strijelac https://blog.dnevnik.hr/strijelac

srijeda, 30.11.2005.

ma daaaaaaaaaaj.... me pusti već jednom na miru...

danas sam nakon dugog vremena odgulio šihtu od 12 sati... na poslu... ne ponovilo se!!!! (tako brzo!!!!!!) ;( pas mater, jedva čekam da odem na drugi posao!!! (makar tko zna, možda će mi tamo biti i gore??? neće valjda?)

uglavnom, zbog svega toga, dosta sam umoran i bezvoljan za bloganje u zadnje vrijeme...

došao sam danas tek u 15 do 8 doma i onda si išao kuhati nešto za večeru... i usput sam naletio na neki blog... (neki blog........) taman dok sam ja to nabrzaka pročitao, zagorila mi klopa... ;((((( MATER!!!!!!!

nakon skidanja sloja ugljena, došao sam do jestivog dijela... i nažderao se ko prase... sad me nešto trbuh boli... jel to od količine ili od ostataka ugljena, vrag će ga znati...

znam samo jednu stvar - brojim dane do kraja ovog posla!

zijev...

30.11.2005. u 21:50 • 10 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 28.11.2005.

krep, krep... krepat ću od umora!

dakle, budući da sam ful umoran, kratko javljanje!

u prije objavljenom pismu do izražaja su došle moje komunikacijske vještine i šarm koji je natjerao počinitelja da odmah ukloni hranu i vodu is stubišta... čak ni miceka nisam vidio!!! ostala su samo govna... ;(( valjda će i to počistiti??? mislim ono - prekrili su to zemljom tako sad u stubištu imamo par krtovinjaca... kreteni!

na poslu sam imao danas jako napet dan tako da sam psovao i psovao... i bio tako živčan cijeli dan da to NE MOŽE BITI zdravo ni na kraće relacije, a kamoli dugoročno! mislim da sam napravio dobru stvar što sam otišao!!!

bio sam danas i u novoj firmi nešto malo... da pokupim neki papir... nisam vam spominjao ali kako tamo ima dobrih cura!!!!! ;)) hvala Bogu, napokon nešto!!! ;) bit će mi lakše tamo šljakati prekovremene.. ;))

a sad - kreveeeeeeeeeet

sutra ću opet izgubiti jednu godinu života od sekirancije... nadam se da ih imam puno na lageru???

28.11.2005. u 21:57 • 14 KomentaraPrint#^

nedjelja, 27.11.2005.

jesam li bio jasan?????

ovo sam danas napisao čim sam se vratio u stan:

"Cijenjeni stanari,

Iako ne znam tko to radi, molim Vas da ODMAH prestanete ostavljati hranu po hodniku te da počistite nered koji je napravila ta mačka.

Ovo je ulaz u zgradu, ulaz u Vaše stanove i Vaš životni prostor. Ako ste takvi ljubitelji životinja, zašto tu mačku niste uzeli k sebi i udomili je, a ne je na ovaj način «spašavali».

Prostor ispod stepenica se pretvorio u pravu štalu te ste vjerojatno osjetili smrad mačjih govana i mokraće. Takvo stanje i Vaše ponašanje je neodrživo!!!

Ukoliko nastavite ostavljati hranu za mačku, sam ću se pobrinuti da ta mačka nestane iz našeg haustora!!!

Pozdrav,

Susjed"

dakle, JESAM LI BIO JASAN????

o ostalim stvarima malo kasnije...

27.11.2005. u 20:14 • 19 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.11.2005.

art and money

danas sam malo umjetnički raspoložen... valjda to dugujem ovoj zimi i snijegu... pa mi se mozak smrznuo... i sad tilta...

uspio sam napokon srediti komp i antivirusni program na njemu...
kako mi je ono pred nekih 2 tjedna istekao trial nortona 2006, skinuo sam s neta nortona systemworks 2005 koji je bio crackiran, ali na žalost također i na francuskom (majku mu, to sam otkrio tek kad sam ga instalirao!), ali kako sam bio bez antivirusnog, morao sam nekaj staviti... pa makar i na francuskom! kako me taj glupi francuski stalno pikao u oči, morao sam nekaj napraviti! iako mi je frend poslao drugi antivirusni, navika je navika i ja sam htio opet nortona!!! i tako ja skinuo s neta norton systemworks 2006 u kojem je i pripadajući antivirus... i naravno da je sve na engleskom... i probao ja njega instalirati nekad pred 2-3 dana... naravno navečer.. i naravno taman prije spavanja...

to je naravno i na žalost pošlo jako po zlu... kod restartanja komp je bio jakooo spor, a kad se i pokrenuo, htio je nekog vraga instalirati... a ja nisam znao kaj... al sam ga pustio na miru... nekih 15 minuta... i onda mi se učinilo da se nikaj ne dešava pa sam ga restartnuo... i onda više nije htio... tj. počeo je dizati windowse cca 30 puta i svaki puta bi se sam restartao nakon 10 sekundi... znao sam da sam nekaj jako shebao pa sam ga gasio!

ujutro sam ga upalio (jedvice, ko staru kantu na guranac!), ali opet mi je nešto htio instalirati (istu stvar kao dan ranije!)... ovaj put sam ga ostavio jer sam morao na posao... doma sam došao oko 7 navečer i komp je bio (divnog li čuda!) - ŽIV!!!! ;)) ali sam skužio da mi crack ne radi nego sam opet na trial-u... nekaj sam opet morao restartati komp.. pa ga opet jedva upalio.. i onda mi pukno film!!! skinuo sam nortona (trajalo je cca dosa vremena - cijelu noć!), ali sam ga maknuo! koliko sam ga stavljao gore, toliko sam gas i micao...

