Glavni grad Zagreb
Slubeni jezik hrvatski
Vlada
- Predsjednik Stjepan Mesić
- Predsjednik Vlade Ivo Sanader
Neovisnost 25. lipnja 1991.
Povrina 123. po veličini
- ukupno 56.542 1) km˛
- % vode 0,2 %
Stanovnitvo 117. po veličini
- ukupno (2001) 4.437.460
- gustoća 78,5/km˛
BDP (PKM) procjena 2007.
- ukupno 69,866 milijardi $ (71.)
- po stanovniku 15,733 $ (52.)
Valuta kuna (100 lipa)
Pozivni broj +385
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .hr
1) S pripadajućim obalnim morem povrina iznosi 89,810 km˛
Hrvatska (slubeni naziv: Republika Hrvatska) je drava zemljopisno smjetena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Hrvatska graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom na istoku sa Srbijom na jugu i zapadu s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturoloki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.
Hrvatska ima prema popisu iz 2001. godine 4.437.460 stanovnika [1]. Hrvati čine gotovo 90% stanovnitva dok su najznačajnija manjina Srbi koji čine oko 4.5% stanovnitva. Ostale manjine čine manje od 0.5% stanovnitva. Kopnena povrina iznosi 56.542 km˛, a povrina teritorijalnog mora 31.067 km˛. Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i političko sredite zemlje.
Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Hrvatska je članica Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.[2][3] te kandidat za ulazak u EU. Pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u primila je 3. travnja 2008., a ulazak se očekuje početkom 2009. godine.[4]
Sadraj [sakrij]
1 Zemljopis
1.1 Klima
2 Povijest
3 Politika
3.1 Hrvatski sabor
3.2 Predsjednik Republike i Vlada
3.3 Sudstvo
4 Upravna podjela
5 Gospodarstvo
6 Promet
7 Stanovnitvo
8 Kultura
9 Reference
10 Vanjske poveznice
Zemljopis
Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Hrvatske
Hrvatska ima:
jezera i breuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (sredinja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
poumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, to spada u Dinaride;
kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).
Povrina mora: 33.200 km˛
Povrina zemlje i mora: 89.810 km˛
Ukupna gospodarska povrina: 113.680 km˛
Duina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije
Duina obale: 5.835 km
Duina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Duina obale na otocima: 4.058 km
Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)
Vaniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospić ( sjedite najveće Hrvatske upanije) ibenik, Slavonski Brod, Mali Loinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad), Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)
Hrvatska iz svemira
Klima
Klima je u unutranjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlanim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s neto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe poloaj u sjevernom umjerenom pojasu.
Prosječna temperatura u unutranjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.
Povijest
Glavni članak: Povijest Hrvatske
Hrvati su narod koji je doselio u dananje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex Croatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dravu znatne veličine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Kreimirom IV. (1058.-1074.) i Dmitrom Zvonimirom (1075.-1089.).
Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teke udarce zbog irenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor izabrao Habsburgovce za vladarsku kuću kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom.
Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ula u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Drava Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snaan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije.
Krajem ezdesetih godina javljaju se zahtjevi za razvlatenje federalne vlasti, jačanje trine privrede te se kritiziraju unitarističke i centralitičke tendencije u Jugoslaviji. Viegodinja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su sredita Matica hrvatska, studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar. Pokret se posebno proirio do proljeća 1971. godine pa je i nazvan Hrvatsko proljeće. irenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te Josip Broz Tito smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donoenjem Ustava 1974. godine snano je ojačan republički individualitet.
Titovom smrću 1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko sloenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teke političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom trinih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u Srbiji koja na političko vodstvo dovodi Slobodana Miloevića dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje viestranački sustav.
Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premoćnu pobjedu ostvaruje HDZ predvođen dr. Franjom Tuđmanom, te se 30. svibnja konstituira viestranački Sabor. Referendumom odranim 19. svibnja 1991. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu dravu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna drava. Neuspjehom u rjeavanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godine raskida sve dravnopravne sveze sa dosadanjom SFRJ.
