
Kurdî / CH1/Ě
Kernewek
K@3K7G0
Latina
Lëtzebuergesch
Limburgs
Líguru
Lingála
Lietuvis
Latviešu
0:54>=A:8
.2/>3
.0> @
Bahasa Melayu
Malti
Dorerin Naoero
N
huatl
Plattdüütsch
(G*>2@
Nederlands
*Norsk (nynorsk),
*Norsk (bokmĺl),
Novial
Occitan
@>=0C
Kapampangan
Norfuk / Pitkern
Polski
Piemontčis
~š*H
Portuguęs
Runa Simi
Română
Armăneashce
CAA:89
88MC$
Sicilianu
Sámegiella
Srpskohrvatski / !@?A:>E@20BA:8
Simple English
Slovenčina
Slovenščina
Shqip
!@?A:8 / Srpski
Seeltersk
Svenska
Kiswahili
Ślůnski
¤®ż´Í
">·8:ă
D"
Türkmen
Tagalog
Türkçe
#4 #:@0W=AL:0
'1/H
O'zbek
Včneto
Tiżng ViÇt
Volapük
Winaray
Wolof
4í
ŮŮ´ÓŮé
-‡
Bân-lâm-gú
µž

Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 14:13, 27. kolovoz 2008. Sadržaji se koriste u skladu s GNU Free Documentation License. Zaštita privatnosti Impresum Uvjeti korištenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.