Ured haaškog tužitelja priopćio je, nakon što je u u četvrtak u Srbiji uhićen general Mladić, da 'proučava sve mogućnosti' u vezi sa spajanjem suđenja Mladiću i Karadžiću.
Karadžić i Mladić 1995. zajedničkom su optužnicom bili najprije optuženi za ratne zločine na području BiH uključujući višegodišnji teror i opsadu Sarajeva u kojoj su poginule tisuće stanovnika, a koncem godina i za genocid u Srebrenici. Nakon Karadžićeva uhićenja i prebacivanja u Haag u srpnju 2008. predmeti su razdvojeni kako bi suđenje Karadžiću moglo započeti.
Haaški sud je do sada u nekoliko slučajeva spajao predmete, ali se uglavnom radilo o slučajevima koji su bili na samom početku te stoga nije dolazilo do zastoja u postupcima.
Karadžić je optužen kao arhitekt politike etničkog čišćenja u BiH i jedan od glavnih sudionika udruženog zločinačkog pothvata cilj kojeg je bio nasilno i trajno uklanjanje bosanskih Muslimana, Hrvata i drugih nesrba iz velikih dijelova BiH radi stvaranja etnički čiste srpske zemlje.
Karadžića se tereti za etničko čišćenje koje je u nekim dijelovima BiH imalo razmjere genocida, uključujući područje Srebrenice u kojoj su u srpnju 1995. pobijene tisuće muslimanskih muškaraca, višegodišnju opsadu i teror Sarajlija te uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Za ista djela tereti se i Mladić.
Treba li haaški sud opet spojiti ta dva postupka? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
'U ime Srbije obavještavam vas da je danas tijekom jutra uhićen Ratko Mladić. Akciju su izvele koordinirane sigurnosne agencije i službe za otkrivanje ratnih uzločina. Čestitam svim članovima tima za nacionalnu sigurnost koji je od formiranja ove vlade i 8. mjeseca 1998. godine, svakog dana, sata, intenzivno radio na otkrivanju svih optuženih za ratne zločine. Ovim je potvrđeno da je Srbija u svojim kapacitetima surađivala s Haagom', rekao je na izvanrednoj konferenciji za novinare predsjednik Srbije Boris Tadić.
O detaljima uhićenja Tadić nije želio govoriti. Rekao je da je uhićenjem počeo i proces transfera Mladića u Haag. Neslužbeno se doznaje da je Mladić uhićen u mjestu Lazarevo, 80 kilometara udaljenom od Beograda.
Što mislite, tko je godinama skrivao najvećeg ratnog zločinca s ovih prostora? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Odbor za nacionalnu sigurnost imenovao je skupinu od pet članova koja će nadzirati MUP. Odbor će na taj način pokušati utvrditi jesu li točne izjave Slavka Linića da se iza anonimne dojave protiv njega krije sam vrh policije – ravnatelj policije Oliver Grbić i ministar Tomislav Karamarko.
Podsjećamo, protiv Slavka Linića je podnesena anonimna prijava zbog sumnji u ratno profiterstvo 1991. dok je bio gradonačelnik Rijeke i šef Kriznog štaba. Nakon samo par dana pronađeni su dokumenti koji opovrgavaju te tvrdnje.
Još prošlog tjedna bivši ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade Damir Polančec iznio je teške optužbe na račun vrha policije. Rekao je kako su čelnici policije 2009. Godine zlorabili položaj i ovlasti jer su vrh HDZ-a izvještavali o istragama koje su se tada provodile protiv Berislava Rončevića i drugih visokopozicioniranih HDZ-ovaca te su tražili da se počnu pisati anonimne prijave protiv čelnika opozicije.
I na današnjoj saborskoj sjednici bilo je burno kod rasprave o policiji. Predstavnici oporbenih saborskih klubova SDP-a, HNS/HSU-a i IDS-a zatražili su od vladajućih da podrže njihov prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi istražilo koristi li se policija u obračunu s političkim neistomišljenicima, a Andrija Hebrang je najavio da HDZ neće podržati osnivanje povjerenstva, jer to smatra politizacijom pitanja koja su u nadležnosti pravosuđa i policije.
Koristi li HDZ policiju u predizborne svrhe? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Mještani Komina, malog mjesta kod Ploča, posljednjih dana žive u strahu. Naime, mjestom se proširila priča kako se doselio neobični stanovnik iz porodice guštera – varan.
