MUZEJSKO MEMORIJALNI CENTAR DRAŽEN PETROVIĆ
Slika 3.1. 
Slika 3.2.
Slika 3.1. - Kip na trgu Dražena Petrovića
Slika 3.2. - Dražen Petrović u mladim danima
" Nikad nisam propustio jutranji trening. Nikad. Uzmem loptu,ubacim 500 ili više. Postavim stolice i driblam. Satima sam znao driblat stolice. I uživati"
Muzejsko memorijalni centar otvoren je 2006. godine zajedničkim naporima Zaklade Dražena Petrovića u suradnji s Vladom RH, gradom Zagrebom i Hrvatskim športskim muzejom. Muzej je bio ideja Biserke i Joleta Petrovića, Draženovih roditelja, a projektirali su ga poznati arhitekti Andrija Rusan i Nikša Bilić.
Muzej nudi priliku iskusiti Draženov život i postignuća kao čovjeka i sportaša izuzetne vrijednosti.
Nije se bojao nikoga. Ni Micheal Jordana. Kad mu je Jordan govorio u Barceloni '92 " Zabit ću ti kroz oči " odgovor je uvijek bio isti " I ja tebi " . Primio je loptu i zabio. Bio je karakter kojeg je bilo nemuguće slomiti.
Stalni izložbeni postav slijedi Draženov životni put. Svaka prikazana tematska cjelina nosi naziv mjesta djelovanja Dražena Petrovića: Šibenik, Zagreb, Madrid, NBA liga, reprezentacija, svijet i Hrvatska.
Osim Draženovih dokumenata, odlikovanja, medalja, umjetničkih slika, izloženi su i predmeti svakodnevne uporabe kao oprema i stvari koje svjedoče o Draženovom javnom i privatnom životu. Također, posjetitelji su u mogućnosti uživjeti se u Draženov život putem multimedijalnih sadržaja.
Slika 3.3. 
Slika 3.4.
Slika 3.3. i Slika 3.4. - Medalje i pehari
"Ne može stajat na nogama, a ipak igra. Ne želi ispustiti startnu poziciju. Ni mrtav mi neće dati priliku. Dobro zna da bih je iskoristio."
Draženova baština živi u sjećanju velikog broja poklonika košarke širom svijeta. Kroz svoje nepogrešive izvedbe u dresovima Šibenke i Cibone, Dražen je promovirao Hrvatsku košarku na internacionalnom planu, te je vrlo brzo postao poznat pod nadimkom košarkaški Mozart. Taj nadimak je dobio zbog toga što je uspio košarku pretvoriti u umjetnost u kojoj je uvijek davao maksimum. Postavio je nove standarde u igri, čak i van granica bivše države; prvo igrajući u Španjolskoj za Real Madrid, a kasnije i u NBA ligi igrajući za Portland i New Jersey.
Hrvatska, na koju je Dražen bio ponosan, slavi ga kroz ovu instituciju.
" Znaš, ja sam svoje sinoć napravio. Najbolje što sam mogao. Nije bilo dovoljno. Ništa, sutra je novi dan"
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI
Građen je prema projektu arhitekta Igora Franića. Kamen temeljac postavljen je 2003, a otvoren je 11.12.2009. Utemeljen je 1954. godine osnivanjem Gradske galerije suvremene umjetnosti u palači Kulmer na Gornjem gradu, s ciljem dokumentiranja i promoviranja suvremene umjetnosti
Slika 2.1.
Slika 2.1. - Muzej suvremene umjetnosti
Muzeolog Barry Lord iznio je tezu da se muzej u prvom redu treba baviti ljudima, a ne predmetima. To se može protumačiti na način da pored poštivanja arhitekture, svaki posjetitelj ulazi u muzej s različitim iskustvom, obrazovanjem , potrebama i slično, te kao takav sam stvara predodžbu o onome što vidi.
Ono što se nalazi u stalnom postavu
Cjelina PROJEKT I SUDBINA koja okuplja umjetnike koji su svoj život poistovjetili s programatskim cjelinama koje postavljaju pred umjetnost.
U cjelini UMJETNOST KAO ŽIVOT prezentirane su umjetničke pojave i umjetnici koji na umjetničko djelo gledaju prije svega kao na društvenu činjenicu. Koristeći se različitim medijima progovaraju o svom društvenom poslanju. Djela tih umjetnika u muzeju predstavljena su pomoću dokumentacije koja u obliku muzejske instalacije iznova stječe značenje originala.
Slika 2.2.
Slika 2.1. - Umjetnost kao život
UMJETNOST O UMJETNOSTI ima introvertiran pristup jer umjetnička djela kao da su nastala u interakciji s umjetnošću. Izgleda kao da komentiraju povijesni razvoj.
VELIKA ENIGMA SVIJETA prikazuje djela kao odraz subjektivnog jezika autora, njegovu visoku individualnost, slobodu i neuklopljenost u društvo.
RIJEČI I SLIKE- slika vrijedi tisuću riječi.
Slika 2.3.
Slika 2.3. - Vjenceslav Richter (Omilje, Hrvatska 1917. - Zagreb, Hrvatska, 2002.)
slika 2.4.
Slika 2.4. - Jan Faber - Četiri godišnja doba - Grob nepoznatog računala 1994/1995
