suhi u casi https://blog.dnevnik.hr/suhadolnik
srijeda, 31.10.2012.
INICIJATIVE/ Riedelova čaša za malvaziju
RIEDEL ZA MALVAZIJU – Pomalo se bliži kraj izboru modela čaše prikladne za vino od Malvazije istarske. Nakon niza kušanja u pogonima staklane Riedel u Kufsteinu u Austriji pa potom i u Istri, održano ih je još nekoliko, u Zagrebu, u prostorima novootvorene Galerije vina MIVA koja je ispod vinoteke kao prodajnoga dijela uredila lijep intiman prostor za degustacije i vinska događanja za manje grupe. Na kušanju tzv. mladih odnosno jednogodišnjih malvazija nekolicine najcjenjenijih istarskih proizvođača, pod vodstvom Riedelova predstavnika Kornela Dure, najprje su degustirali i glasovali enolozi i proizvođači a sutradan grupa novinara i blogera specijaliziranih za vino. Podastrto je šest modela koji su dosad, nakon kušanja u kojima je sudjelovalo oko 40 osoba iz struke, ostali u utrci za pobjednika, od tih šest na ovom posljednjem kušanju isplivala su dva. Bit će još nekoliko kušanja i glasovanja dok se ne izabere traženi model, a čaša će se promovirati, uz nazočnost vlasnika staklane Riedel Georgea Riedela, na sljedećem sajmu Vinistra u Poreču.
Već odavna sam razmišljao o tome, i pokušavao preko revije Svijet u čaši i u suradnji s uvoznicima Riedelovih proizvoda u Hrvatrku realizirati ta razmišljanja, da se za neka hrvatska vina koja slove kao naš eno-pečat naprave ili od postojećih modela izaberu čaše s potpisom Georgea Riedela. Iz dvaju razloga: Riedel sebi daje dosta truda da sa svojom ekipom osmisli čaše za razna vina, osobito po sortama, pomažući na taj način boljem organoleptičkom izričaju kapljice, s druge strane svojim imenom vezanim uz neki model čaše za neko vino svakako kao svjetska zvijezda u sektoru proizvodnje vrhunskih i prikladnih čaša za vino pomaže i popularizaciji vina za koje je potpisao čašu, sorte od koje je vino, i u krajnjoj liniji i kraja odakle dolazi to vino. No da bi se uopće moglo kreirati čašu za neko vino nekoga kraja kapljica oko koje se sve vrti od svih ili od najveće većine proizvođača u tome kraju mora biti dotjerana u određeni tipični organoleptički profil. Istranima je s mladom malvazijom IQ to eto uspjelo, zahvaljujući dobroj samoorganiziranosti. I proizvođači iz drugih hrvatskih vinorodnih područja morali bi shvatiti prednosti dobre samoorganizacije branše kako bi uopće mogli krenuti u marketinške akcije, između ostalih i ovakve, vezane uz preporučljivi model čaše, ali i uz model butelje za vino što treba biti perjanica i zaštitini znak područja, kao što to rade npr. austrijski Štajerci, proizvođači iz Chateauneuf du Papea, s Collija, o onima iz rajnske oblasti i Alsacea, Burgundije i Bordeauxa da i ne govorimo...
nedjelja, 28.10.2012.
Sajmovi/ POLA STOLJEĆA RADGONSKE AGRE
Jozef Prus - vinar godine u Sloveniji. Hrvatski proizvođači bez šampionskih trofeja ali sa dovoljno zlata
Ove godine sajam poljoprivrede i prehrane Agra 2012 u Gornjoj Radgoni proslavio je pola stoljeća rada. Na vrlo lijep način: okupio je doista brojne izlagače, ali i nevjerojatno mnogo posjetitelja, bilo je lijepo na sajamskome prostoru vidjeti ne samo o vikendu nego i u radnim danima toliko ljudi.