Neki mještani tvrde da su ga vidjeli, dok neki govore da su ga samo čuli. Životinja navodno dugačka oko dva metra, izlazi noću, a na noge je digla policiju i gradske vlasti. Cijeli dan se pretražuje mjesto gdje je varan navodno viđen, a mještani od straha ne izlaze iz kuća. Varan je navodno prvi put viđen prije dvije godine, a drugi put prije četiri dana.
Vjerujete li u pojavu velikog gmaza? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Više:
Dolinom Neretve hara čudovišni varan?
Bivši ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade, Damir Polančec, optužio je prije nekoliko dana vrh policije da je 2009. godine zlorabio položaj i ovlasti.
Polančec je rekao kako su čelnici policije tada izvještavali HDZ o istragama koje su se provodile protiv Berislava Rončevića i drugih visokopozicioniranih HDZ-ovaca.
Tvrdi da ga je Ivo Sanader pozvao na kavu u prostoriju za počasnog predsjednika te da su razgovarali sat vremena. Tijekom razgovora Sanadera je nazvao Oliver Grbić, ravnatelj policije, koji ga je obavještavao kako ide tijek nekih istraga, između ostalog i u vezi afere 'kamioni'. Polančec je dodao i kako je HDZ pokušao utjecati da do kaznene prijave protiv Rončevića ne dođe.
Na optužbe je dan kasnije odgovorio Oliver Grbić. Rekao je kako je jedina istina to da su on i Polančec do sada imali tri kontakta, na njegov poziv u njegovom uredu. 'Tijekom prva dva susreta stekao sam dojam da je Polančec čovjek kojeg zanima kako teče istraga o Podravci. Bio je ljut, jer mu ništa nisam rekao. Na posljednjem je sastanku tražio od mene da policija zaustavi istragu u Podravci na barem 30 dana', rekao je Grbić.
Dodaje kako je Polančec rekao kako mu je to vrijeme potrebno da popegla sve stvari. Grbić je, kaže, to odmah prenio nadređenima.
Ravnatelj policije smatra kako Polančec svojim izjavama pokušava destabilizirati MUP, te navodi kako je 'čudno da mu je savjest proradila nakon dvije godine'. Naveo je također kako je prema njegovim saznanjima Damir Polančec prije nekoliko dana bio na kavi sa Slavkom Linićem i Antom Nobilom u hotelu Dubrovnik. Dodao je kako se ništa od ovoga ne događa slučajno te da policija provodi krim-istragu koja će rasvijetliti sve događaje proteklih dana. O detaljima nije želio govoriti, a na novinarsko pitanje kako je znao da su Polančec, Nobilo i Linić bili na kavi, te jesu li oni predmet policijskog praćenja, izjavio je da nisu, nego se za tu kavu jednostavno zna.
Što mislite, tko u ovom slučaju laže? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Predsjednik i premijerka ponovno su u svađi, i to zbog novca.
Nakon što ga je Jadranka Kosor prozvala za rastrošnost na Pantovčaku, Ivo Josipović je to pripisao njezinoj predizbornoj nervozi. O istim troškovima i on i ona imaju svoje tumačenje.
'Izgleda da je neka predizborna nervoza pa je to rezultiralo izjavom, ja bih samo rekao da je pozdravljam jer ona najbolje govori da stvari u proračunu ne štimaju. Naime, podaci kojima je netko brifirao premijerku su potpuno pogrešni', rekao je Josipović.
Onaj tko je to učinio za nju, izračunao je: troškovi Ureda predsjednika itekako su povećani, za 37,4 posto. Predsjednikov broj, međutim, razlikuje se od njezinih. Novcem iz proračuna, kaže, nisu bili na dobitku. 'Realno nije povećan ni za jednu kunu, on je povećan za 9,7 posto', rekao je Josipović. Za službena putovanja, izdvajaju više novca i to zato jer je Vlada odlučila da će svi koji oni koriste državni zrakoplov dijeliti troškove.
No, zrakoplov se u službenom odgovoru Ministarstva financija, preko kojeg je premijerka ekspresno odgovorila na kritiku, ni ne spominje. Josipovićev ured, pišu, lani je potrošio 40 i pol milijuna kuna. Ove godine dobili su 55, što je njihovom računicom dovelo do povećanja o kojem premijerka govori.
