1. Opiši vodeni promet.
Vodeni promet se odvija plovidbom na oceanima, morima, jezerima, rijekama i kanalima. To je jedan od najstarijih oblika prometovanja, a povezivao je velike gradove koji su uglavnom nastajali na obalama mora i rijeka. Danas vodeni promet čini oko 80% ukupnog prometa, a ekonomičnost mu je puno veća nego kod kopnenog i zračnog. Zabilježeni su i pothvati iz davne prošlosti.
· Obelisk težak oko 300 tona transportiran je u drugom tisućljeću prije Krista iz kamenoloma u Asuanu Nilom nizvodno 500 km.
· Granitni blokovi za središnji dio Keopsove piramide teški 80 tona trnsportirani su Nilom prije 4500 god.
- Egipćanin Isesi plovi 2410 god. duž Crvenog mora, te prošavši kroz Adenski zaljev izlazi po prvi put u povijesti na otvoreno more.
· Grci 340 god prije Krista doplovljavaju u Veliku Britaniju.
2. Opiši prva plovila.
Prva plovila su bila splavi, čamci izdubljeni u deblu i kanui izgrađeni od granja i obloženi životinjskim kožama.
· Starost čamaca ozbiljnije konstrukcije je oko 10000 god. prema najstarijim procjenama.
· Prva plovila koje možemo nazvati brodovima pojavljuju se u Egiptu prije približno 6000 god. Građeni su od papirusa, a drveni brodovi se grade od cedrovine uvezene iz današnjeg Libanona. Pogone se veslima , a mogli su imati i kvadratno jedro.
· Najstariji pronađeni brodovi stari su blizu 5000 godina. Radi se o 14 brodova dužine 23 m.
· Najstariji dobro očuvan i obnovljen brod je teglenica Khufu ili Solarna teglenica. Starost broda je oko 4500 god. Radi se o kraljevskom ili možda pogrebnom brodu faraona Keopsa. To je 45 m dugačak brod izrađen od cedrovine koji je obnovljen uz dodatak samo 5% materijala koji nije orginalni.
· Najstariji zapis o jedru datiran je u 3200 god. Prije Krista.
Vidi na Internetu slike ancient egyptian boats.
3. Kakav su pogon imali brodovi do pojave strojeva?
Prije pojave strojeva brodovi su pokretani veslima. Koristila se energija mišića (biološka), a najčešće su za to korišteni robovi. Vidi na Internetu slike «brodovi galije». Brodovi sa pogonom na vesla mogli su imati i jedro, a zatim se koriste usavršeni jedrenjaci koji dominiraju svjetskim morima od 16. do 19. stoljeća. Najveći i najbrži jedrenjaci su kliperi. Kliperi su imali visoke jarbole na kojima je moglo biti i do 35 jedara. Postizali su brzinu do 55km/h. Mogli su imati trup izgrađen od čelika. Najveći izrađeni jedrenjak tog vremena je Great Republik. Bio je dugačak 100 m, a mogao je primiti 4000 tona tereta. Vidi na Internetu «jedrenjaci» i «klipper Great Republic».
4. Opiši parobrode.
Prvi relativno uspješni parobrod izgradio je Robert Fulton 1807. god. Plovio je rijekom Hudson, a zvao se Nort River ili Clermont. Pogonila su ga dva brodska kotača smještena bočno. Vozio je brzinom od samo 8 km/h i to uz manju podršku jedara, ali to nije obeshrabrilo. Zatim slijede brodovi Comet, Richmond, Margery, .... London Enginee .... Savannah (prvi preplovio Atlantik) itd. Vidi na Internetu «North River Steamboat» «Steamboat Savannah». Do pojave Olimpica, Titanica i Britannica (Gigantica) prošlo je oko 100 godina. Za to vrijeme unaprijeđeni su brodski kotlovi, parni strojevi, a dolazi i do otkrića i usavršavanja parne turbine. Titanic je imao tri brodska vijka. Centralni je pogonila parna turbina, a bočne dvoradni brzohodni parni strojevi («parni motori»). Danas se parnoturbinski pogon koristi kod brodova za prijevoz tekućeg naftnog plina i brodova na nuklearni pogon. Vidi na Internetu «Steamboat Titanic».
