Tko su najpopularniji radijski voditelji u Hrvatskoj

---

Click here: Ovo su najpopularniji novinari u Hrvatskoj

---

Velika očekivanja od nove vlasti nema ni urednica tportala Đurđica Klancir, koja se založila za veću otvorenost vlasti prema javnosti, pogotovo s obzirom da su prvi istupi pojedinih aktera pokazali da im se nimalo ne sviđa propitivanje, bilo njihove imovine, bilo njihovih poteza, čime šalju zabrinjavajuće signale: 'Primjeri pokazuju da imamo istu političku elitu kao i prije, ne vole kad ih se pita, i to su signali koji mnogo govore. Od radijskih novinara daleko je najpopularnija Barbara Kolar, drugi je Davor Dretar Drele a treći po plasmanu Luka Bulić. U listi od 114 imena koja su ispitanici naveli, 30 je ženskih i 83 muške osobe. Mislav Bago uvjerljivo je najpopularniji hrvatski novinar, pokazalo je veliko istraživanje koja su od 12.

Rang-liste objavljene su u ponedjeljak, 18. Media Net je popularnost hrvatskih novinara ispitao metodom telefonske ankete koja je provedena od 12. Kako je istraživanje provedeno među slušateljima - krajnjim konzumentima, da se tako izrazim, vjerujem da je to najbolja potvrda onog što radim ne samo ja nego cijela Antena Zagreb.

Tko su najpopularniji radijski voditelji u Hrvatskoj - Podružnice MCA grupe pioniri su praćenja medija u regiji od ranih devedesetih te su se u novom mileniju razvili u lidere na tržištu, s naprednim tehnološkim rješenjima i sve sofisticiranijim proizvodima i uslugama. U istom razdoblju analizirano je 58 tisuća radijskih objava, a najčešće su preuzimani prilozi Željka Matića, Snježane Miljak i Brune Perića.

Transparentno vlasništvo nad medijima uz poštivanje prateće zakonske regulative tako da redakcija sudjeluje u postavljanju i smjeni urednika, kao i poštivanje svih profesionalnih uzusa - ključna su kombinacija slobode novinara, a potom i slobode medija, koja predstavlja mjerilo je li i koliko neko društvo slobodno, zaključna je to ocjena dvodnevne konferencije 'Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije', koja se održala u Zagrebu drugu godinu zaredom u sklopu projekta EU IPA 2007 Ključ je, kao i uvijek, transparentnost. Transparentnost vlasništva nad medijima znači da nema prikrivenog i tajnog vlasništva koje može dovesti do toga da se pritiskom vlasnika, koji mogu biti ili jesu u različitim 'dealovima' s oglašivačima i političarima, određuje uređivačka politika, koja može pogodovati komercijalnim ili privatnim interesima prikrivenog vlasnika, složili su se sudionici panel-diskusije, čija je tema, doduše, bila 'Poslijeizborna Hrvatska: hoće li istraživačko novinarstvo biti slobodnije? Da bi se ovo 'istraživačko' moglo eventualno, ako i uopće staviti u zagradu jer upitno je koliko u Hrvatskoj ima ili je uopće bilo istraživačkog novinarstva u pravom smislu, odmah je uvodno primijetio moderator rasprave, novinar Nacionala Vojislav Mazzocco, pa je rasprava krenula u smjeru što prisutni kolege očekuju od nove Vlade u smislu slobode medija, pri čemu se nisu čuli optimistični tonovi, a novinarka Jutarnjega lista i potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva Slavica Lukić upozorila je na važnu, a prečesto izostavljanu distinkciju između 'slobode medija' i 'slobode novinara'. Je li politička elita išta zaključila iz Sanaderovog poučka? Sanaderova kontrola nad medijima bila je snažnija nego u Tuđmanovo vrijeme. Za razliku od Tuđmana, koji je kontrolirao javne medije, Sanader je kontrolirao i privatne, a nakon pada postao je progonjena zvijer i to je to naličje na koje zaboravljaju. Sada se opet sklapaju paktovi s vlasnicima medija, a urednici, od kojih je oko 80 posto bez visoke stručne spreme, i dalje su produžene ruke vlasnika s menadžerskom plaćom za koju će učiniti sve, dok novinarima koji imaju profesionalni karakter on postaje problem, a ne saveznik', upozorila je Lukić. Kolega iz Novosti Nikola Bajto nadovezao se govoreći o odgovornosti same struke: 'U Hrvatskoj postoji kontinuitet kontrole vlasti nad medijima i od vremena prije 90-ih i hrvatski mediji, pogotovo oni veći, uvijek su bili servilni. Za mnoge probleme krivi su sami novinari, koji će početi govoriti o slobodi medija kad ih se udari po džepu, ali ne i kada ih se udari po tekstu. Nedostaje kritična svijest da je slobodno pisanje u osnovi našega posla, no takva solidarnost ne postoji. Velika očekivanja od nove vlasti nema ni urednica tportala Đurđica Klancir, koja se založila za veću otvorenost vlasti prema javnosti, pogotovo s obzirom da su prvi istupi pojedinih aktera pokazali da im se nimalo ne sviđa propitivanje, bilo njihove imovine, bilo njihovih poteza, čime šalju zabrinjavajuće signale: 'Primjeri pokazuju da imamo istu političku elitu kao i prije, ne vole kad ih se pita, i to su signali koji mnogo govore. Također, tu je i problem s oglašivačima jer se oni uvijek natječu tko će dati više i ulaze u 'dealove' s vlasnicima medija, tako da su oni ti koji biraju urednike i pakiraju tekstove, zbog čega se rasulo kreiranje medijske scene. Za veću otvorenost vlasti također se založila i novinarka Večernjega lista Ivanka Toma, kao i za veći pritisak u smislu donošenja zakona koji bi omogućili transparentnost vlasništva nad medijima i novinarske slobode na kojima mora raditi i sama struka. Pritom je upozorila i na HRT, kazavši da bi 'javna televizija konačno trebala postati javni medij, čime bi se olakšala i pozicija privatnih medija u otvaranju korupcijskih afera'. Ne omalovažavajući ničije napore, a uzimajući u obzir iskustvo i praksu, bojazan da 'većina hrvatskih medija ipak nije na strani onih koji se bore protiv korupcije', izrazila je Sandra B. Hrvatin iz Slovenije — koautorica knjige 'Vi to zovete medijskim tržištem'. Govoreći o netransparentnosti vlasništva nad medijima, Hrvatin je iznijela i primjer Slovenije u kojoj 'nad medijima monopol ima država, među vlasnicima je čak i crkva koja muku muči s bankrotom, što se odnosi na mariborsku nadbiskupiju, a novinari su najslabije plaćena radna snaga'. Naime, postojale su dvije glavne marketinške agencije, koje su se smjenjivale ovisno o tome tko je na vlasti. No sad imamo jednu glavnu u vlasništvu pet najvećih marketinških agencija, od kojih su četiri vlasnika upisana u registar lobista, i troši se 450 milijuna eura oglašivačkog novca, a sve to narušava povjerenje u institucije, što nikako nije dobro', zaključila je Hrvatin. Da ni dalje u regiji stanje nije bolje, jer u Srbiji se ne zna tko je vlasnik 32 medija, kazao je redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu i član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Republike Srbije Čedomir Čupić, koji je naglasio da 'medijske slobode pokazuju koliko je neko društvo slobodno, ali pritom i novinari moraju paziti na moral i etiku, a trebaju izbjegavati uslužnost i potpadanje pod razne interese te demagogiju, kao i medijski linč te senzacionalizam, kojim se uništava javnost i truje javno mnijenje. Vlasnici se ne smiju miješati u rad novinara, koji pak moraju imati na umu da ako su građani nezreli, ne treba ih poniziti, nego se treba spustiti na njihov nivo i onda ih podići'. Slično kao i Hrvatin - da je većina hrvatskih medija pala na ispitu umjesto da se dokaže kao društveni korektiv, a što se i opet pokazalo na slučaju Kamensko, poručio je novinar portala Index. Koliko su mediji, čast izuzetno rijetkim iznimkama, ignorirali Sanaderovu korupciju, koja se vidjela već na samom početku njegove vladavine obilježene nebrojenim hvalospjevima nasuprot događanjima nakon pada kad su okrenuli kaput, upozorio je slobodni novinar Dražen Rajković, govoreći o fazama i modelima medijske korupcije u vrijeme bivšega premijera koji je paktovima ili ucjenama s vlasnicima pojedinih medija, a ponajviše onih najvećih, kontrolirao situaciju, ali i nastojao stvoriti vlastito medijsko carstvo. Najviše medijskog ignoriranja bilo je u vrijeme najveće korupcije Sanaderovog sistema, dio koje je i netransparentnost u javnim nabavama, gdje je reda prema snalaženju javnosti svojim projektom nakanio uvesti komunikacijski savjetnik, internetski aktivist i bloger Marko Rakar, koji je istaknuo još jednom da je 'transparentnost najučinkovitija borba protiv korupcije', a upravo zato je i osnovana udruga Vjetrenjača na čijoj su internetskoj stranici dostupni svi ugovori javnih nabava, od kojih bi mnogi, smatra Rakar, ubuduće mogli postati predmetom interesa javnosti i nekih novih istraga.