Gost sajma bila je Austrija s pokrajinom Štajerskom, iz Srbije je ovaj put istaknuta AP Vojvodina. S druge strane oceana stigao je Brazil! Među izlagačima bila je i Hrvatska
Ozareni glavni direktor radgonskog sjama Agra Janez Erjavec
Na jubilarnoj priredbi kao izlagač se pojavila i Europska komisija koja je prikazala agrikulturu i način života na selu nekad i danas a dala je i projekciju za budućnost, s naglasklom na zdravu hranu, razvoj ruralnog prostora i utjecaj poljoprivrede na okoliš. U kontekstu pak skorašnjeg ulaska Hrvatske u EU održana je debata o tome što će to značiti za slovenski poljoprivredni i prehrambeni sektor.
U poslovnome dijelu prikazani su najnoviji dosezi na području poljoprivredne mehanizacije, a uz najnovije modele traktora znanih svjetskih proizvođača moglo se vidjeti i kosilicu vođenu daljinskim upravljačem kao i žičaru s daljinskim upravljanjem na dužini prijevoza 200 metara i s nosivošću 2000 kg. U segmentu vinogradarstva premijerno je prikazan suvremeni montažni vinski podrum. S obzirom na sve jače izražene ćudi vremena, mnogim poljoprivrednicima bilo je svakako vrlo zanimljivo vidjeti nove sustave za obranu od tuče.
Za istaknuti je duboka vjernost Slovenaca svojim tradicijskim prehrambenim proizvodima, što se vidjelo u atraktivnome dijelu u kojemu su izložene delikatese s obiteljskih slovenskih poljoprivrednih gospodarstava. Među neobičnostima koje su zapele za oko bili su voćni kruh i kruh od heljdinoiga brašna, proizvod obiteljskog gospodarstva Krabonja iz Podgoraca. Autorica Cvetka Krabonja kaže da se taj njen odličan kruh, koji se peče u kolutovima od po desetak kilograma, sastoji od tri četvrtine voća, sušenog i kandiranoga te orašastoga (oraha je dosta!), a ostatak je heljdino brašno, nešto lana, i kvasca. Drugih dodataka nema. Cvetkin voćni kruh po tradiciji se jede u vremenu Božića i Nove godine.
src="http://suhadolnik.blog.hr/slike/m/cvetka_krabonja_vocni_kruh.jpg" alt="" />
NAŠI NAGRAĐENI - ISTRANI, MEĐIMURCI i ZAGOREC
I ovaj put u okviru Agre odvijala su se ocjenjivanja mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih proizvoda, vina, bezalkoholnih napitaka i voćnih sokova.
Na ocjenjivanju vina ove godine sudjelovalo je 200 proizvođača iz osam zemalja sa ukupno 609 uzoraka. Ocjenjivanja su bila dva - jedno uobičajeno, konvencionalno, na koje je Austrija poslala 74 vina, Hrvatska 32, Italija tri, Makedonija jedno (Ten barrels cabernet sauvignon 2009, koji je postao i šampionom u grupi crnih vina!), Slovačka tri, Slovenija 443, Srbija 15, Španjolska dva, a drugo s vinima od ekološki proizvedenoga grožđa, na koje je 12 proizvođača iz Austrije i Slovenije poslalo 36 vina. Ukupni predsjednik ocjenjivanja bio je enolog Mojmir Wondra, a iz Hrvatske je kao degustator sudjelovao Zdenko Ivanković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Ocjenjivalo se po metodi do 100 bodova, a prag za srebrnu medalju bio je već kod 81 boda, za zlato 85 bodova, što je dosta nisko, i omogućilo je zaista mnogim vinarima da se domognu medalje
Među šampionima po kategorijama ove godine nema hrvatskih vina i vinara. Sve trofeje odnijeli su Slovenci, a od onih koji su nam zemljopisno gledano najbliži su Jozef Prus iz Krmačine ispod naše Vivodine i Janez Istenič, pjenušar iz Bizeljskoga kod našega Klanjca. Prus je šampion sa aromatičnim slatkim Sauvignonom 2003 ledenim vinom i s alkoholiziranim, likerskim Sauvignonom NPV 2009, a Istenič s pjenušcem Rumeni muškat 2009 od Muškata žutoga. Prus je i prvak u kategoriji Vinskih turističkih cesta za Belokranjski VTC, s mješavinom Beli trio 2010, dok je prvak Istarske vinske ceste Cabernet sauvignon 2006 od Vinakopera, a Jeruzalemske vinske ceste JO Terase 2011 kuće P&F Jeruzalem Ormož d.o.o.