5. Opiši ulogu brodskog vijka u pogonu brodova.
Pronalaskom brodskog vijka napravljen je veliki korak u razvoju parobroda i značajno je povećana brzina brodova. Brodski vijak izumljen je 1827 god. u Istri
od strane češkog izumitelja Yosipa Ressela koji je tada živio u Motovunu. Rezultati su provjeravani u brodogradilištu u Trstu i u Parizu. Pogledaj na Internetu «Steamboat Great Britain» prvi parobrod sa brodskim vijkom koji je 1834 preplovio Atlantik, zatim slike brodskih vijaka i « propeler Queen Mary 2» slike.
6. Opiši motorne brodove.
Nakon otkrića brodskog vijka slijedeći veliki iskorak u brodograđevnoj industriji bio je uvođenje dizelskog motora. Usavršavanjem brodskog dizelskog motora dobiven je najprikladniji stroj za pogon brodova (utrošak goriva je blizu 20% manji od parnoturbinskog pogona) i danas se on uglavnom koristi uz izuzetak brodova na nuklearni pogon, a neki putnički brodovi visoke klase imaju pogon pomoću elektromotora.
7. Navedi podjelu suvremenuh plovila.
Suvremeni brodovi se dijele na trgovačke, ribarske, ratne i podmornice.
Trgovački se dijele na putničke, teretne i brodove posebne namjene.
Brodovi posebne namjene se dijele na tankere (prijevoz nafte), trajekte (prijevoz cestovnih vozila i putnika), feribote (prijevoz vlakova), ledolomce i brodove za znanstvena istraživanja.
8. Opiši moderne putničke brodove.
To su brodovi s brojnim sadržajima koncipirani pomoću najnovijih tehnoloških dostignuća, a u projektnim uredima razrađuju se vizije koje će doći u bliskoj budućnosti, sa naglaskom na obnovljivoj energiji (opet jedra). Ovi brodovi koriste dizelsko-električne agregate, kojima mogu biti pridodani i plinskoturbinsko-električni, za proizvodnju električne energije, a pogoni su elektromotorni. Dva pogona imaju mogućnost zakretanja za puni krug (azipod pogoni) i oni zamjenjuju kormilo. Ovakva vrsta pogona odlikuje se malom razinom buke i velikim stupnjem djelovanja. Pogledati na Internetu prekooceanski brod Queen Mary 2 i najveći brod za kružna putovanja, koji može primiti 5800 putnika, Oasis of the Seas.
9. Opiši vojne brodove.
Vojni brodovi su topovnjače, fregate, krstarice, bojni brodovi i nosači zrakoplova, a ovdje možemo kao posebnu grupu pridodati i podmornice. Pogon vojnih brodova može biti dizelski, plinskoturbinski i električni, a nuklearni brodovi pomoću parne turbine. Vidi na Internetu «Bojni brod Missouri» i deset nosača zrakoplova klase «Nimitz» koji se nazivaju po američkim predsjednicima.
10. Što je torpedo?
Torpedo je podvodni projektil koji služi za uništavanje brodova. Torpedo je izumljen u Rijeci 1860. godine. Izumitelj je kapetan fregate Ivan Blaž Lupis Vukić. Proizvodio se u istoimenoj tvornici dugi niz godina. Danas je to usavršeno bojno sredstvo važno u pomorskom ratovanju.
11. Kako se brod održava na površini vode?
Sila teža povlači brod i pri tome istiskuje određenu količinu vode i tako stvara silu uzgona koja joj se suprostavlja. Potrebno je da se ravnoteža postigne pri optimalnom gazu.
12. Navedi dijelove suvremenog motornog broda.
Dijelovi suvremenog motornog broda su:
· Trup je nosivi dio dio broda, a dijeli se na prednji dio kojeg zovemo pramac i stražnji dio kojeg zovemo krma.
· Paluba s nadgrađen, služi za smještaj putnika ili robe.
· Brodski vijak, svojom vrtnjom izaziva strujanje vode, kao rekcija se javlja potisna sila broda.
· Pogonski strojevi sa mehanizmom za prijenos gibanja na brodski vijak.
· Kormilo služi za upravljanje brodom, a umjesto njega moderni brodovi mogu imati zakretne pogone.
|