razgovarao sam sa informatičarem u firmi... kaže da je to zbog nekih drivera... blablablabla (piratski software sa nekim bug-ovima)...

sad sam napokon stavio frendov antivirusni i sve je 5!!!!!!! (nadam se samo da ga neću sad ureknuti!?!?!??) zagorec - HVALA NA PROGRAMU!!!!

ali da se vratimo na normalnije neke stvari...

spominjao sam nešto umjetnost i lovu???

pala mi je na pamet ideja potpuno preurediti svoj stan u nekom modernom lifestyle-u a da ujedno dobijem i više prostora... minimalistički, moderno, sa puno svjetla, nešto metala i stakla, bijele boje... pomalo sterilno, ali opet elegantno... nekako fancy??? i za neke normalne novce... imam već neke ideje... problem je samo u tome što ja te ideje imam u glavi, ali ih je nemoguće izbaciti na papir!!! (baš mi i nejde crtanje...) ;(( i da - i za male promjene treba novaca... ali napravit ću to sljedeće godine... ulažem cca 10.000 kn ak će biti dovoljno... može i neka kreda na 4-5 mjeseci... vidjet ćemo... daleko je to, a mene čekaju velike promjene...

idem sad malo odmoriti... sutra idem na bratićevu promociju... nešto mi je zima u stanu iako grijanje radi ko ludo... iako sam dobro obučen... ufffffff

24.11.2005. u 22:10 • 11 KomentaraPrint#^

srijeda, 23.11.2005.

ta vražja hladnoća

makar traje nešto kratko, ma dosta mi je već ove glupe zime! dosta mi je smrzavanja bilo po ljeti, a kamoli sada... uf! kad će to ljeto???

makar, nemam što reći... danas je počelo moje razdobljeeeee!!! uvijek sam u ovom dijelu godine najnabrijaniji i najviše mi se stvari dešava u životu... najviše mi se velikih promjena dešava u ovo doba godine... tko zna, osim posla, možda uleti još nešto??? (to definitivno sumnjam...)

na poslu mi je već treći dan kako me svi sa čuđenjem pitaju kako to da odlazim... ne znam kako i zašto, ali imam osjećaj da me sad svi gledaju nakako drukčije... ne mislim to u nekom negativnom kontekstu, nego... imam feeling da me sad napokon svi doživljavaju ozbiljno... kao nekoga tko će jako falit firmi (nitko nije nezamjenjljiv!) ne znam... kao da sam stekao neko dodatno poštovanje od tih ljudi... ne znam? sve mi je to malčice neobično...

jučer sam opet nešto smrdao sa kompom... tako da ako me nema... onda banana... jučer i danas sam ga oživljavao elektrošokovima... ;( jedva je oživio...
više NIKAD nebudem kupio stari (rabljeni) kompjuter!!!

NIKAD!!!!!

za kraj - nagradna igrica! (nagrada - netko me časti večerom ili cugom!)

kad mi je rođendan!?!??

(razumije se da su automatski diskvalificirani svi moji poznanici i prijatelji koji znaju...) vi me možete samo častiti... nečim... ;))

23.11.2005. u 22:18 • 14 KomentaraPrint#^

utorak, 22.11.2005.

idemo daljeeeeeeeeee

ništa posebno... malo sam umoran...

jučer sam dao taj otkaz... kako se danas priča lagano počela širiti firmom, danas sam dobar dio dana objašnjavao raznim znatiželjnicima razloge odlaska...

moram priznati da sam bio živčan oko toga... imao sam osjećaj kao da ih sve ostavljam na nekom "cjedilu"... makar to nije tako... nitko nije nezamjenjiv i svatko ima svoj put...

danas sam definitivno donio odluku da ću ovaj semestar njemačkog završiti, a onda ću (nadam se!), nastaviti to u nekom drugom terminu kod druge profesorice... ova trenutačna me već zbilja pošteno živcira... neprofesionalna je...
mislim, ja tu nju plaćam, a ne ona mene... ja sam tu mušterija, klijent i JA sam u "pravu"... brijem da me još uvijek doživljava kao nekog dripca koji njoj mora polagati sve račune... ma ne znam što da kažem...

vidim da imam neke zanimljive komentare na prethodni post! ;)) fakat oprostite kaj sam vas ubio u pojam onim "romanom", ali eto... pisalo mi se! ;)

danas mi se ne piše! ;))))))

zato uživajte dok traje - kratko!

Upload 21:11
nadam se da me nitko neće tužiti zbog ovoga!!!
ali baš je fora ova montaža!!! zar ne? pitanje je - koja je slika prava???

(a koja kriva?) ;))
Prava???
Kriva???

dakle?
prava? kriva?

22.11.2005. u 20:32 • 11 KomentaraPrint#^

nedjelja, 20.11.2005.