Naši prvi susjedi vinar godine Jozef Prus te Miha Istenič, zlatan s pjenušcem od Muškata žutoga, slave u društvu s Janezom Verbotenom i Deanom Bajerom iz tvrtke Slo-vino
Na temelju rezultata na sajmu Agra ali i kroz posljednje razdoblje Jozef Prus proglašen je Vinarom 2012. godine u Sloveniji. Čestitamo!
Od hrvatskih vinara Agroprodukt je osvojio dva zlata, za Medeu Montiron 2011 i Medeu malvaziju istarsku 2011, Novacco iz Fernetića u Istri dva zlata, za Muškat žuti 2011 i Malvaziju istarsku 2011, obiteljski podrum Mlinarić iz Međimurja četiri zlata za kasne berbe Traminca 2009, te Grašice, Traminca i Zelenog silvanca 2011 i srebro za Rajnski rizling 2011 k.b., Libero Sinković dva zlata za Muškat momjanski 2008 i 2006, Franjo Lovrec dva zlata za Traminac mirisavi 2008 izbornu berbu i Muškat žuti 2011 kasnu breba te srebro za Zeleni silvanac 2010 redovne berbe, Zvonko Belović dva srebra za Muškat žuti i za Sauvignon 2011, Boris Vuglec Vuglec breg srebro za pjenušac Zlatni Vuglec.
Na temu vina organiziran je i okrugli stol o eko produkciji Bakhova nektara. Na okruglom stolu čulo se nešto što će svakako zanimati i hrvatske poljoprivrednike s obzirom da Lijepa naša idućeg ljeta ulazi u EU: s godinom 2014. za integriranu proizvodnju neće se više u zemljama članicama EU moći dobiti državni poticaji, pa će se zemljoradnici koji su sada u sustavu takve produkcije morati odlučiti na uzgoj na višoj ekološkoj razini, ili se vratiti konvencionalnom načinu.
Na štandu mariborskoga Vinaga u društvu s vlasnicom Klementinom i predstavnicom za marketing Matejom zatekli smo Ivana Dropuljića, direktora festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com u studenome. Dakako, htio je vidjeti hoće li i Vinag sudjelovati.
Na štandu Udruge obiteljskih proizvođača vina Slovenije koje okuplja i najpoznatija slovenska vinska imena, u društvu s tajnikom Brunom Graberšekom je Rado Stojanović, direktor Slovenskog festivala vina i kulinarike u Ljubljani, na rasporedu tjedan dana prije Zagreb vino.coma. Stojanović se pokazivao vrlo zainteresiranim da se Hrvatska, koja ulazi u EU, na njegovoj priredbi u Ljubljani predstavi ne samo s vinom nego i s kuhinjom, sugerira našima da osmisle atraktivni nastup vinara i kuhara zajedno!
Sajmovi, festivali /ZAGREB VINO.COM 2012
Proljeće je sve do početka ljeta razdoblje godine koje je u znaku velikih sajmova i ocjenjivanja vina, a jesen je više u znaku festivala vina što se odvijaju u intimnijim i profinjenijim ambijentima, uglavnom ili u kulturnim ustanovama odnosno povijesnim građevinama, ili u hotelima visoke kategorije. Studeni počinje s revijom ponajboljih europskih vina te gastronomije u talijanskome Meranu, u južnom Tirolu, desetak dana nakon njega slijedi Slovenski festival vin u Ljubljani, a mjesec završava međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade Zagreb *****. Ove godine Zagreb Vino.com održava se sedmi put.
