MIMARA
„Otvaranjem Muzeja moje će srce biti ispunjeno neizmjernom radošću zbog ostvarenja mojeg životnog cilja i ispunjenja duga prema domovini i hrvatskom narodu.“
Ante Topić- Mimara
Slika 10.1. 
Slika 10.2.
Slika 10.1. i Slika 10.2. - Zbirka Ante Topića Mimare
Bile su to riječi Ante Topića Mimare izgovorene u Zagrebu na dan 31. prosinca 1985. godine. Ante Topić Mimara rođen je 7. travnja 1989. godine u malom zagorskom mjestu Korušcama, iz kojeg odlazi kao dječak tijekom Prvog svjetskog rata. U Rimu započinje njegovo strasno prepuštanje umjetnosti. Uči slikarstvo, iskušava umijeće restauriranja. Bio je čovjek istančanog ukusa i urođenog osjećaja za istinsku ljepotu i sklad. Godinama je širom svijeta skupljao umjetnine, stvorivši tako zbirku koja je s vremenom prerasla u jednu od najznačajnijih svjetskih privatnih zbirki. Želja za darivanjem zbirke svom narodu postaje jedini istinski pokretač njegovog djelovanja. 1967. godine daruje 140 umjetnina Strossmayerovoj galeriji JAZU, a od 1973. godine postepeno donosi u Zagreb cijelu svoju zbirku s nakanom da je trajno postavi u preuređeni Muzej. Nažalost zbog prerane smrti 1987. godine nije doživio izložbu. Zbirka je dugo vremena bila nedostupna javnosti, a danas se izlaže u moderno preuređenom muzejskom izdanju.
Slika 10.3. 
Slika 10.4.
Slika 10.3. - Dvorana u muzeju Mimara
Slika 10.4. - Raffaellino del Garbo, Krug; Bogorodica s djetetom, sv. Ivanom Krstiteljem i anđelom; Tehnika: Ulje na drvu
Oko 3750 umjetnina u posjedu su Muzeja. Radi se o umjetninama različitih tehnika i materijala, iz različitih kultura i civilizacija. Oko 450 slika i crteža slavnih majstora iz različitih škola, oko 200 skulptura od antičkog doba sve do 20. stoljeća.
Stalni postav raspoređen je na prostrana dva kata, prizemlje i podrum u kojem se izlažu trenutne izložbe, odnosno privremeni postav. Svaki kat se sastoji od više soba, numeriranih tako da svaka soba predstavlja određena razdoblja. U prizemlju se nalaze umjetnine kao staklo i tekstil s područja Kine i drugih zemalja Dalekog Istoka. Na prvom katu su izložene skulpture i djela iz područja arheologije, kiparstva i primjenjene umjetnosti. Na drugom katu izložene su umjetnine s područja slikarstva, različitih europskih škola od vremena gotike, preko renesanse, manirizma, baroka, pa sve do 19. i 20. stoljeća.
Podrum navodim kao zadnji iz razloga što se na prethodno navedenim etažama nalazi stalni postav, dok je u podrumu privremeni, odnosno trenutna izložba fotografija. Izložene su fotografije digitalne izrade. Svaka otkriva svoju ljepotu i plijeni pažnju posjetitelja.
Uz stalni postav i redovite izložbe, u Muzeju se povremeno organiziraju edukativne igraonice i radionice. Također u posjedu je i bogate knjižnice sa stručnom literaturom s više od 5 000 naslova.
ARHEOLOŠKI MUZEJ
Numizmatička zbirka AMZ-a: donacije 1990- 2010.
Do 21. ožujka 2011. u Arheološkom muzeju u Zagrebu održava se numizmatička izložba pod autorstvom Ivana Mirnika. Prikazuje oko 7750 primjeraka što starijeg i novog novca, što medalja poklonjenih Muzeju u posljednjih dvadesetak godina.
Izloženi materijal pruža sliku političkih, vjerskih, kulturnih i gospodarskih prilika u Hrvatskoj. Najvrijedniji primjerak je unikatni rimski kalup za naličje brončanog novca cara Konstantina koji potječe iz sisačke kovnice iz razdoblja 321. i 324. godine
Slika 7.1. 
Slika 7.2.
Slika 7.1. i Slika 7.2. - Numizmatička zbirka
Arheološki muzej u Zagrebu potječe od najstarije muzejske ustanove u hrvatskom glavnom gradu, Narodnog muzeja, osnovanog 1836. godine. S javnim djelovanjem započela je 1846. godine. Poticaj osivanju takve ustanove u Zagrebu potječe mnogo ranije nego što je osnovana, a proizišao je iz ozračja iliraca, odnosno hrvatskih narodnih preporoditelja koji su u osnivanju ustanove takvog profila vidili jačanje i afirmiranje ukupnog hrvatskog kulturnog identiteta. Njihov predvodnik Ljudevit Gaj pozivao je narod na suradnju u prikupljanju materijala.
Kroz svoju povijest muzej je prošao kroz tri faze. 1866. godine na prijedlog Sabora postao je Zemaljskim zavodom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Tada je bio podijeljen na Arheološki i Prirodoslovni muzej. Nakon nekog vremena Arheološki odjel počinje djelovati samostalno, ali u sklopu Narodnog muzeja koji kasnije prestaje postojati. Tokom vremena muzej se sve više bogatio građom pa mu je prostor u kojem se prvotno nalazio u palači baruna D. Rausha na Markovu trgu postao preskućen. 1945. godine seli se u palaču na Zrinskom trgu, gdje se i danas nalazi.
Slika 7.3. 
Slika 7.4.
slika 7.3. - Kipovi na ulazu u Arheološki muzej
slika 7.4. - Dio stalnog postava muzeja
Muzej obogaćuje više od 450 000 različitih artefakata prikupljenih na različite načine. Dio je muzej dobio darovanjem, dio kupovinom. U novije vrijeme spomenička građa pribavlja se arheološkim iskopavanjima na području hrvatskih krajeva.
U stalnom posjedu muzeja nalaze se pretpovijesne zbirke koje prikazuju materijalne i duhovne kulture na prostorima kontinentalne Hrvatske tijekom 2 500 000 godina.
Egipatske zbirke u kojima se prezentira oko 600 predmeta, raspoređenih na tematske cjeline: božanstva u boci, kozmetika i posuđe, papirusi i pisma, kamena i drvena plastika, kozmetika i posuđe, poseban odjel je etrušćanska soba sa zagrebačkom mumijom.
Antičke zbirke- prikazuju oko 1 500 posuda različitih materijala i oblika.
Slika 7.5.
Slika 8.6.
Slika 8.5. - Viteška kaciga
Slika 8.6. - Vučedolska golubica