željezna muda

ovaj post je naravno kao i većina postova koje pišem - autobiografskog porijekla!!! da li sam u pravu, prosudite sami! ja mislim da sam u pravu!!! ;)))

pričao sam o tom novom poslu... i o stresu i živčanoći kojoj mi cijeli taj postupak zadaje... dakle, ovaj petak mi je bio definitivno "crni" petak zbog najjačeg osjećaja živčanoće i nivoa stresa u cijelom mom životu i relativno kratkoj profesionalnoj karijeri!!! ali, idemo iz početka...

razgovor je trebao biti u 10 sati, a kako sam radio, opet sam morao izaći iz firme... ovaj puta sam izašao van u "banku" radi "nekog kredita" kojeg "namjeravam" podignuti... došao sam u ured te druge firme nekih 10 minuta prije dogovorenog... (da ne bi bilo kašnjenja kao prvi puta!)

kako sam došao prerano, smjestili su me u prostriju za sastanke u kojoj sam imao interview dan prije... na njihovu žalost, to im je bila OGROMNA greška u koracima... zašto??? dok sam se ja raskomoćivao, ugledao sam neku ploču kraj vješalice... sadržavala je neke podatke i imena... odmah sam skužio o čemu se radi!!! ;)))))) to je bila top lista kandidata koje su zvali u drugi krug (na interview u četvrtak), zajedno sa bodovima koje su prema njima osvojili u dosadašnja dva testiranja...

sa PONOSOM mogu reći kako je moje ime bilo nadmoćno na PRVOM mjestu!!!! imao sam 27 od 30 mogućih bodova, druga kandidatkinja je imala 21 bod, a treća "samo" 16... iz svih područja sam imao uvjerljivo najviše bodova!!! ;))) i iz interview-a, i iz biografije i dosadašnjih iskustava i znanja i to za oba posla za koja sam se prijavio!!! ;))) i opći dojam je bio najbolji!!! ne treba ni napominjati kako mi je odmah puno laknulo jer sam znao da me fakat žele dobiti u svoj tim!!! a vjerujte mi da to nije malo kad se jedna multinacionalna kompanija poznata u cijelom svijetu tako zainteresira za vas...

nakon nekog vremena pozvali su me da razgovaram sa šefom ureda sa kojim sam opet ukratko prešao moj CV i interview... ponudili su mi plaću manju nego što sam tražio (iako je veća od prosječne plaće u hrvatskoj!), ali ovaj put moram napomenuti kako nije sve u novcu! ponudili su mi mogućnost testiranja i prelaska u kompaniju s kojom su oni već potpisali protokol o suradnji i s kojom će se oni u proljeće službeno spojiti!! to bi značilo novi ugovor, naravno i nešto veću plaću te rad i putovanje po uredima kompanije u europi i svijetu!!! naravno da kad imaš nepune 24 godine, tako nešto se ne propušta!!! no međutim, postojala je kvaka!!! ;((( žele da počnem raditi za njih - "jučer"!!!! željeli su da počnem raditi sad odmah u ponedjeljak za njih!!!

kako svi mi koji šljakamo imamo kolektivni ugovor, problem je u toj stvarčici zvanoj otkazni rok od 30 dana!!! kad ste netko koga se firma želi riješiti, onda nije bed - možeš otići drugi dan!!! ali kad si ok šljaker, e onda to neide tako lako!!! vjerujte mi da sam bio toliko uzrujan zbog toga da sam htio poluditi!!! rekao sam im da ću se javiti do 2 sata sa konačnim odgovorom!!!

izašavši iz ureda, odmah sam zvao strica da se konzultiram s njim... naravno da mi je rekao ovo oko otkaznog roka i da me ne mogu pustiti samo tako... mislim, potpuno razumijem cijelu situaciju pa sam i sam bio svjestan da to moram odraditi - zbog sebe, zbog firme, zbog strica, zbog moje buduće karijere!!!! takva neprofesionalnost tipa odlaska iz firme bez otkaznog rada pratila bi me do penzije (ako ću je doživiti!)

javio sam im se kako smo se dogovorili do 2 sata i objasnio situaciju!!! ne mogu početi raditi u ponedjeljak, imam ugovor u kojem stoji da neću dobiti plaću za zadnji mjesec ako ne odradim otkazni rok... naravno da nisu bili oduševljeni nego su inzistirali da počnem raditi u ponedjeljak!!! kad sam im rekao da fakat ne mogu, onda su htjeli čak da im pošaljem svoj ugovor o radu kako bi vidjeli što mogu napraviti za mene... to naravno nije dolazilo u obzir!!!! sad sam već bio 100% ukomiran jer sam već pomalo počeo razmišljati - "a što ako me odhebu zbog ovoga??" sva sreća da me držala ona informacija iz sobe za sastanke i mojih 27 bodova... opet sam zvao strica, na što je on došao natrag u firmu... pomalo neplanirano čini mi se... ali je bio isto sav ozbiljan!!! imali smo kratak dogovor i sastanak oko te situacije... (koliko mi vrijedi moj stric, to je za neopisati!!!! ne znam što bi bez njega!!! ;)) zahvaljujući njegovom iskustvu kao top managera i mojoj informaciji o 27 bodova, rekao mi je da ih sad imam!!! ;))

