|
Za početak, svim majkama, a ponajviše mojoj, želim sretan Majčin dan! Ipak, povijest i obilježavanje istoga, neće biti tema ovoga posta. Naime, na današnji dan, 11.svibnja, obilježavaju se 33 godine od smrti ikone reggae-a, ali glazbe uopće; Bob Marleya. Iako nas je ovaj velikan napustio sa samo 36 godina, za sobom je ostavio glazbu koja i danas nadahnjuje mnoge.
Pravoga imena Robert Nesta Marley, rođen je 6.veljače 1945. na Jamajci, te je odrastao u sirotinjskom dijelu Kingstona. Njegova glazba oduvijek je bila prožeta sviješću o afričkoj domovini i ropstvu, a nakon prihvaćanja rastafarijanske vjere, porukama mira i ljubavi. Od 1963. Bob Marley je bio glavni pjevač i gitarist ska/reggae benda Bob Marley and The Wailers, u čijoj su originalnoj podstavi bili i Bunny Livingstone i Peter Tosh. Njihova prva pjesma, Simmer Down, ujedno je postala i hit na Jamajci. Nakon 11 godina, Bob Marley je započeo solo karijeru, te albumom Exodus (1977.), postao jedan od svjetski najprodavanijih izvođača svih vremena; s više od 75 milijuna prodanih albuma i singlova. Također, 1999. Time magazin ga je proglasio najboljim albumom 20.stoljeća.
Bob Marley, Peter Tosh i Bunny Livingstone(Wailer), preuzeto s pinterest
Bob Marley-Exodus
U listopadu 1976., dva dana prije ˝Smile Jamaica˝, koncerta koji je organizirao jamajčanski premijer kako bi se smirile tenzije između dvije političke partije, Marley, njegova žena i menadžer su ozlijeđeni u napadu, za koji su mnogi mislila da je bio politički motiviran. Ipak, koncert je održan prema rasporedu, dva dana nakon napada, a kada je upitan zašto, Marley je odgovorio:
"The people who are trying to make this world worse aren't taking a day off. How can I?"
preuzeto s izvor
Unatoč svemu, dvije godine kasnije, Marley se vratio na Jamajku i održao još jedan politički koncert-One Love Peace koncert; ponovno kako bi smirio zaraćene partije. Pred sam kraj koncerta, vođe dviju stranki (vladajuće People's National i suparničke Jamaica Labour), na Marleyev su poziv stali zajedno na pozornicu i pružili jedan drugome ruku.
Bob Marley s Michael Manleyem i Edwardom Seagaom, preuzeto s izvor
Prema riječima Davida Burnetta; foto novinara koji je 1976. intervjuirao Bob Marleya za magazin Time kako bi ga predstavio američkoj publici te pratio njegovu ˝Exodus˝ turneju za Rolling Stone; Marley je bio vrlo gostoljubiva osoba s kojom je bilo lako raditi. Njegova kuća oslikavala ga je kao osobu- skromna, postkolonijalna kuća, s velikim i prozračnim sobama; vrlo jednostavno i ugodno mjesto za boraviti. Šest godina nakon Marleyeve smrti, kuća na Kingstonu u kojoj je Marley živio do svoje smrti, pretvorena je u muzej; o kojemu se više može naći na slijedećoj stranici. Bob Marley Museum
Što se tiče Burnettovog dojma o Marleyu kao osobi, opisao ga je riječima:
-˝He was somebody who had very strong opinions, but he was pretty cool about them. I never saw him get angry or anything. It was just a very cool discussion, and we went through politics and talking about the injustice of what was going on then in Jamaican politics and how music related to that.˝
-˝He wasn’t writing about something that he didn’t know about. And I think the way he wrote and presented his music was very indicative of how he felt.˝
U srpnju 1977.godine, Marleyu su otrkili zloćudni tumor na nožnom palcu. Iako su mu doktorili savjetovali amputaciju prsta, on je to odbio zbog svojih vjerskih uvjerenja kako tijelo mora ostati cijelo. “Rasta no abide amputation. I don't allow a man to be dismantled.˝-iz biografije Catch a Fire
Unatoč bolesti, Marley je nastavio s koncertima, no zdravlje mu se ubrzo pogoršalo. Tumor se proširio na mozak, pluća, jetru i stomak, a svoj poslijednji koncert, Marley je održao 23.rujna 1980. godine u Stanley Theater-u u Pennsylvaniji. Nakon toga, probao je liječenje kontroverznom metodom, izbjegavajući određenu hranu, pića i druge supstance; a nakon bezuspješne borbe od 8 mjeseci, odlučio se vratiti kući na Jamajku. Dok je letio kući iz Njemačke, zdravlje mu se pogoršalo te je morao sletjeti u Miamiju, gdje je odmah odveden u bolnicu. Nažalost, umro je u bolnici Cedars of Lebanon, 11.svibnja 1981. godine. Njegove poslijednje riječi sinu Ziggyiju su bile: ˝Novac ne može kupiti život˝.
Na njegovom sprovodu, 21.svibnja; koji je kombinirao elemente etiopskog pravoslavlja i rastafarijanske tradicije; jamajčanski premijer Edward Seaga je rekao:
˝His voice was an omnipresent cry in our electronic world. His sharp features, majestic looks and prancing style a vivid etching on the landscape of our minds. Bob Marley was never seen. He was an experience which left an indelible imprint with each encounter. Such a man cannot be erased from the mind. He is part of the collective consciousness of the nation˝ Snimka sa sprovoda Bob Marleya
Nakon smrti, ali i tijekom života, Marleyu su dodjeljenje brojne nagrade i priznanja. Tako je 3 godine prije smrti, dobio medalju za mir u Trećem svijetu od Ujedninjenih naroda, a u veljači 1981. orden Jamajke za svoja postignuća. Također, 1994. je uvršen u muzej Rock and Roll Hall of Fame; a sedam godina poslije, dobio je zvijezdu na Stazi slavnih u Hollywoodu te nagradu Grammy za životno postignuće.
Također, jednu od njegovih najpoznatijih pjesama ˝One love ˝ , BBC je proglasio za 'song of the millennium'. O životu Bob Marleya snimljeno je i nekoliko filmova, među kojima su Rebel Music, koji je osvojio nekoliko Grammyja; Bob Marley: The Making of a Legend (2011.) te Marley (2012.).
Iako prerano preminuo, Bob Marley i danas nadilazi brojne izvođače; što po ocjeni popularnosti, što po prodaji albuma. To je pokazala i anketa CNN-a prema kojoj je proglašen jednom od pet najvažnijih svjetskih glazbenih ikona modernog doba te okarakteriziran kao utjelovljenje čitavoga glazbenoga pravca. Borio se za pravdu, mir i ljubav; slobodu potlačenih i jednakost. Njegove pjesme će bez sumnje i dalje inspirirati mnoge glazbenike, ali i obične ljude koji se mogu pronaći u vječnim stihovima ove reggae legende. RIP Bob Marley!
Tena ZoričićOznake: Bob Marley, glazba, obljetnica smrti, reggae
|