Kome više vjerujete u ovoj razmjeni argumenata, predsjedniku ili premijerki? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Danas se u Bruxellesu održava sastanak Odbora stalnih predstavnika Europske unije s kojeg bi mogle doći prve informacije o zatvaranju pregovora u lipnju. Hrvatska bi mogla dobiti okvirni datum ulaska u EU. Do sada se spominjala 2013. godina, ali ne i konkretni datum.
Prošli tjedan premijerka Jadranka Kosor susrela se s veleposlanicima EU te im predstavila Izvještaj o Poglavlju 23. Sastanak s veleposlanicima zemalja EU premijerka Kosor je opisala odličnim.
'Mi smo svoj odradili, ali i dalje nastavljamo raditi', rekla je Kosor dodajući da je kraj lipnja idealan za zaključenje pregovora za ulazak u Europsku uniju te je i ovu prigodu iskoristila kako bi podsjetila na sve što je njena Vlada do sada napravila.
Premijerka je rekla da se vlada ne opterećuje time kada će EK odgovoriti na izvještaj, ali je istaknula da će svibanj biti mjesec u kojem će se puno raditi, a lipanj ući u povijest.
'Nismo opterećeni koji ćemo dan dobiti ovu ili onu vijest...Pred nama je zatvaranje preostalih poglavlja i potpuno neopterećeni nastavljamo raditi', rekla je predsjednica Vlade.
Hoćete li izaći na referendum o ulasku u EU, kako biste glasali i zašto? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Hrvatski sabor zasjedanje je nastavio raspravom o prijedlogu izmjena Obiteljskog zakona, još jednim iz paketa zakona koji se usklađuju sa Zakonom o općem upravnom postupku, a koji je u raspravi dobio potporu saborskih klubova.
Zakon o općem upravnom postupku, koji je usklađen s pravnom stečevinom EU, propisuje rok od 15 dana za žalbu na prvostupanjsku odluku o posvojenju. Važeći Obiteljski zakon predviđa žalbeni rok od osam dana od dana primitka odluke, te ga je potrebno uskladiti sa ZUP-om.
S obzirom na to da se predmetna odredba usklađuje sa ZUP-om na način da se rok za žalbu od 15 dana smatra primjerenim rokom za stranku, u vladi smatraju kako nije potrebno Obiteljskim zakonom kao posebnim propisom propisivati rok za žalbu. Žalbu protiv odluke o posvojenju u drugostupanjskom postupku rješava Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.
Davorko Vidović najavio je potporu SDP-a predloženim tehničkim izmjenama, ali i Vladi zamjerio što nije iskoristila priliku da kroz izmjene Obiteljskog zakona pokrene cjelovitu reformu sustava posvajanja djece. Podsjeća da se na posvojenje djeteta čeka tri godine, da je u dječjim domovima 1063 djece, 1808 u udomiteljskim obiteljima, 244 ima uvjete za posvojenje, a u 2008. posvojeno ih je samo 132, od kojih 81 mlađe od pet godina.
Nedjeljka Klarić (HDZ) naglasila je kako je Obiteljski zakon potvrda da država šititi materinstvo, djecu i mladež, te stvara uvjete za skrb o pravima djeteta, posebno za djecu bez roditelja ili bez adekvatne roditeljske skrbi. Marijana Petir (HSS) naglašava da je obitelj prva škola međuljudskih odnosa, a obiteljski odnosi u hrvatskom kao i u svakom drugom društvu imaju važno mjesto. Na poteškoće pri ostvarenju želje za posvajanjem upozorio je i Boro Grubišić (HDSSB), također pozivajući na pojednostavljenje procedure dobivanja rješenja za posvojenje.
Što mislite, zašto država ne pojednostavni proces posvajanja? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Više od 33 tisuće maturanata danas slavi kraj srednje škole, jednog životnog razdoblja.
Većinu maturanata, osim današnjeg slavlja, čeka učenje i daljni ispiti iz državne mature. Nakon toga mnogi će na fakultete, a ostale očekuje mukotrpna borba za pronalazak svog mjesta na tržištu rada.
Imate li na današnji dan proslave maturanata kakvu poruku za njih? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Nakon što je na samom početku krize u Libiji cijena nafte na svjetskom tržištu počela snažno rasti, od akcije američkih specijalnih postrojbi koje su u Pakistanu 2. svibnja ubile Osamu bin Ladena, cijene nafte doslovno su se strmoglavile.
