Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje.
Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.
-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.
-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.
-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.
-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.
-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.
-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).
-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.
-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.
-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.
OPASNOSTI U ŠUMI
-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja
otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.
-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s
krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.
-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(
više ovdje...)
-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.
OTROVNE BILJKE U ŠUMI
-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.
-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.
-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.
-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.
Sve što je lijepo brzo završi, tako i godišnji odmor. Zbilja sam se odmorio, bio sam dva tjedna na moru gdje sam ponovo napunio izgubljenu snagu. Danas mi je prvi radni dan i odmah sam se vratio svakodnevnom radu u šumi. Dočekalo me sakupljanje jasenovog sjemena za potrebe proizvodnje sadnica u rasadniku. Urod je slab, pa će ga teško biti sakupiti u dovoljnim količinama. 
Ovaj vikend posjetio sam park-šumu Golubinjak blizu Lokava. Samo ime park -šuma dobila je po golubovima dupljašima koji su živjeli u šumama i pećinama na tom području. Park-šuma je impozantan krajolik monolitnih stijena i ogromnih jelovih stabala te malih spilja i jama iz kojih uvijek struji hladan zrak. Najveće su Golubinja i Ledena spilja, a atrakcija parka je kameni most Paklena vrata. Među stablima se ističe oko 200 godina stara divovska jela nazvana »Kraljica šume« koja je od 1984. godine zaštićeni spomenik prirode. 