Oruanom pobunom dijela srpskog stanovnitva počinje Domovinski rat, koji je zavrio 1995. godine hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loa gospodarska situacija uzrokovana privatizacijom, te nedemokratičnost. Na parlamentarnim izborima 2000. godine pobjeđuje koalicija est stranaka u koju su uključeni SDP, HSLS, HSS, HNS, LS i IDS. Premijer je Ivica Račan. Stjepan Mesić je izabran za predsjednika 2000. godine, a reizabran 2005. Na vlast 2003. dolazi reformirani HDZ predvođen dr. Ivom Sanaderom koji trenutno slui drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima 2007. Razdoblje nakon 2000. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa.
Jo od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji, a 3. travnja 2008. primila je pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u.
Politika
Glavni članak: Politika Hrvatske
Hrvatski saborOd usvajanja novog Ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najvie 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:
15. siječnja - 15. srpnja
15. rujna - 15. prosinca.
Predsjednik Republike i Vlada
Predsjednik Republike je poglavar drave, a bira se svakih pet godina. Osim to je vrhovni zapovjednik Oruanih snaga, predsjednik drave imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.
Vlada Republike Hrvatske, kao izvrna vlast, predlae zakone i proračun, izvrava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se predsjednik Vlade. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduenih za određena područja upravljanja.
Sudstvo
Hrvatska ima sloen sustav sudstva. Postoje sudovi opće nadlenosti:
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud u dravi,
upanijski sudovi i
općinski sudovi, te;
sudovi posebne nadlenosti:
Upravni sud Republike Hrvatske,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske,
trgovački sudovi,
Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske
prekrajni sudovi.
Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tubi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske drave.
Vidi jo i: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Upravna podjela
Glavni članak: Hrvatske upanije
Hrvatske upanijeHrvatska je podijeljena na 20 upanija i jedan grad* koji ima status upanije:
Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varadinska
Koprivničko-krievačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Poeko-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
ibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Grad Zagreb*
Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis gradova u Hrvatskoj po upanijama
Popis općina u Hrvatskoj
Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske
DubrovnikBruto domaći proizvod je 2007. prema MMF iznosio 50,053 milijarde USD ili 11 271 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2006. godinu bio 6%. Prema paritetu kupovne moći ukupni BDP je 69,866 milijardi USD ili 15,733 USD per capita. Prosječna neto plaća za travanj 2008. iznosila je prema podacima Dravnog zavoda za statistiku 5,036 kuna.
Deficit platne bilance je 2005. iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% BDP-a. Razlog tome je premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u 2006. i 2007. Devizne su pričuve na kraju 2004. godine iznosile gotovo 6,4 milijarda eura.
Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijarda eura.
Grad Korčula.Stanje gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je dolo do privatizacije, glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je u svibnju 2008. godine 230 000 nezaposlenih, to iznosi oko 13,2% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu dravu.
Turizam je iznimno vaan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od međunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijarda USD.
Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapoljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini prerađivačka industrija. Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u. Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a. Distributivna trgovina zapoljava oko 15% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija.
Promet
Sredinom 2005. je u promet putena autocesta ZagrebSplit. Rijeka je najveća luka na Jadranu s vie od 13 milijuna tona tereta u 2007. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u Zagrebu, Zadaru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Osijeku i Puli. Croatia Airlines je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. Jadrolinija je najveći brodarski prijevoznik.
Stanovnitvo
Glavni članak: Stanovnitvo Hrvatske
Hrvati
Srbi
Česi
Mađari
regionalno izjanjeni
Stanovnitvo po narodnostima u RH 2001.U Hrvatskoj je prema popisu stanovnitva iz 2001.[5] ivjelo 4.437.460 stanovnika (2.301.560 ena i 2.135.900 mukaraca). Prosjećna starost stanovnitva bila je 39,3 godine (41,0 za ene i 37,5 za mukarce).
Veliku većinu stanovnitva Hrvatske čine Hrvati (89,6%). Glavna nacionalna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovnitva.
Demografska tranzicija je zavrena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani ivotni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98,5%.
Prema popisu stanovnitva iz 2001. g. najzastupljenija vjeroispovjest je katolička (87,83%). Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno čine manje od 1% stanovnitva[6].
