Jeruzalem i ostalo
srijeda, 07.06.2006.
Hippos, bizantsko doba
|
Galileja Hippos (1) Kršćanstvo se u Hippos relativno kasno probilo, a još su i duboko u bizantsko doba u gradu živjeli i stanovnici koji su pripadali poganskoj religiji. Ipak, nakon 4. stoljeća, rastom broja hodočasnika koji su dolazili u Galileju, kao i zbog bolje prometne povezanost, u čitavom se ovom području bolje živjelo. To se vidi i u građevinama koje su podizane u Hipposu. Naravno, crkve su najdojmljivija zdanja toga doba, a ova je prva na koju ćete naići uđete li u grad s istočne strane, od glavnih gradskih vrata.  Uz nju se nalaze i popratne prostorije.  Riječ je o stambenim prostorima. Vidi se ovdje uobičajeni kućanski namještaj, poput onog kamenog žrvnja u kutu. Stoga je vjerojatno ovdje bio neki samostan. Dosad su u gradu nađene četiri crkve. Ova, smještena nešto zapadnije, zanimljiva je zbog svojih podova.  Podovi su sada pokriveni pijeskom, a to nam kaže da se ispod pijeska nalaze vrijedni mozaici. Naime, kad arheolozi u svojim iskapanjima naiđu na mozaik, najsigurniji način zaštite od kiše i sunca uvijek je taj da se mozaik ponovno prekrije. Tek kada se završe sva istraživanja i eventualno odluči omogućiti posjetiteljima obilazak mjesta, počne se razmišljati o podizanju nekog krova koji bi zaštitio mozaik i građevinu u kojoj se nalazi. Uz mozaik, u ovoj su crkvi zanimljive i balaustre, kamene pregrade koje dijele prostor za vjernike od prostora u kojem se nalazio oltar. I one su očito vrijedne, budući da su zaštićene platnom učvršćenim kantama punim pijeska. Usput budi rečeno, zavirili smo mi i ispod, ali to ne smijem pokazati na fotografiji. Treća crkva što vam je želim pokazati bila je zapravo i najveća u Hipposu. Riječ je o katedrali. Poznato nam je da je bar od 359. godine u ovom gradu stolovao biskup. U popisima biskupa, sudionika crkvenih sabora 359. i 362. godine, nalazi se i ime biskupa Petra iz Hipposa.  Ovo što se vidi na slici središnja je lađa katedrale. Vidite u njoj i stupove ostavljene kako su i nađeni, a među njima i pokoji od egipatskog crvenog granita. Jedna od značajki svake katedrale toga doba bila je i krstionica. Ovdje je imala posebno mjesto u pokrajnjoj prostoriji, koja je i sama po svojim apsidama nalikovala nešto manjoj crkvi.  Viđena izbliza, krstionica je udubina u podu izrađena od kamena, obično ovalnog oblika. U kasnijim razdobljima izrađivat će se i u obliku križa.  Grad Hippos dijelio je sudbinu svoje okolice, pa je i on doživio pad razvoja u 6. stoljeću, u doba pobune Samarijanaca, dok su mu dodatnu štetu u sedmom stoljeću donijele provale Perzijanaca, izbijanja bolesti i razorni potresi. Nakon što su ovo područje osvojili muslimani, koji su kršćanima omogućavali vjersku slobodu, grad je 748. godine uništio potres. Nakon toga nije više ponovno izgrađen, a stanovnici su ga zauvijek napustili. Hippos sam posjetio jednog kasnog poslijepodneva, pa se već približio sumrak. Ipak, pogled prema jezeru i dalje je bio neponovljiv.  U daljini se vidi i brdo Tabor kako izranja iz obzorja. Iskapanja su u Hipposu počela 1951. godine, a od 2000. sistematski ih vrši sveučilište iz Haife u suradnji s poljskim stručnjacima. Kako vidite na slici, ima ovdje još posla.  Nastavak: Betsaida Julija |