Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje. Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU
I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija "ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.

-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.

-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.

-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.

-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.

-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.

-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).

-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.

-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.

-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.



OPASNOSTI U ŠUMI


-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.

-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.


-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)

-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

OTROVNE BILJKE U ŠUMI

-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.


-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

25.07.2005., ponedjeljak

Doznaka stabala

Danas sam pregazio jedan odsjek doznačujući s lugarem suha i bolesna stabla(3b-osutost krošnje više od 70%). Vrijeme je bilo sparno,odsjek pun grmlja i trnja, a tek dosadni komarci, koji su tjerali na rad bez pauze. Lijepo je to opisao J.Kozarac prije 120 godina,..."Pritom moraš svako deblo sa svih strana promotriti i neprestance uvis gledati, potipljući se kod toga sad o klade, sad o trnje, koje te nemilice grebe i dere. Nu sve bi se kako-tako pregorjelo, samo da nije one nesnosne sparine, koja se je slegla između granja i zemlje, a od nikuda ni najtišeg povjetarca, da ti za čas razgali kao oganj raspaljene grudi i čelo. Pa k tomu oni bjesomučnici komarci, koji ti ne daju da časak samo staneš i odahneš, - kud god ti, tamo i oni za tobom, kao lihvari, kao prosjaci cvileći i moleći te za kapljicu tvoje krvi...". Kako bilo nekad, tako i danas!

- 21:27 - Komentari (1) - Isprintaj - #

18.07.2005., ponedjeljak

Žuto polje uz rub šume

Vračajući se danas sa radilišta, uz rub šume naišao sam na polje suncokreta. S jedne strane zeleni zid drveća i grmlja, a pokraj njega žuti tepih velikih cvjetova koji su bili okrenuti prema suncu, iako malo pokunjeni uslijed vrućine i sparine. Bila je to slika koju sam morao zabilježiti okom kamere.

- 22:36 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Usprkos vrućini i sparini jedna marljiva pčela sakupljlala je nektar s žutih cvjetova, ne mareći puno na približavanje objektiva fotoaparata.

- 22:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.07.2005., nedjelja

Redizajn bloga

Izgubio sam dvije večeri, da malo osvježim i redizajniram blog. Neznam koliko sam uspio u tome jer sam u tome priličan amater. Ako imam kakve greške, u hodu ću ih ispraviti. Sve savjete za popravak izgleda bloga rado ću prihvatiti. Sada se idem odmarati jer sutra počinje novi radni tjedan ranim ustajanjem jer radno vrijeme počinje u 6.00 sati.

- 22:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.07.2005., četvrtak

Prognoza vremena

Za dobru organizaciju rada u šumi dobro je znati što točniju prognozu vremena za tjedan dana unaprijed. Iz mojeg iskustva, jedna od kvalitetnih dugoročnih prognoza može se naći na http://www.arl.noaa.gov/ready-bin/metgram2.pl . Na toj stranici otvori se link "Current Meteorology Page", zatim se u polje Latitude(upiše geografska širina - 45.45 za Zagreb) i u polje Longitude(upiše geografska dužina - 15.58 za Zagreb). Kliknite na "Continue", te u programu "METEOGRAM" u polju "Choose A Forecast Dataset" odaberete jednu od opcija GFS Modela(0-84h, 0-180h, 192-384h). Nakon toga u polje "Enter the access code from the box...." upišete gore navedeni "Your access code is:" i kliknete na "Get Meteogram". Dobiveni meteogram je grafički prikaz oborina, oblačnosti, temperature zraka i tlaka zraka.

- 21:14 - Komentari (1) - Isprintaj - #

11.07.2005., ponedjeljak

Kiša,razvedravanje,pljusak,sunčano...

Današnje promjenljivo vrijeme počelo je s jutarnjom kišom, oko podneva se malo razvedrilo a poslije podne bilo je i pljuska, nakon toga sunčano. Na terenu nije se moglo raditi, pa sam ostao u kancelariji sređivati papire. Za sada je ovo ljeto dosta kišovito i razmjerno svježe, što odgovara vegetaciji. No, tek je početak ljeta pa ćemo vidjet kako će završiti. Neke dugoročne prognoze govore o vrućem i suhom ljetu.

- 20:37 - Komentari (2) - Isprintaj - #

08.07.2005., petak

Vjetrolomi

Jako nevrijeme praćeno olujnim vjetrom koje je bilo ovih dana, osim šteta na poljoprivrednim kulturama nanijelo je i velike štete šumi. Tako su se prelomila i izvalila pojedina stabla. U okolici Zagreba najviše je šteta bilo u g.j.Čret-Varoški lug. Odmah se pristupilo evidentiranju te saniranju nastale štete od nevremena.

- 22:59 - Komentari (2) - Isprintaj - #

06.07.2005., srijeda

Počeci šumarske nastave u Hrvatskoj

Da je duga tradicija šumarske nastave u Hrvatskoj, govori podatak da je 1860.godine osnovano Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcima. Dakle, od osnutka prošlo je punih 145 godina.

- 20:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< srpanj, 2005 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

BROJ POSJETA
FOTO VREMEPLOV