Slubeni jezik je hrvatski, koji pripada među slavenske jezike i koristi latinično pismo.
Kultura
Glavni članak: Kultura Hrvatske
Amfiteatar u Puli, IstraHrvatska se kultura zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima est spomenika svjetske batine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da kravata, popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske.
Hrvatska je svjetskoj batini dala mnoge velikane: od knjievnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaa i ratnika. Kao najvaniji mogu se spomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića za knjievnost te Vladimira Preloga i Lavoslava Ruičke za kemiju. Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Metrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale - izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle - izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vrančića - izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića - izumitelja torpeda, znanstvenike poput Ruđera Bokovića, Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić- Maruanić, Marina Drića, Ivana Gundulića, Miroslava Krlee, Marka Marulića, Ivana Mauranića, te vrhunskih sportaa poput Draena Petrovića, Kreimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivanievića, Janice Kostelić.
Dravni blagdani (neradni dani) u Republici Hrvatskoj [7] Datum Blagdan
1. siječnja Nova godina
6. siječnja Sveta tri kralja
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa Tijelovo
22. lipnja Dan antifaističke borbe
25. lipnja Dan dravnosti
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenog Svi sveti
25. i 26. prosinca Boićni blagdani
Reference
Popis stanovnitva, kućanstava i stanova 2001.. Dravni zavod za statistiku RH.
Popis drava članica Ujedinjenih naroda (engleski).
Rezolucija Opće skuptine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) (engleski).
"NATO eli da se Hrvatska i Albanija pridrue savezu do summita 2009." (engleski).
Popis stanovnitva, kućanstava i stanova 2001.. Dravni zavod za statistiku RH.
Popis stanovnitva, kućanstava i stanova 2001.. Dravni zavod za statistiku RH.
Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročićeni tekst). Narodne novine 136/2002 (2002-11-21).
Vanjske poveznice
U Wikimedijinu spremniku nalazi se jo materijala na temu:
Hrvatska Wikimedia Atlas - Croatia, sadri Croatia karte.
Početna stranica Republike Hrvatske
Hrvatski web-katalog
Vodič kroz Hrvatsku
Odluka o samostalnosti
Otkrij CEFTA
Albanija Crna Gora Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Makedonija Moldavija Srbija
Otkrij Drave u Europi
Samostalne drave
Albanija Andora Armenija3) Austrija Azerbejdan1) Belgija Bjelorusija Bosna i Hercegovina Bugarska Cipar3) Crna Gora Čeka Danska4) Estonija Finska Francuska3) Grčka Gruzija1) Hrvatska Irska Island Italija Kazahstan1) Kosovo 2) Latvija Lihtentajn Litva Luksemburg Mađarska Makedonija Malta Moldavija Monako Nizozemska3) Norveka4) Njemačka Poljska Portugal4) Rumunjska Rusija1) San Marino Slovačka Slovenija Srbija panjolska4) vedska vicarska Turska1) Ujedinjeno Kraljevstvo4) Ukrajina Vatikan
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia Ĺlandski otoci Gibraltar Guernsey Otok Man Fřroyar Jersey Jan Mayen Svalbard
Nepriznate drave:
Abhazija5) (Gruzija) Gorski Karabah (Azerbejdan)3) Juna Osetija5) (Gruzija) Pridnjestrovlje (Moldavija) Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)3)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 46 drava članica UN-a (kolovoz 2008.) 3) U potpunosti u Aziji, ali ima drutvene i političke veze s Europom. 4) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe. 5) priznata samo od strane Ruske Federacije
Otkrij Frankofonija
Članice:
Albanija Andora Belgija Benin Bjelokosna Obala Bugarska Burkina Faso Burundi Cipar Čad Demokratska Republika Kongo Dominika Dibuti Egipat Ekvatorska Gvineja Francuska Francuska Gvajana Gabon Gana Grčka Gvadalupa Gvineja Gvineja Bisau Haiti Kamboda Kamerun Kanada Kanada-Novi Brunswick Kanada-Québec Komori Laos Libanon Luksemburg Madagaskar Makedonija Mali Martinik Mauritanija Mauricijus Maroko Monako Niger Republika Kongo Rumunjska Ruanda Sejeli Senegal Sveta Lucija Sveti Petar i Mikelon Sveti Toma i Princip Srednjoafrička Republika vicarska Togo Tunis Vanuatu Vijetnam Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija Austrija Čeka Gruzija Hrvatska Litva Mađarska Mozambik Poljska Slovačka Slovenija Srbija Ukrajina
Otkrij NATO
Drave članice: Belgija Bugarska Čeka Danska Estonija Francuska Grčka Island Italija Kanada Latvija Litva Luksemburg Mađarska Nizozemska Norveka Njemačka Poljska Portugal Rumunjska SAD Slovačka Slovenija panjolska Turska UK
Drave kandidati: Albanija Hrvatska Makedonija
Ovo je glavno značenje pojma Hrvatska. Za druga značenja, pogledajte Republika Hrvatska (Buenos Aires).