ostatak dana sam proveo živčano radeći svoj posao sve do 5:20 kad sam morao ići doma jer sam imao neki seminar i predavanje u westin-u (ili kak se već piše...) kako sam dugo čekao tramvaj, vrag mi nije dao mira te sam išao nazvatitu novu firmu... još uvijek su radili... pitao sam da li imaju vremena za mene da navratim i rekli su da samo nek dođem!! došao sam i opet je počela predstava... opet su htjeli da počnem raditi za njih što prije moguće!!
takva njihova akcija zahtjevala je moju odlučnu reakciju!!! rekao sam da to ne dolazi u obzir i da im ne mogu dostaviti moj ugovor o radu, da bi to bilo totalno neprofesionalno od mene!!! isto sam im rekao i neka razmisle žele li zbilja zaposliti osobu koja bi radi novog posla zabila nož u leđa svojoj dosadašnjoj firmi!!! što bi to govorilo o meni??? kakav bi to trag osztavilo na moju karijeru?? da li bi me zbilja htjeli zaposliti??? što bi me sprečavalo da napravim istu stvar i njima jednog dana ako dobijem bolju ponudu??? bio sam jako oštar prema njima i vjerujte mi da mi nije bilo nimalo lako!!! ali, mislim da sam upravo takvim nastupom dobio još ekstra bodova!!! mislim da je odanost kvaliteta koja se danas dosta malo cijeni, ali eto, morao sam i to dati do znanja!!! nakon svega toga, rekli su mi da će mi se javiti u ponedjeljak, a ja im rekao, može i u nedjelju, uopće nije problem...

uzrujan svime time, otišao sam doma umoran ko đubre... na brzaka sam obukao odijelo i sve te otišao u westin makar nisam jeo od podneva, a bilo je već pola sedam... morao sam na taj seminar WAAS-a (možda ste nešto vidjeli i čuli i na TV-u??)... tamo je bio radman, i još hrpa nekih svjetskih znanstvenka i drugih faca... jedva sam izdržao tih nekih sat i pola tog seminara jer sam bio gladan, počela me od svega toga i glava boljeti a oči samo što mi nisu skočile iz glave!!!

došao sam doma u pola 10, skuhao 4 hrenovke, pojeo ih, istuširao se i otišao u krevet u 10!!!

u subotu sam se morao rano ustati i otići do svojih kako bi dostavio neke papire i stvari, a kasnije povratak u Zg... bio sam na bratićevoj fešti jučer... predpromotion fešta... tu sam da se malo opustim dosta cugao, ali kako nisam u formi, popio sam samo cca 2,5 litre pive i tako mi se spavalo da je za poluditi... a svaki put kad bi zatvorio oči, vrtoglavicaaaaaaaaaaaaa ;))) (reset!) razbudio sam se kad je oko 1 sat došlo deset cura na feštu... ali, bile su malo čudne!?!?!?! mislim ono, izmišljale su tamo neke igrice... tipa pantomima... (?!?!?!? kao što bi mnogi od vas rekli - what the fuck?????) kako je bratićeva ekipa punk/alternativa tip ekipice, koja si je popila koju, naravno da se curke nisu baš dobro provele... ovi ih zajebavali i ispali totalni seljačine tako da su curke naravno (na žalost!), napustile feštu cca 40 minuta kako su došle... ;(((

ja sam onda ubrzo otišao u krpe... spavati... fakat nije imalo smisla dalje gubiti vrijeme!!! pozdravio se sa ekipom i otišao u bratićevu sobu spavati...

danas čak nije bilo glavobolje... ;)) fino se naspavao i odmorio...

šećer za kraj ;)):

NAZVAO ME DANAS LIK IZ NOVE FIRME I POČINJEM RADITI 19.12.!!!!!!!!!

da li sam napravio glupost ili ne, vrijeme će pokazati!!!

a vi mi onda recite, nakon svega ovoga, imam li muda ili ne???

20.11.2005. u 16:29 • 20 KomentaraPrint#^

četvrtak, 17.11.2005.

stres-ni me nježno!

brijem da mi nikad u životu nije bio ovakav košmar u glavi... ali ono, fakat!!! još malo pa će mi mozak zatiltati pa ću ga morati restartati ko kakav stari kompjuter... kao kakvu staru kantu... a to sa mozgom i nije najbolje... uključuje obilnu konzumaciju alkohola u smislu zaboravljanja svijeta koji me okružuje... i dobru glavobolju poslije toga...

imao sam taj interview danas... iako sam bio totalno opušten, sada to nisam! ni najmanje!!! tako sam živčan da je to za poluditi!!! upravo nevjerojatno!!! a najvjerojatnije bez razloga... nije da me je strah da neću dobiti taj posao... strah me je da ću taj posao - dobiti!!!

i dok bi drugi dali ne znam što da se zaposle bilo gdje, mene je lagano ulovila trta-mrta... po prvi puta - strah od nepoznatoga!!! strah od rizika i promjena... makar me nema za što biti strah... ne bi dogurao do ovdje di jesam da ne mogu i da ne znam raditi... i da nemam nekog vraga u glavi... i da nemam malo sreće...

muči me taj neki osjećaj da ću ostaviti na cjedilu kolege u trenutačnoj firmi... znam koliko posla ima... da to nije za izdržati... a ako i ja odem... dobro sad, nitko nije nezamjenjiv pa tako nisam ni ja... ali, to mi nisu samo kolege!!! to su mi i prijatelji - skoro kao familija!!! i znam da svi daju sve od sebe... možda malo manje nego ja jer ih ne vidim da ostaju duže da bi sve bilo napravljeno... ne znam! ja sam jednostavno takav... odgovoran i ozbiljan što se posla tiče!!! posao mora biti napravljen i točka!!!

da li je to možda grižnja savjesti??? to što sad osjećam??? ne znam!!! znam da bi ovaj posao mogao biti sve što sam do sada želio... sve ono za što sam se školovao na faksu i u životu... ne znam!!! kao da možete imati sve što želite, a strah vas je uzeti to...