Trenutno na europskim burzama barel nafte košta 112 dolara, dok je cijena u SAD-u 97 dolara. Prije samo nekoliko dana europske burze držale su cijenu od 117, a američke 103 dolara.
Trend pada cijena zahvatio je i Hrvatsku, pa se očekuje da će i danas pojeftiniti neke vrste naftnih derivata. Vjerujete li da će cijene nastaviti padati? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Hrvatska je Vlada na jučerašnjoj sjednici usvojila Izvještaj o ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 23. 'Pravosuđe i temeljna prava'. Premijerka je Izvještaj prezentirala i veleposlanicima zemalja EU.
I dok su veleposlanici i Vlada upućeni u sadržaj Izvještaja, čini se da nitko drugi nije. Naime, i oporbeni i HDZ-ovi političari zajedno sa svojim partnerima izjavljuju da ne znaju što piše u Izvještaju.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović izjavio je kako je za sadržaj Izvještaja prvo trebala doznati javnost. Nešto slično rekao je i HDZ-ov koalicijski partner, šef HSS-a Josip Friščić. No, već godinama dio političara i nevladinih udruga tvrdi da je javnost općenito preslabo informirana i o samoj EU i o obavezama koje je Hrvatska na sebe preuzela na putu u članstvo. Slažete li se s tim ocjenama? Jeste li dovoljno informirani o obvezama Hrvatske na putu u EU i ako smatrate da niste, koga smatrate odgovornim za to?
Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Pojavili su se novi sigurnosni problemi s Facebookom. Nova velika sigurnosna greška ostavila je privatne podatke korisnika te društvene mreže dostupnima oglašivačima i trećim osobama godinama prije nego li je problem riješen.
Na taj ogroman propust Facebook je upozorila tvrtka Symantec, koja tvrdi da je oko 100.000 Facebook aplikacija nehotično godinama dijelilo takozvani 'rezervni ključ' za korisnički račun, koji dozvoljava aplikacijama da ostavljaju poruke na profilu korisnika, s oglašivačima i trećim osobama, piše Wall Street Journal.
Iz Facebooka navode kako su problem riješili nakon upozorenja Symanteca, odnosno prošlog mjeseca. Oni koji su koristili 'rezervni ključ', mogli su kopati po osobnim podacima korisnika na njihovom profilu, iako ne postoje dokazi da se takvo što dogodilo, ili da su oglašivači i treće osobe bile svjesne da to mogu činiti.
Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Na konferenciji za novinare Senata Sveučilišta u Zagrebu istaknuto je kako je najveći problem nedostatak nacionalne strategije razvoja visokog obrazovanja, pa je samim time nejasno koji su ciljevi i svrha donošenja novog zakona.
Za provedbu zakona potrebna su financijska sredstva koja nisu osigurana u državnom proračunu, a Senat tvrdi da su neke odredbe prijedloga zakona protuustavne, te da bi donošenje takvog paketa zakona ugrozilo sustav visokog obrazovanja.
Filozofski fakultet u Zagrebu najavio je i mogućnost prosvjeda ukoliko ministarstvo ne uvaži mišljenje struke.
Mislite li da je u Hrvatskoj visoko obrazovanje preskupo? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Sud u Salzburgu donio je prvostupanjsku odluku o izručenju Ive Sanadera Hrvatskoj. Odluka je nepravomoćna, a Sanaderov bečki odvjetnik Werner Suppan najavio je odmah žalbu na odluku suda jer tvrdi da bivši premijer u Hrvatskoj neće imati pošteno suđenje. Rok za podnošenje žalbe je 14 dana.
Upravitelj zatvora za Novu TV je potvrdio kako bivši premijer neće imati nikakvu posebnu zaštitu ili sigurnosne uvjete.
Slažete li se s tim ili smatrate da bi Ivo Sanader u zatvoru ipak trebao imati višu razinu zaštite. Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Sanaderov bečki odvjetnik Werner Suppan najavio je odmah žalbu na odluku suda o izručenju jer tvrdi da bivši premijer u Hrvatskoj neće imati pošteno suđenje. Rok za podnošenje žalbe je 14 dana.
Sanaderov austrijski odvjetnik dao je izjavu nakon odluke suda. 'Austrijski sud je odlučio kako je izručenje Ive Sanadera Hrvatskoj legalno prihvatljiva opcija. Mi ćemo se žaliti na tu odluku, a onda će sud odlučiti hoće li ili neće prihvatiti našu žalbu', rekao je Suppan.
Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Premijerka je predstavila najnovije brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koje pokazuju da je krajem travnja broj evidentiranih nezaposlenih osoba bio 308.869, pri čemu je s evidencije Zavoda zaposleno 28.849 osoba. Od toga je na popisivanju stanovništva bilo zaposleno 7.800 osoba s evidencije HZZ-a.
Kosor je ocijenila da toliki pad nezaposlenosti nije posljedica samo sezonskih trendova, odnosno zbog turističke sezone, već i aktivnih mjera zapošljavanja. Izrazila je nadu da će se trend pada nezaposlenosti nastaviti tako da će uskoro broj nezaposlenih pasti ispod 300.000 osoba.
Premijerka je dulje vrijeme novinarima prezentirala napore Vlade u smjeru gospodarskog oporavka, tvrdeći da se rezulati mjera već vide. Podsjetimo, predsjednica Vlade je odgovorila guverneru HNB-a Željku Rohatinskom na njegove pesimistične prognoze o gospodarskom rastu.
Rohatinski je, naime, izjavio kako će rast biti manji od onog koji je premijerka navela na početku godine. Premijerka je odmah reagirala, rekavši kako će biti veći od planiranog.
Što mislite, je li premijerka s pravom optimistična ili opet više vjerujemo guverneru Rohatinskom? Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Američki dužnosnici ponovili su da je Osama bin Laden u svom skrovištu u Pakistanu ubijen u razmjeni vatre, unatoč sve učestalijem propitivanju službene verzije događaja i objavi da je vođa al-Kaide bio nenaoružan.
'Znam za činjenicu da je tijekom operacije došlo do razmjene vatre', rekao je dužnosnik Pentagona. Nakon brifinga visokih vojnih i obavještajnih službenika, članovi američkog odbora za oružane snage odbili su govoriti o pojedinostima iznesenim na sastanku.
Predstavnik demokrata Adam Smith je pojasnio da su pripadnici specijalnih snaga pri upadu u skrovište bin Ladena bili izloženi vatri iz pješačkog oružja na koju su odgovorili . Predsjednik odbora Buck McKeon rekao je da identifikacija bin Ladena uključuje usporedbu njegovih uzoraka s uzorcima njegove majke i trojice sinova. 'On je identificiran na više načina. DNK analiza nije upitna', dodao je.
Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz danas će s hrvatskim dužnosnicima tijekom posjeta Zagrebu razgovarati o hrvatskoj suradnji s uredom haaškoga tužiteljstva, a susrete će iskoristiti i kako bi prenio svoje stajalište o reakcijama na nedavnu presudu trojici hrvatskih generala, rekao je u telefonskom razgovoru iz Haaga njegov posebni savjetnik Frederick Swinnen.
Brammertz će se sastati s premijerkom Jadrankom Kosor, ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem, glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem te članovima tzv. task forcea - vladine radne skupine za potragu za dokumentima koje traži haaško tužiteljstvo, rekao je Swinnen dodajući da se, zbog boravka hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u SAD-u neće imati prilike s njim sastati.
'Posjet će biti usmjeren na suradnju s uredom tužitelja', rekao je Swinnen dodajući da će 'tužitelj iznijeti vladi i svoje mišljenje o reakcijama na presudu Gotovina, Čermak i Markač'.
Upitan može li nešto više otkriti o tome kako tužitelj ocjenjuje suradnju Hrvatske Swinnen je kazao kako će tužitelj to napisati u izviješću Vijeću sigurnosti UN-a koje podnosi u iduća dva tjedna, a koje će usmeno iznijeti 6. lipnja u sjedištu UN-a u New Yorku.
Jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23. - Pravosuđe i temeljna prava u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU je ocjena pune suradnje s Haaškim sudom.
Ovaj je posjet dio redovitih obilazaka regije u okviru priprema sljedećeg izvješća Vijeću sigurnosti UN-a, kazao je Brammertzov posebni savjetnik dodajući da će glavni tužitelj 10. i 11. svibnja posjetiti i Beograd.
'Još nije istekao rok za žalbu Tužiteljstva na presudu'
Swinnen nije želio otkriti ništa o tome kakva će razmišljanja Brammertz prenijeti hrvatskim dužnosnicima o reakcijama na haašku presudu trojici hrvatskih generala.
