Jeruzalem i ostalo
ponedjeljak, 20.02.2006.
Herodova vrata
Zlatna vrataZlatna vrata i okolica Stjepanova vrata Stjepanova vrata, još o imenu Iza Stjepanovih vrata Stjepanova vrata (slike) Dok se ovdje sa strane već nalazi slika Herodovih vrata, htio bih se vratiti malo natrag. Jučer sam završio priču o Stjepanovim ili Lavljim vratima koja se nalaze na istočnoj strani Starog grada. Krenete li odande prema sjeveru uz zidine grada, nakon 300 m naići ćete na kraj zidina obilježen kulom. Zidine Jeruzalema imaju 34 različite kule. Naravno, neću se kod svake kule zaustavljati, no one važnije valja spomenuti. Ova, koja se nalazi na sjeveroistočnom uglu zidina, na arapskom se zove Burj el-Laqlaq, što u prijevodu znači »Rodina kula.« Pretpostavljam da je arapsko ime za rodu (neki kažu i feniks) onomatopejskog porijekla, jer imitira udaranje kljunom. Nisam nigdje uspio naći objašnjenje zašto je kula nazvana baš po rodi. Tko zna, možda se nekad ovdje neka roda i gnijezdila.  Desno od kule vidi se izvan zidina grada još jedan toranj, no to nije neka drevna građevina, nego dio Rokefellerova arheološkog muzeja u Jeruzalemu. Izgradili su ga Britanci za svoga mandata u Palestini tridesetih godina dvadesetog stoljeća, a veliku je donaciju za njegovo dovršenje dao američki milijunaš Rokefeller. Budući da se muzej nalazi u istočnom, arapskom dijelu grada, u zadnje vrijeme primjećujem da u njemu ima sve manje izložaka. Pretpostavljam da se vrjedniji arheološki nalazi prebacuju u zapadni dio. Burj el-Laqlaq postao je poznat 1991. kada je gradska vlast pokušala konfiscirati veliko zemljište koje se nalazi s nutarnje strane kule, a pripada dvjema poznatim arapskim obiteljima. To je vjerojatno posljednje takvo veće slobodno građevinsko zemljište unutar zidina Jeruzalema, pa je gradska vlast ovdje htjela naseliti židovske obitelji. To je potaklo proteste lokalnih Arapa, a u cijeli se spor uključila i međunarodna zajednica. Na kraju je ostao samo jedan manji dio što ga je Izrael proglasio arheološkim područjem i ogradio, a na preostalom dijelu Arapi, uz pomoć nevladinih organizacija, nastoje organizirati rad socijalnih ustanova.  Od ove se kule lijepo uređenim pločnikom stiže do Herodovih vrata, koja se nalaze na sjevernoj strani gradskih zidina.  I u ovim se vratima vide dva prolaza. Pravi je onaj mali slijeva, koji očito govori da ova vrata nisu bila predviđena za neki veliki promet.  Danas taj mali prolaz više nije u uporabi. I ova su, dakle, vrata, kad ih je u 16. st. dao izgraditi Sulejman Veličanstveni, imala oblik slova L. Tek kasnije, početkom dvadesetog stoljeća, probijen je veći ulaz koji je omugućio pristup vozilima.  Vidite prema znakovima da danas običnim vozilima nije dozvoljen prolaz kroz ova vrata. Ovuda mogu proći samo mali traktori koji se koriste za snabdijevanje. Poput Stjepanovih, tako i Herodova vrata vode u Muslimansku četvrt. Nastavak: Herodova vrata, o imenu |