Grdovic i Reprezentacija
Televizije su bilježile u prosjeku 12 posto manji prihod, dok je njih 10 od 28 povećalo prihod. Istraživače nije začudio visoki plasman televizijskih novinara na listi popularnosti, budući da nacionalne televizijske programe gleda 94 posto, radio sluša 78 posto anketiranih, novine čita 63 posto, a Internetom se služi 63 posto. Prosvjedi su normalna stvar u demokratskim državama i ja se nisam nešto pretjerano uzrujao zbog ovog — rekao je Vučić. Dvadeset ih je povećalo prihod, a 82 su iskazala manji prihod, pokazalo je istraživanje. Televizija se najviše prati Na ljestvici popularnosti uglavnom su TV novinari. To su oni čiji su članci i medijske objave najčešće bili isporučivani Presscutovim korisnicima, prije svega PR odjelima i agencijama za odnose s javnošću. Fakultet elektrotehnike i računalstva, Zagreb 2. Zoran Šprajc je uz nagradu za najpopularnijeg novinara ove godine osvojio i nagradu za najboljeg novinara u kategoriji TV. Od 55 tisuća analiziranih tv priloga najviše su emitirani oni u kojima su se pojavljivali Saša Kopljar, Petar Pereža , Ivana Paradžiković, Igor Bobić i Marija Miholjek. Kod mlađih ispitanika 18-34 godine najpopularniji je Stanković, slijede ga Bago i Milić, kod srednje generacije od 35-54 godine Bago je na prvom mjestu, potom su naklonost čitatelja dobili Milić i Stanković dok je za one između 55 i 75 godina Bago najbolji novinar a iza njega su Šprajc i Stanković. Prvo mjesto po popularnosti kod čitatelja novina zauzeli su Boris Dežulović i Milan Ivkošić, a među prvih deset su i Anita Malenica, Ante Tomić, Jelena Lovrić, Josip Jović, Mladenka Šarić, Nino Raspudić, Tanja Torbarina i Tomislav Židak.

[Najbolji sex filmovi|Veza na daljinu ispovesti|Fukodromi]

Oznake: net.hr