ponedjeljak, 02.05.2011.

VODNA I KANALIZACIJSKA INSTALACIJA 7. R. TEMA 7.2.

1. Opiši vodovodni sustav

Vodovodni sustav služi za napajanje objekata potrošnom vodom. Crpne stanice crpe vodu iz podzemnih i nadzemnih izvora, te je preko uređaja za pročišćavanje i doradu dopremaju do potrošača. Crpke se pogone elektromotorima, a mogu dobavljati i više od 2000 litara vode u sekundi pod tlakom 0.4-0.6 Mpa. (1Mpa=10bara). Cijevi vodovodnog sustava polažu se u zemlju na dubinu 80cm radi zaštite od smrzavanja.

2. Što je vodna instalacija?

Vodna instalacija je sustav cijevi, ventila , vodomjera, slavina i električnih grijača, preko kojeg se potrošna voda dobavlja u objekte, Cijevi u objektima se izoliraju i polažu u zidove.

3. Kako se označavaju dimenzije cijevi u vodnim instalacijama?

Dimenzije cijevi u vodovodnim instalacijama najčešće se označava prema anglo-saksonskom mjernom sustavu u inčima (colima). 1col=25,4mm.

4. Navedi razloge zbog čega vodu treba trošiti racionalno.

a) Vode na Zemlji ima mnogo, ali samo mali dio je podesan za potrošnju, pa ju je potrbno sačuvati za buduće generacije.

b) Relativno mala propuštanja slavina i vodokotlića znaju zavarati da se radi o beznačajnim troškovima. Međutim stvarnost je obično drukčija jer se propuštanje neprestano povećava i s vremenom se stvaraju veliki nepotrebni troškovi.

5. Obrazloži zašto je ventile i vodokotliće potrebno redovito provjeravati i po potrebi servisirati.

• Potrebno je svakako ukloniti nepotrebno trošenje vode.
• To mogu biti i znatni troškovi.
• Posebna se pažnja mora posvetiti glavnom ventilu jer on mora biti spreman za djelovanje u kriznim situacijama. Zato ga je nužno redovito provjeravati i po potrebi servisirati.

6. Opiši sustav odvodnje u stambenom objektu.

Nakon uporabe potrošna voda postaje otpadna. Odvodi se glavnom vertikalno postavljenom cijevi, a na nju se preko sifona priključuju odvodne cijevi zahodske školjke, kade, umivaonika i sudopera.
Važan element je i podni sifon koji odvodi eventualne nekontrolirane izljeve. Sifon svojim oblikom sprječava prodiranje neugodnih mirisa iz kanalizacije.

7. Navedi zašto je potrebno pročišćavanje otpadnih voda i faze postupka.

Otpadne vode sadrže organske i anorganske tvari koje mogu biti otopljene ili plivaju na površini. Nepročišćene nisu prihvatljive za ekološki sustav pa se moraju pročistiti, a faze postupka su:

• Odvajanje krupnih mehaničkih nečistoća pomoću mrežastog filtera.
• Odvajanje ulja i masti.
• Odvajanje sitnih mehaničkih čestica taloženjem
• Biološko – kemijska obrada vode
• Bistrenje
• Izlijevanje

8. Kako se pročišćavaju industrijske otpadne vode?

Pročićavaju se pomoću separatora koji mogu biti malih, srednjih i velikih kapaciteta. Pročićavanje se vrši pomoću košara koje uklanjaju krupne nečistoće, uložaka koji koji zadržavaju ulja i masti, a s vremenom se mjenjaju, dok se sitne čestice izdvajaju taloženjem.

9. Opiši uređaj za pročišćavanje – BIOROTOR.

U biorotoru se biološko-aerobnom obradom uz pomoć mikroorganizama razgrađuju organske tvari i dobiva voda podesna za navodnjavanje.

10. Pogledati na Internetu:

• Vodovodne instalacije slike.
• Separatori i biorotori Tehnix.
• Plastični vodovod tvrtke Aquatherm.


DODATNI SADRŽAJ TEME 7.2. POVIJESNA KRONOLOGIJA

1. Najstriji odvodni sustav otkriven je u potopljenom gradu veličine 5x2 milje u zaljevu Combay na sjeverozapadu Indije. Sa dubine od 36m izvađeno je oko 2000 arheoloških uzoraka. Najstariji (rezbareno drvo) je star najviše 9500 god. Otkriće je dovelo u sumnju dosadašnju spoznaju da je najstarija civilizacija u Mezopotamiji. Drevni indijski i tamilski zapisi o potopljenim civilizacijama starim čak 30000 god. smatrani su povijesno neutemeljenim. Vidi na Internetu videozapis The Lost City of Dwarka.

2. U Mezopotamiji je pronađen kanalizacijski sustav hrama od pečene gline star oko 6000 god. (precizno izrađena cijev, T komadi i koljena). Osobna higijena u Mezopotamiji imala je manji prioritet nego u Egiptu, a još manje nego u dolini Inda. Pronađena je samo jedna ozbiljnija kupaonica kneza Zimrilima iz Marija pored Bagdada stara oko 3700 god. Prvi u svijetu je 9000 god. star kanal (širine 2m) za dobavu vode otkriven u Mezopotamiji. Ur je dobio kanalizacijski sustav prije 4460 godina.