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska"
Kategorija: Hrvatska
PoglediČlanak Razgovor Vidi izvornik Stare izmjene Osobni alatiPrijavi se Orijentacija
Glavna stranica
Kafić
Aktualno
Nedavne promjene
Slučajna stranica
Pomoć
Donacije
Trai
Alati
to vodi ovamo
Povezane promjene
Postavi datoteku
Posebne stranice
Verzija za ispis
Trajna poveznica
Citiraj ovaj članak
Drugi jezici
Afrikaans
Alemannisch
-
Aragonés
'D91(J)
*!
Asturianu
AzYrbaycan
Boarisch
emaitka
5;0@CA:0O
5;0@CA:0O (B0@0H:52VF0)
J;30@A:8
Źž˛ž
Žž° ž°/ŹżˇÍŁÁŞÍ°żŻźž ŽŁżŞÁ°Ŕ
Brezhoneg
Bosanski
Catalŕ
>EG89=
Cebuano
Q1r1mtatarca
Česky
Kaszëbsczi
!;>2c=LA:J / !
Cymraeg
Dansk
Deutsch
Zazaki
Dolnoserbski
¨Ź¨Ś°
ťťˇ˝šşŹ
English
Esperanto
Espańol
Eesti
Euskara
A'13Ě
Suomi
Vőro
Fřroyskt
Français
Arpetan
Furlan
Frysk
Gaeilge
Gŕidhlig
Galego
Avańe'˝
Gaelg
Hak-kâ-fa
Hawai`i
âŃčŮę
9?(M&@
Hornjoserbsce
Kreyňl ayisyen
Magyar
@aueev
Interlingua
Bahasa Indonesia
Interlingue
Ilokano
Ido
Íslenska
Italiano
ĺ,
ĺĐŕ×ăÚŘ
070H0
¨Í¨Ą
\m´
Kurdî / CH1/Ě
Kernewek
K@3K7G0
Latina
Lëtzebuergesch
Limburgs
Líguru
Lingála
Lietuvis
Latvieu
0:54>=A:8
.2/>3
.0> @
Bahasa Melayu
Malti
Dorerin Naoero
Nhuatl
Plattdüütsch
(G*>2@
Nederlands
*Norsk (nynorsk),
*Norsk (bokmĺl),
Novial
Occitan
@>=0C
Kapampangan
Norfuk / Pitkern
Polski
Piemontčis
~*H
Portuguęs
Runa Simi
Română
Armăneashce
CAA:89
88MC$
Sicilianu
Sámegiella
Srpskohrvatski / !@?A:>E@20BA:8
Simple English
Slovenčina
Slovenčina
Shqip
!@?A:8 / Srpski
Seeltersk
Svenska
Kiswahili
lůnski
¤Žż´Í
">ˇ8:ă
D"
Türkmen
Tagalog
Türkçe
#4
'1/H
O'zbek
Včneto
Tiżng ViÇt
Volapük
Winaray
Wolof
4í
ŮŮ´ÓŮé
-
Bân-lâm-gú
ľ
Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 14:13, 27. kolovoz 2008. Sadraji se koriste u skladu s GNU Free Documentation License. Zatita privatnosti Impresum Uvjeti koritenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti
Post je objavljen 30.08.2008. u 21:03 sati.