tu je i neki strah da ću izgubiti i ovo malo privatnog života kojeg nemam... mislim ono - pitao sam o radnom vremenu i tako neke stvari... naravno da je radno vrijeme "fleksibilno" tj. šljakanje od jutra do sutra... (zvali su me danas u pola 6 da dođem sutra u 10 sati na još jedan dodatni razgovor za šefom cijele regije što znači da su još uvijek svi radili!!!) mislim ono, to i sad radim pa zakaj ne bi bio i pošteno plaćen za to, kaj ne???? to mi uopće nije problem...

bojim se da ću se na neki način još više udaljiti od svojih prijatelja... možda od obitelji? pričao mi je stric o jednom primjeru iz poslovnog života... ima jednu kolegicu koja je direktorica jedne banke u hrvatskoj... uglavnom, ženska ima samo posao i ništa više!!! inače joj je umro muž još nekad prije, ali to nije poanta... poanta je ta da je ona radila i radi u subotu, nedjelju, praznik... jadala mu se kako ima samo posao!!! radila je i na sesvete... izašla je iz banke samo da bi nakratko otišla mužu na grob i onda se natrag vratila na posao!!!!!!! možete li vi zamisliti nešto takvo???? ja mogu i toga se bojim... bojim se da je ne postanem takav!!! ne želim to biti!!! želim curu, želim obitelj i najmanje troje limača... ali i njima svima želim pružiti puno materijalnih stvari... kako da to pomirim jedno s drugim??? i ostanem normalan??? i ostanem onaj mali skromni matija iz kloštra koji je bio najsretniji kad se po ljeti biciklom vozio po prašnjavim poljskim putevima... odmarao oči i dušu u šumi i na polju???

s druge strane znam da mogu puno postići... da na taj način mogu pomoći puno ljudi... velika je to odgovornost...

imam li muda da je prihvatim???

znat ćemo sutra kad ću vidjeti što mi nude...

17.11.2005. u 20:32 • 20 KomentaraPrint#^

srijeda, 16.11.2005.

200%

kako sam u nekom poslu cijeli dan...
ma to mi je SUPERRRRRRRRRRR! (ozbiljno - bez sarkazma!)

danas sam šljakao od 7:15 pa sve do 18:30! i opet na žalost nisam sve napravio do kraja!!! ali ima dana...

sutra sam si uzeo poludnevni godišnji odmor! imam onaj neki razgovor za posao.. interview part 2... nadam se da ovaj put nebude nikavih nepredviđenih situacija i kašnjenja... (dršte mi fige!!!) poslije toga moram doma... presvući se i na posao... toliko posla ima da moram tako... znam da je glupo, ali šta je tu je...

danas sam bio i čistačica u firmi! sutra nam dolazi vlasnik... i ostali članovi nadzornog odbora... bit će sastanak... pripreme za sljedeću godinu... tako da smo svi morali očisiti radna mjesta do bola.... a ja imam papira i papira... tekući poslovi...

čuo sam iz više neovisnih izvora da dobivam novi ugovor o radu... živi bili pa vidjeli... po pričama, napokon bi mi plaća trebala biti poštena... ;))) za mnoge dobrano "poštena" ;))))))) vjerujte mi, fakat sam je zaslužio!

(taj novi ugovor i ovaj razgovor za posao u biti su veliki životni paradoks... to uvijek tako MORA biti!!! npr. kad ne radiš, teško je naći posao... kad radiš, teško je imati normalnu plaću, a onda kad je i dobiješ, imaš mogućnost raditi možda negdje drugdje što sa sobom nosi velike izazove ali i opasnosti... isto tako i što se "love" life-a tiče... kad god ja mutim s nekim nešto, e onda bi svi nešto mutili sa mnom... a kad sam solo, e onda me ne treba ni vragu ni.... nikome!?)

kad sam išao doma s posla, navratio sam do svoje frizerke da mi malo podšiša bradu pred sutrašnji razgovor... (znam da je to glupo!) - kupit ću si onaj aparat za šišanje... to mi je jedna od sljedećih investicija... i kad tamo, naletim na jednu curu koja je rodom iz Kl. Ivanića - živila je cca 400m od mene... došla je na frizuru ovdje... kak je svijet malen... uglavnom, tako sam zajebavao frizerku i nju da je to bilo za poluditi... baš sam bio raspoložen! ;)

sad sam već umoran... večerao sam, oprao suđe, pripremio odijelo za sutra, ispeglao košulju, podsjetio se kako se veže kravata... :)
u subotu idem na feštu kod bratića... imat će promociju uskoro pa malo slavlje... ;)) u petak možda završim i na nekom seminaru u westinu... famozni 17 kat... ;)
uz malo sreće kasno sam potvrdio rezervaciju pa me neće pozvati jer moram obaviti još hrpu stvari u petak poslije posla...

bježimmmm u kadu... pa u krevet... "sarme" me već ubijaju... same se sklapju... zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz

16.11.2005. u 23:53 • 6 KomentaraPrint#^

utorak, 15.11.2005.

gubljenje vremena??

vratio sam natrag stari design... moram smisliti nešto bolje...

jel govori tko francuski???

trebao bi neku pomoć... kako mi je pred mjesec dana istekao norton antivirus, stavio sam antivirus 2006... kako nisam našao dobar crack za to, istekao mi je trial period i danas sam ostao bez antivirusnog... kako je to po meni, barem što se kompjutera tiče, ravno karanju bez gumice, morao sam nekaj staviti... i onda sam još pred par dana skinuo neku verziju nortona... istina 2005 godina, ali nema veze... antivirusne definicije su nove... ali taj hebeni norton je na fracnuskom!!! mater mu njegovu! i sad ja blago tiltam kad me nekaj pita...

kliknem prema feelingu i navici... jel ima tko kakav dobar savjet i prijedlog antivirusnog programa? koji je naravno ili besplatan ili se može normalno skinuti i cracknuti (ako već nije?)

fakat gubljenje ovih predivnih hladnih i uskoro kišnih kasnojesenjih dana...

