Jeruzalem i ostalo
ponedjeljak, 19.06.2006.
Hazor
|
Prema sjeveru Galileje Ostavili smo za nama Galilejsko jezero i krenuli na sjever. 14 km sjevernije od jezera, uz zapadni rub doline Hule, plodnog prostora gdje je nekad bilo manje jezero, nalazimo ostatke staroga grada, koji se zove Hazor.  Kroz povijest je ovaj grad bio nazivan “vratima zemlje”, budući da se nalazio na strateški osobito važnom mjestu, na putu prema Siriji. Zbog toga o njemu postoje tragovi i u spisima okolnih naroda: od egipatskih prokletstava iz 20. st. pr. Kr., do popisa gradova iz doba faraona Setija I. u 14. st. pr. Kr., i mnogih drugih. Grad su oko 1000. pr. Kr. naselili Izraelci, a uništili su ga Asirci pod kraljem Tiglat Pileserom III. godine 733. pr. Kr. Zbog takve svoje povijesti, grad je, naravno, bio dobro utvrđen, pa se i danas vide tragovi zidina i kula.  Zidine, čiji se temelji ovdje vide, negdje su iz 10. st. pr. Kr., a kula je iz 9. ili 8. st. To je vrijeme kralja Salomona i njegovih prvih nasljednika. Iz ranijeg vremena, ispod tih zidina, nađeno je nešto zanimljivo. Čini se da je tu bilo neko svetište. Naime, ovdje čim arheolozi nađu neki uski i duguljasti kamen, stavljen u uspravan položaj, mogu biti sigurni da je riječ o mjestu kulta. Takva mjesta naš prijevod Biblije obično naziva “uzvišice”. Tako se zovu jer se sastoje od malenog podija na kojem je ovaj uspravljeni kamen što predstavlja božanstvo.  Ova je uzvišica s prijelaza iz 11. u 10. st. pr. Kr., što ga smješta u vrijeme neposredno prije kralja Davida, ili možda u njegovo doba. Iza toga svetišta nalaze se ostaci palače u kojoj je živio upravitelj grada. I oni su iz razdoblja između 9. i 8. st.  To je bilo vrijeme procvata trgovine, pa tako i rasta bogatstva. Ipak, vidi se po jakom kamenju da je upravitelj unutar svoga vlastitoga grada morao biti prilično dobro utvrđen.  Preko ovog kamenja pruža se pogled prema dolini Hule. Nastavak: Hazor, oko vrata |