Osnivač i direktor prof. Ivan Dropuljić veli da je prostor popunjen i najavljuje još jednu uspješnu priredbu, ne samo u izlagačkom smislu nego i kroz radionice i popratni program. Vrlo važno za hrvatsko vino i hrvatske vinare je to što je Zagreb Vino.com 2012 uspio s popriličnom grupom inozemnih novinara specijaliziranih za vino i gastronomiju dogovoriti da posjete Festival, a s dobrim dijelom njih i to da prije festivala pođu na trodnevno press-putovanje u dosad medijski i promociojski manje eksponirani sjeverozapadni dio vinorodne Lijepe naše (Hrvatsko zagorje, Međimurje, Moslavina…). Za hrvatsko vino može i te kako biti dobro i to što je Zagreb Vino.com krenuo u suradnju sa Slovenskoim festivalom vina, tako da će se najprije u Ljubljani održati radionica kojom bi se Slovencima, inače u nas brojnima kao turistima, predstavila aktualna situacija oko Vinske Hrvatske, s degustacijom nove generacije vina, a na Zagreb Vino.comu održao bi se work shop na temu ponajboljih slovenskih vina. Upravo o tome neki dan su u zagrebačkom restoranu Tarpon razgovarali prof. Ivan Dropuljić i predstavnica ljubljanskog festivala Nina Levičnik, dok su o tome koliko je napredovalo hrvatsko vino u novije vrijeme tom prigodom, na prezentaciji, svjedočili, zahvaljujući Ivici Kovačeviću kao predstavniku Jako-Vina i aktualnome predsjedniku udruge Vino Dalmacije, Pošip Stina i Plavac Majstor bračkog posjeda Jako-vina.
U okviru Zagreb Vino.coma 2012 svečarskim Ateljeom okusa i smotrom ponajboljih naših kuhara i vinara okupljenih u akciji Kuharevo vino revija Svijet u čaši namjerava proslaviti punih 20 godina neprekidnog izlaženja. Osobito zanimljiva pak radionica trebala bi biti ona u kojoj će gruzijski profesor Giorgi Kvesitadze govoriti o drevnom gruzijskom načinu proizvodnje bijelih vina višemjesečnim maceracijama u amfori i omogućiti nazočnima kušanje takvih gruzijskih vina i vina koja se na gruzijski način unatrag nekoliko godina proizvode u Europi.
Što se tiče tih tzv. prirodnih i narančastih vina, baš u terminu Zagreb Vino.coma 2012 - kao da to nije moglo biti u nekim drugim datumima! - najavljuje se u zagrebačkom restoranu Apetit City prvi festival Grand Label Karakterre, s nastupom niza hrvatskih, slovenskih, talijanskih, austrijskih proizvođača. Šteta je da se takva priredba organizira u iste dane kad i već etablirani Zagreb Vino.com, jer zacijelo ima mnogo zainteresiranih za oba događanja, a ovako će ostati zakinuti. Dakako, nije protuzakonito, ali ne doima se ni korektnime od strane organizatora Grand Label Karakterrea ubacivati se u termine koje su još prije više godina za svoju priredbu izabrali drugi. Postoje i vani slični primjeri, upravo vezano uz grupu naturalnih vina iz Italije koja je napustila sajam Vinitaly da bi organizirala svoj nastup na drugome mjestu ali u istome terminu, računajući na korist od boravka mnogih stranih uvoznika i vinskih novinara što su tih dana u Veronu stigli radi Vinitalyja. Alois Lageder iz Južnog Tirola, nekad također redoviti izlagač na Vinitalyju, pak u terminu Vinitalyja unatrag nekoliko godina priređuje na svojemu posjedu u Magreu festival vina i kulinarike Suma, koji je, usput, kopija festivala iz Merana, a prijevoz iz Verone do sebe organizira autobusima koji polaze upravo od sajmišta VeronaFiere gdje se odvija Vinitaly! Prije dvije godine grupa Nicholasa Jolyja Renaissance des Appellations održala je svoju smotru u Dusseldrofu uz sajam ProWein, ali grupa je barem bila korektna utoliko što je priredbu predvidjela dan prije službenog otvorenja ProWeina…
| listopad, 2012 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (3)