03.12.2005. idem u neke svatove... naravno ne moje... trebao bi HITNO naučiti plesati... barem nešto... ima li šanse da neki invalid sa 2 lijeve to nauči uz pomoć neke mlade i šarmantne dame (mlade - od cca 18 pa do cca 35...) ;))) platit ću već nekako... ;)))))))) ako nikako drugo, primam u podstanare! ;)

joooooooj!

15.11.2005. u 23:14 • 12 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 14.11.2005.

što si ti meni...

nemojte se zavaravati - naslov nema veze s postom... ;)

Tony Cetinski - Što Si Ti Meni

nakon one "mrcine" od posta koje sam jučer napisao, moram primjetiti da unatoč tome, nisam sve napisao... naime, zaradio sam i 20 kn na gluposti... totalnoj gluposti... u subotu...

idem ja po špeceraj, ali prvo do jednog dućana sa cipelama... kad ono, tog dućana više ima/nema... tko bi ga znao... idem ja natrag kad me zaustavi neki lik... da jel se koristim mobitelom??? pa naravno! a jel bi mu ga mogao posuditi samo na sekundu??? za jedan poziv... ja mu kažem, sorry stari, ali nebude išlo... (sam bi mi trebalo da mi popali mob!)

kad ono, kaže on, ma dajjjjjjjj - evo, platim ti! i vadi on dobar buntić novčanica po 200 kn!!! (neki mafijaš!) a ja već mastim brk i mislim si tko može bolje trčati - on ili ja????, evo bit će zarade... utipkam mu broj... on zove neku gospođu... blablablabla... sve trajalo manje od minute... i razgovor gotov... vrati mi mob, a ja kao da ću otići... nisam fakat mislio niti ga tražio nešto love...... i da on meni 20 kn za kavu... a reku, ok... nemože mi škoditi... ;)

sad me mafija ima u adresaru! ;))) ak nestanem... beton se prebrzo stegnuo a ja nisam popio red bull na vrijeme... ;)

14.11.2005. u 19:29 • 15 KomentaraPrint#^

nedjelja, 13.11.2005.

iron matija

tako je... točno tako, ali nešto više na samom kraju priče...

prošli mi je tjedan bio fakat naporan, a ovaj će biti isti, ako ne i naporniji! šljakam od 7 ujutro pa sve do cca 5, 6 ili čak (najkasnije!) pola 7 navečer!!!! ne treba ni napominjati kako su mi svakim danom živci sve tanji i tanji... pogotovo dok mi još usred nekog posla bace hrpu novog posla na stol!!! a ja pozelenim!!! ma fakat ću puknuti jednog dana ako me adekvatno ne plate (minimalno 5000 kn!!!)... to više nije za izdržati!!! ma čak ni tih 5000 kn je premalo za sav taj posao, svo to živciranje i rađenje po 5 stvari odjednom... i sve trebaju biti gotove "još jučer!"... najbolje da ni ne mislim na posao... barem dok sam doma... (ali morat ću se malo vratiti na to kasnije...)

dakle, svi su mi dani prošli tjedan bili isti... ful kratki i naporni... doma bi došao taman da se najedem, istuširam i odem spavati... od nekih posebnih događaja koji su mi se desili prošli tjedan, definitivno moram spomenuti kako me lik htio zajebati za 10 kn (nije puno, ali na lopovski način nedam nikome ni lipe!!!)

kako sam imao problema sa očima u devetom mjesecu uzorkovanih defektnom lećom, okulist mi je rekao da bi si trebao nabaviti i naočale... i tako sam ja 3 tjedna nakon tih problema uspio potvrditi onaj papir za socijal (dobio cca 250 kn...), a onda sam nakon mjesec dana od potvrđivanja tog papira (predzadnji dan kad je taj papir još vrijedio), išao po neke naočale... bio je to ponedjeljak... i bio ja fino u jednoj poznatoj optici u gajevoj... tražio neke fora i posebne okvire... lik mi pokazivao okvire od 3500 kn (!?!?!?!??) - pa nisam lud da radim mjesec dana samo za okvir od naočala... napokon sam našao ono što se meni sviđalo - jednostavno a opet "in" i fora... i sve to platio 776 kn... dao sam mu 800 kn a on meni "slučajno" ostatak vratio za 10 kn... ja to primjetio, a on, ni da bi se ispričao, niti vrag niti dva vraga niti ništa... dao mi još 10 kn i to je to??? mislim, fakat bezobrazluk!! i još su mi krivo napisali prezime na računu (na to sam posebno alergičan!!!) mater nepismenu!!!!

imao sam i to neko vađenje krvi u srijedu... pa onda razgovor za posao isti dan u 9... na žalost, desilo se prvi puta da sam se prekalkulirao sa vremenom... tako da sam zakasnio na fucking razgovor za posao!!!! i to cca 15 minuta!!! a zvao sam i zvao da ih obavijestim da ću kasniti, ali jok... nitko se nije javio... napokon došao i cijelim putem se ispričavao i ispričavao... uglavnom, ovo je bilo nešto novo za mene, barem što se testiranja tiče... case study... naviknut sam na te stvari još kad sam studirao tako da mi nije bio bed...

