mitske priče i legende
ako mačka prijeđe preko puta kuda ste naumili morate se vratiti natrag, jer to donosi nesreću, a ako prijeđe zmija, onda je to sretna okolnost.
Ako se mačka umiva očekujte posjet prijatelja. Moglo se pogoditi čak iz kojega će sela taj prijatelj doći, po tome na koju je stranu mačka, umivajući se, bila okrenuta.
Ako se krava zaobada (pobjegne poslije ugriza obada), suša će se nastaviti i dalje.
Za pijetla se vjerovalo, ako je crnog perja, da može snesti jaje, kao i kokoš, iz kojega bi se moglo izleći kakvo demonsko biće, pa bi tamniji ili crni pijetao brzo završavao u loncu.
Ljudi su se naročito pazili susreta sa zmijama, te su takve susrete nastojali izbjeći. Opravdan strah je bio od zmijskog ugriza, a sve drugo je mistificiranje i praznovjerje.
Vjerovalo se da zmija može svoju žrtvu, bilo da se radi o kakvoj životinji ili čovjeku, hipnotizirati i dovući k sebi.
Isto se tako vjerovalo da djeca ne smiju ubijenu zmiju podići na štapu iznad koljena, jer će u protivnom prestati rasti i razvijati se.
Ukoliko bi trudna žena ubila zmiju predviđali su joj da će roditi zdravo i snažno dijete.
Ptica kukavica je zauzimala posebno mjesto i simbolizirala je onu mračniju stranu u sferi mitoloških i nadnaravnih pojava i događaja.
Po narodnoj je mitologiji kukavica postala od žene, koja je predugo oplakivala i kukala za izgubljenim mužem, te mu se zbog toga duša nikako nije mogla smiriti na drugom svijetu, pa ju je ta, njegova, ista napaćena duša proklela i pretvorila u pticu kukavicu.
Lastavice su smatrane mitskim i gotovo božanskim pticama, te ih se nije smjelo ubijati, jer su upravo lastavice svojim crnim krilima sakrile sva tri sunca koja su nekada obasjavala svijet i na taj način spriječile zmije da ih ispiju.
(Po nekim je mitologijama, nekada davno, postojalo čak devet sunca.) Grijeh je bio i rušiti njihova gnijezda, jer se vjerovalo da kuću na kojoj se gnijezde lastavice neće pogoditi grom. I one su svojim letom, cvrkutom i odabirom mjesta za gnijezdenje -mnogo toga govorile- seoskom puku.
I pčele su, baš kao i lastavice, smatrane posvećenim životinjama. Nije ih se smjelo ubijati, a onoga tko ih ubija čeka veliko zlo i nesreća.
Stoga se za pčele nije smjelo govoriti da krepaju (ugibaju), nego da umiru kao i ljudi.
ako vas je iznenada zasvrbio desni dlan, tumačili su stari ljudi, nešto čete morati plaćati, tj. očekuju vas novčani izdaci, a ako je u pitanju bio lijevi dlan, tada ste mogli očekivati novčani ili neki drugi materijalni dobitak.
Ako vas je zasvrbilo oko, vjerojatno ćete tog dana plakati.
Da biste saznali što vam pretkazuje -zvonjenje- u uhu morali ste priupitati nekoga, o kojem je uhu riječ. Ako je dotični pogodio koje vam uho -zvoni-, onda mu slijedi dobitak, a vama nekakva važna vijest, a ako nije pogodio, onda se vi možete nadati dobitku.
Ukoliko vas je nakon obilnog obroka uhvatila štucavica (štucanje), najprije ste pomislili da vas se netko sjeća i da misli na vas, a tek onda na možebitne probavne smetnje.
A da biste se riješili ove neugode bilo je dovoljno pogoditi tko to misli na vas i štucanje bi prestalo!
Ako vam na vrhu jezika izbije čvalja (cvoric), tada netko na vas nešto laže.
Kad bi se u šumi djeca zaigrala, pa nisu mogla pronaći stoku, ili put koji vodi do nje, to su jednostavno rješavali -pljuvačkom-.
Pljunuli bi u dlan lijeve ruke, a bridom desne snažno udarili po lijevom dlanu i pljuvački. U kojemu bi smjeru pljuvačka odletila, u tom je smjeru valjalo potražiti izgubljenu stoku ili put.
Ako ste ujutro, naopako, obukli na sebe neki odjevni predmet (donji ves ili košulju), toga biste se dana mogli opiti, a ako vas slučajno svrbe tabani, tada ćete iznenada negdje otputovati.
Ako ste nekuda krenuli, na put, kakav važan posao i sl., a nešto ste zaboravili uzeti, u tom se slučaju niste smjeli vratiti nazad, jer će posao ili put biti neuspješan.