Swinnen je, upitan da li je tužiteljstvo donijelo odluku o tome hoće li se žaliti na presudu u predmetu 'Gotovina, Čermak i Markač', odgovorio kako 'rok za to još nije istekao'.
Pravila Haaškoga suda predviđaju da strane u postupku moraju najaviti žalbu u roku od 30 dana od izricanja presude. Obrane generala Gotovine i Markača najavile su kako će se žaliti na presudu.
Swinnen je rezao kako tijekom boravka glavnog tužitelja u Zagrebu nije predviđeno nikakvo obraćanje Brammertza medijima.
Međunarodna komunikacija i vanjska slika Hrvatske, u procesu pristupanja EU-u gotovo su jednako važni za hrvatsku diplomaciju kao i sami pristupni pregovori, ocijenjeno je u Zagrebu na okruglom stolu 'Javna diplomacija, nacionalni branding i imidž'.
Hrvatski i strani diplomati te međunarodni i domaćni stručnjaci razgovarali su o ulozi javne diplomacije i brandiranju Hrvatske na skupu u Ilirskoj dvorani HAZU-a koji je organizirala Diplomatska akademija MVPEI-a u suradnji s njemačkom zakladom Hans Seidel. Hrvatska nije poznata samo po svojoj dijaspori, nego i po razboritim diplomatskim koracima, a značaj zemlje ne mora biti razmjeran njezinoj veličini, rekao je njemački veleposlanik u Hrvatskoj Bernd Fischer.
Kao primjer naveo je Monako, kneževinu sa 60.000 stanovnika čija važnost nadmašuje veličinu te istaknuo da je Hrvatska, zemlja s 4,5 milijun statanovnika, uspjela postati nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a što govori da ima brojne prijatelje u svijetu od čega će profitirati i EU kada Hrvatska postane 28. članicom.
Mi želimo biti nacija koja je duboki emotivni prijatelj Hrvatske, rekao je Fischer govoreći o imidžu Njemačke u Hrvatskoj. Dodao je da mostove između dvije zemlje predstavlja oko 300.000 Hrvata koji rade u Njemačkoj i 1,6 milijun njemačkih turista koji posjećuju hrvatsku obalu.
Državni tajnik u MVPEI-u Andrej Plenković rekao je da su međunarodnom pozicioniranju Hrvatske u proteklih 20 godina pridonijeli ne samo diplomati u 70 hrvatskih inozemnih predstavništava, nego i sportaši te turistička promidžba.
Ocijenio je da će, zbog procesa ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om, biti važno postići dobru sliku zemlje među parlamentarcima zemlja članica Unije, kakva je među građanima tih zemalja. Prema Plenkoviću, ulazak Hrvatske u Uniju podupire više od 70 posto stanovnika Mađarske, Slovačke, Švedske.
Državni tajnik je najavio da će idućih tjedana krenuti snažna medijska kampanja o Uniji namijenjena domaćoj javnosti koja je u travnju, prije haaških presuda hrvatskim generalima s 59 posto bila 'za' ulazak u Uniju.
Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
Međunarodna policijska organizacija Interpol je upozorila na povišenu opasnost od terorističkih napada nakon likvidacije čelnika Al-Kaide Osame bin Ladena i pozvala zemlje članice na 'povećani oprez'.
U priopćenju je ta organizacija ocijenila da smrt Osame bin Ladena donosi povišenu opasnost od terorističkog napada Al-Kaide ili terorista koji se njome nadahnjuju.
'Najtraženiji terorist na svijetu više nije tu, ali Bin Ladenova smrt ne predstavlja nestanak pridruženih ili organizacija koje su se njome inspiriraju, koje nastavljaju i nastavit će izvoditi terorističke napade u svijetu', naglašava glavni tajnik Interpola Ronald Noble, prenosi se u priopćenju.
'Moramo ostati ujedinjeni i usredotočeni na suradnju i borbu koju smo započeli, ne samo protiv svjetske prijetnje, već i na terorizam bilo koje skupine', dodao je.
Najzanimljivije komentare ćemo pročitati u Vijestima u 17 i u Dnevniku NoveTV u 19:15 sati.
| < | svibanj, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Ostavite vaše komentare na temu dana, a najzanimljivije ćemo pročitati u Vijestima Nove TV u 17 sati i u Dnevniku Nove TV u 19:15