uglavnom, osjećao sam se kao totalni outsider na tom testiranju... najprije sam zakasnio, a onda ono tamo većina kandidata u odijelima ili nekako već poslovno skockana... a ja jadan u trapericama, sportske neke cipele, nekoj vesti i običnoj nekoj jakni... a kaj sam mogao napraviti - nije da nemam odijela i te fore, ali jednostavno da sam došao skockan, skužili bi me na poslu!!! rekao sam dan prije da idem na vađenje krvi kak sam fakat i morao, i da imam još nekaj za obaviti (pod tim nekaj sam mislio na ovaj razgovor/testiranje)...

upravo zbog svega toga i mog osjećaja inferiornosti prema drugim kandidatima, posebno sam se potrudio!!! kako smo radili taj slučaj u grupi, nisam se dao da me sitnice poput obleke i kašnjenja smetu... cijela konverzacija je bila na engleskom, a na kraju je slijedila i prezentacija u powerpointu (koje na žalost nismo do kraja napravili (onako kako Bog zapovjeda!)... zbog cijele te situacije sam bio dodatno motiviran i nisam se dao smesti... valjda se to nekome od komisije svidjela ta moja borbenost i odlično baratanje engleskim i prezentacijske vještine ili nešto već, tako da su me unatoč svega toga već drugi dan zvali i pitali me da li mogu doći sad u ovaj četvrtak na pravi interview!?!?!? pa naravno da bi!!! ;) sad moram opet nekaj smisliti na poslu, neki izgovor zašto ću u četvrtak morati skoknuti nešto obaviti u gradu... kad bi barem dobio taj posao! ;)

u petak je bila plaća ;((((((((((((((((((( otuda i onaj moj post na engleskom... kako sam popizdio dok sam vidio koliko su mi dali! ajde vi meni recite - ako nekome uzmeš od plaće 230 kn u proteklom mjesecu na ime toga što je ta osoba radila 4 dana sa nižom stručnom spremom, za sljedeći mjesec (puni radni mjesec!), čovjek bi očekivao da će dobiti to što je dobio prošli mjesec plus tih 230 kn... kaj ne??? ali ne!!!! oni su meni dali samo nekih 80 kn više!!!! naknadnom analizom skužio sam da su mi uzeli nekih 80 kn kaj sam bio na godišnjem 5 dana pa mi nisu dali za gablec... ali i opet, falilo mi je nekaj love! čak nisam dobio ni mizernih 0,5% za godinu dana rada!!! to ću možda dobiti sljedeći mjesec??? i kad onda pogledam koliko radim!!! (ajde dobro, nešto mi je spominjano kako ću valjda za ovaj mjesec dobiti plaćene čak i prekovremene, ali znajući njih, platit će mi eventualno pola prekovremenih i to negdje u max iznosu cca 500 kn što je NULA u usporedbi sa hrpom posla koju sam dobio i koliko ostajem na poslu!) ali, valjda je to tako moralo biti!!! svako zlo za neko dobro - ovako ću barem naučiti posao... kaj ne??? (tako se tješim... tako si lažem...)

u petak sam napokon digao i te nalaze od vađenja krvi... u biti, ne da sam dobrog, nego sam savršenog zdravlja... jedino kaj imam malo viška eritrocita i hemoglobina te željeza... otuda "iron" iz naslova... ali to za mene nije ništa novo... i na nekim prijašnjim vađenjima krvi sam imao viška željeza, nekad čak i duplo više od normalnih količina... što i nije dobro jer me elektricitet trese ko lud! sad i napismeno ne trebam jesti bakin luk (mrzim kuhani poriluk!) te jetrica (koja sam u životu možda jednom probao i totalno mi se gade za jesti!) također moram piti pivu iz preventivnih razloga(JUPIIIIIIIIIII!!!!!!!) da spriječim možebitno nastajanje bubrežnih kamenaca zbog nekih glupih soli kaj su mi našli... a što se mora, mora se!!! ;)))) navaljujem na pivu!!!!!!!! ;)))

u subotu sam skužio da mi je život totalno sranje i da sam totalno unhappy... da se malo oraspoložim, otišao sam u shopping... kupio si novu jaknu, cipele, košulju, nešto čarapa, boxerica... (ajde, to vas ne zanima...) spiskao sam nekih 1600 kn... i baš sam bio happy ko malo dijete!!! ;)) i još ću si kupiti neke sitnice... neke hlače, kapu, parfem (neki bolji za više para...) trebao bi i webcam kupiti da me ruskinja može vidjeti... ak se ona neće skidati preko neta, onda ću se ja... ;))))

kasnije u subotu sam bio na 80-om rođendanu bratićeve bake... bilo je baš super!!! bio do osam navečer!!! a najčešća tema - nekolicina nas mladih kaj smo bili i naša ženidba... ma ženili nas za ovoga, onoga... rodbinske veze nisu bile nikakva prepreka... niti razlike u godinama... za poluditi!!!! tako me još nikada nitko nije "napadao!" ;))) pazite ovo: bila je tamo i jedna cura, unuka od jedne od bakinih sestara... mala je ok, fakat mi se svidjela! ;))) mala je iz petrinje i studira na pmf-u mislim biologiju i kemiju... druga je godina... uglavnom, da se maknem iz te priče, cura ima dečka... ali ne - to nije priječilo bakice da kažu, ma tko ga fućka, budeš ti njega ostavila, gle ove momke, evo odmah se ženite dok smo svi tu!!! i tako cijelu večer!!! ;))) a bili su tu i njeni starci... onako... mogao sam vidjeti da im čak ne bi ni bilo žao da se uda za bilo koga od prisutnih!?!?!?? ovaj... scary, kaj ne???

zbog tog rođendana sam kasno došao doma do svojih staraca tako da nisam išao nikamo van...

i to je to!

svi vi koji ste eventualno i došli do kraja ove priče, fakat svaka čast! za uloženi trud, mogu jedino reći - Bog će vam to platiti!!! (isto kako ja dobijem plaćene svoje prekovremene!)

