Jeruzalem i ostalo
petak, 10.02.2006.
Tabor (križari)
Tabor (uvod)Tabor (iz sjene prošlosti) Tabor (bizantsko doba) I dalje smo na brdu Tabor, koje je kroz čitavu povijest imalo veliku važnost, kako religijsku, tako i stratešku, radi svoga položaja nad dolinom Jizreel. Dok smo jučer obilazili unutrašnjost crkve, danas vam želim pokazati što se sve može vidjeti u njezinoj okolici. Slično kao i na tolikim drugim mjestima u Svetoj zemlji, ni ovdje se ne može izbjeći priča o križarima. Posvuda oko današnje crkve zapaža se mnogo kamenja, kamenih zidova, ostataka građevina. Gotovo sve to potječe iz križarskoga doba. Čak i ovdje gdje se danas nalazi crkva s početka 20. stoljeća, nekad se nalazila križarska crkva, a na prvim fotografijama Tabora vidljivi su i njezini ostaci. Križarska crkva nije bila mnogo manja od ove današnje.  Ponegdje se vidi i kako iz zidova ove današnje crkve izranjaju zidovi stare križarske crkve i njezinih pratećih građevina.  Križari su ovamo došli krajem 11. stoljeća, a ubrzo se na Taboru nastanjuju redovnici benediktinci. Bilo je to već 1099. godine. Njihov život ovdje nije bio baš sasvim miran, kako bi se to od jednog monaškog reda očekivalo. Živjeli su kao u nekoj tvrđavi i često bili prisiljeni podnositi nevolje borbi. 1113. godine Tabor osvajaju Saraceni, ubijaju sve benediktince i uništavaju njihove građevine. No, benediktinci se nakon kratkog vremena ponovno vraćaju na ovo mjesto i popravljaju crkvu i samostan. Ostaci toga samostana nalaze se oko današnje crkve.  Budući da sam ovom prilikom proveo par dana na Taboru, odlučio sam dobro iskoristiti vrijeme i malo istraživati. Tako sam našao i stepenice koje vode do jednog od zvonika crkve. Odavde je pogled stvarno bio prekrasan.  Nadao sam se samo da neće početi zvoniti dok sam ja gore. Popeo sam se ovamo kako bih snimio i ostatke križarske crkvice. Dok je ispod ove današnje crkve bila velika crkva i u križarsko doba, ova mala je valjda bila benediktinska samostanska kapela.  Oko nje se vidi i dio ostataka samostana. Malo dalje, prema izlaznim vratima iz cijelog područja vrha brda Tabor, nalazi se još jedna križarska kapela posvećena »silazećima«. Zapravo se spominje toga kako je Isus, nakon preobraženja, silazio sa svojim učenicima s brda, te im zapovijedio da nikome ne govore o onome što su ovdje vidjeli. To je trebalo ostati tajna sve do uskrsnuća.  Kapelica je izvana vrlo jednostavna, čak gruba, a slično je i iznutra.  Benediktinci su, skupa s križarima, ostali ovdje sve do 1187. godine kad su nedaleko od Tabora Saraceni pobijedili križare. Bojno polje bilo je kod Hattinskih rogova, koji se lako mogu vidjeti s ovoga brda. Mislim da ću vam sutra pokazati i tu sliku. Budući da se ovdje toliko ratovalo ostalo je i dosta ruševina obrambenih zidina, poput ovih što na donjoj slici izranjaju iz zelenja.  Danas nismo sigurni tko ih je izgradio, križari ili saraceni. Pretpostavlja se da su ih dograđivali i jedni i drugi, čim su zaposjeli brdo Tabor. Nastavak: Tabor (sadašnja crkva) |