3. Na sjeveru Škotske prilikom iskapanja otkriven je kanalizacijski sustav sa nužnikom star oko 5000 god.

4. Najnapredniji kanalizacijski sustavi stari oko 5000 god. otkriveni su u civilizaciji doline Inda. Uzduž ulica su prolazili nadsvođeni glavni odvodi. Kuće su imale bezprijekorne kupaonice i nužnike uz uličnu stranu kuće, koja nije imala otvore. Uz sanitarni čvor bio je zdenac gdje se zahvatala voda za ispiranje. Kupaonice su mogle biti i na katu, a cjevovod je bio od pečene gline. Civilizacija u dolini Inda je bila sofisticirana, tehnološki napredne urbane kulture, sa visokim higijenskim prioritetima. Otkriveno je i veliko protočno javno kupalište sa parnom kupelji i više manjh u blizini. Ljudi su odjevali odjeću od pamuka.
Vidi na Internetu Harappa slike i Mohenjo-Daro slike.

5. Minojska civilizacija na otoku Kreti između 3000 i 1000 god. prije Krista raspolagala je sa najnaprednijom tehnikom vodoopskrbe i odvodnje. Kanalizacija je rađena od terakotnih cijevi (pečena glina) koje su imale naglavak za spajanje. Glavni odvodni kanali su velikih dimenzija, nadsvođeni i u upotrebi su i danas. Kraljevska palača u Knososu imala je sanitarne čvorove u prizemlju. Voda za ispiranje i kupanje dobavljana je tlačnim cjevovodima iz rezervoara kišnice smještenim iznad.

6. Egipat je osim Nila mogao dobiti pitku vodu samo iz bunara. Kopani su bunari promjera 3-4m, a dubina 100-200m. Najstariji otkriveni bunari su stari oko 5000 god. Teren je mogao biti izuzetno tvrd, pa je to bio mukotrpan posao. Voda se izvlačila pomoću vitla. Hramovi i kuće bogatih aristokrata, posebno za vladavine Amenofisa IV, imali su bazene za kupanje i instalacije za toplu i hladnu vodu od kovanog bakra . Bakreni lim se proizvodio kovanjem od prilagođenih odljevaka. Pored bakra pronađene su cijevi od drveta, pečene gline, olova i mjedi. Religijski obredi najčešće su uključivali i kupanje.

7. U Perziji je razvijen sustav za dobavu pitke vode podzemnim kanalima koji se naziva kanat, a ima slijedeće osnovne značajke:
-Sustav je prilagođen područjima sa toplom i suhom klimom pa se rasprostranio od Maroka do Kine.
-Dimenzije kanala su 50-100cm širine, a 90-150cm visine.
-Kopa se na dubini od 10 do najviše poznato 360m.
-na razmaku 10-40m kopaju se vertikalne poveznice
-Najvišu dužinu ima Gadara u Jordanu 170 km, a izrađen je u 2. stoljeću za vrijeme rimske uprave.
-Najstariji je u Iranu, a star je 2700god. Kao i većina još uvijek je u intezivnoj upotrebi. Vidi na Internetu perzijski kanat Wikipedija.

8. Grci su prije otprilike 2500. god. imali vodovod i kanalizaciju u Ateni. Pronađene su brončane cijevi za vodovod duge preko 3m, te olovne cijevi i spojni komadi izrađeni od olovnog lima postupkom mekog lemljenja.

9. Rimsko carstvo
U povijesti Rima izgrađena su čak 24 vodovoda koji su dobavljali vodu sa okolnih brežuljaka, a neki su bili dulji od 80 km. Voda se koristila uglavnom iz javnih česmi, a samo su važnije građevine bile direktno spojene. Pored Rima značajniji su vodovodi (akvadukti) bili preko rijeke Gard u Francuskoj. To je najviši akvadukt visok blizu 50 m, zatim Segovija u Španjolskoj, u Splitu koji je i danas u upotrebi, itd.
Prva kanalizacija u Rimu izgrađena je prije 2800god., a veliki odvodni kanal presjeka 12 m č. 300 god. poslije. On je u upotrebi i danas.Visoka arhitektonska postignuća Rimu bile su terme od kojih su najpoznatije Karakaline, Hadrijanove (u sklopu vile), Trajanove, Dioklecijanove, Leptis Magna terme, Aquae Iasae (Varaždinske toplice). Aristoktrati su u kućama imali bazene (nimfeji) i tu su priređivana manja druženja. Vidi na Internetu akvadukte i terme.

10.U Srednjem vijeku dolazi do značajnog nazadovanjana na području odvodnje i održavanja osobne higijene, što je izazivalo čestu pojavu epidemija kuge i kolere od čega je umiralo više od 25% europskog pučanstva. Tek je nekolko epidemija kolere u Parizu i Londonu od 1830. do 1850. nametnulo seriju aktivnosti koje su dovele do današnjih sanitarnih standarda.

11. Dubrovnik

U 15. stoljeću Dubrovnik ima 40000 stanovnika i jedan je od većih europskih gradova (London 50000). Proračun mu dopušta da 1436/37 izgradi moderan graviracijski vodovod koji je i danasu upotrebi (prvi u Hrvatskoj). Dvjesto godina prije počinje sa uvođenjem sanitarnih standarda i ulaganja u odvodnju. Uvode se i drugi standardi koji su omogućili da se puno lakše nose sa epidemijama.
Vidi na Internetu avadukt Dubrovnik-Trsteno, ljetnikovac Sorkočević i
Onofrijevu česmu.
- 23:54 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>