;)))

no hard feelings? ;)

13.11.2005. u 22:50 • 9 KomentaraPrint#^

petak, 11.11.2005.

"i don't like working...
i like solving problems...
that's what i like,
that's what i do,
that's what i'm good at...
if i have none...
i make some!
please, don't hate me...
for beeing - myself"

& Strijelac©®™

11.11.2005. u 22:29 • 10 KomentaraPrint#^

utorak, 08.11.2005.

"pause"

joj...
privremeno sam zaustavio brojač... totalno sam umoran čak i za odbrojavanje... a još me uz to i opet nešto trbuh boli... to mi je od ovog totalno lošeg načina života i loših prehrambenih navika da jedem kad stignem (možda 2 puta dnevno?)... i zato me muči želudac... i zato hoću poluditi...

sutra idem nešto krv vaditi... pa onda neki razgovorčić za posao... pa posao...

na žalost, svaki mi je dan sve jasnije da sam osuđen na doživotno šljakanje... ne samo ja, nego svi mi... i ne mislim pri tome na normalni radni dan od 8 sati i onda sve 4 u zrak (a i za vrijeme tih 8 sati nađe se trenutaka kod nekih da dignu sve 4 u zrak...), nego mislim na japansko radno vrijeme... na šljakeraj od najmanje 12 sati dnevno pravog šljakanja...

želim puno postići u životu... pa zar moram na taj način? kaj ne mogu dobiti na lotu???? ;)))))
čak i oni ne tako mlado-ludo-ambiciozni morat će pošteno šljakati da bi mogli normalno funkcionirati...
možda je tako i bolje - bit će manje vremena za izmišljati i raditi gluposti...

kaj ne? ili se varam?

08.11.2005. u 21:45 • 17 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 07.11.2005.

the countdown - 08, (?)

ajde što ste svi tako zapeli oko tog odbrojavanja??? pa neki mi čak i prijete i vrijeđaju me da što ja to odbrojavam??? ;) mislim onoooooo - ruku na srce - ma kako vi svi meni bili dragi i prirasli mi srcu (svatko na svoj način!), ipak o odbrojavanju JA odlučujem a ne vi...

da, kao što su neki tamo rekli, radi se o odbrojavanju do zatvaranja bloga... još nisam siguran da li ću to stvarno i napraviti ili ne, ali eto - misao mi je ozbiljno prošla glavom... i još se mota po glavi... nema to nikakve veze s vama... ni sam ovaj blog nije nastao zbog Vas nego zbog mene... jer sam ja imao potrebu za tim... sva vaša moljakanja da ne odem mogla bi imati upravo tu posljedicu (dosta sam tvrdoglav, a kad mi netko uporno soli pamet da nešto ne napravim, e onda upravo to napravim - iz inata... (ima nekaj punkersko u meni...)

jednostavno, ovaj blog nije ono što je prije bio (što je na neki način dobro!), ja nisam ono što sam nekad bio (što je i isto opet dobro!), samo što nisam ono što bi htio da jesam (e a to nije dobro!) kad sam isfrustriran zbog takvih nekih spoznaja i stvari, e onda je primjenjujem šok terapiju - okrenem sve naglavačke, odem u Ameriku na 2 i pol mjeseca, obojim kosu, zapalim neki auto (doslovno kao ovi u Parizu - ali mi se naravno ništa ne može dokazati jer je to bilo davno, nisam imao 18 i samo se jednom desilo... i auto je bio napušten 2 tjedna te su drugi već sa njega skinuli sve kaj se skinuti dalo, a ja sam dao prijedlog da se još malo razbije i zapali što je moja bivša ekipica velikodušno prihvatila!) nisam piroman... samo dok puknem, e onda radim fakat gluposti... samo da se "probudim"

tako...

jesam bio jasan????

UPDATE, 22:32
blablablablablablablablablablalblblablablablablabla

u predahu mojih mozgaranja zatvoriti ili ne (s jedne strane) te vaših opetovanih napada (s druge strane), evo nešto za ubiti dosadu:

TOP LISTA poslova koje ne bi nikome preporučio:
1. raditi moj posao a da nemate živce od čelika i ne znam što sve ne (danas sam radio od 7 do pola 6!!! skoro sam crkno, a opet nisam ni približno napravio ono što sam planirao!),
2. raditi kao vozač kamiona (ista je stvar kao i biti mornar),
3. raditi kao vozač kamiona koji vozi za moju firmu (jer vas nikad neće biti doma!)...
;))

(?)
nakon šljakanja do pola šest, puko mi dick i morao sam ići van... planirao sam da ću si kupiti neke naočale danas... onako da imam uz leće... sva sreća da je padala kiša a ja nisam imao kišobran... i onda sam išao kupovati naočale po takvom vremenu jer sam zapeo da ih danas moram kupiti!
dođem na bankomat u gajevoj, a on ne radi! i onda odi u jurišićevu po laganoj kišici... tamo pak gužvica... i kišica...
dignem kešovine... odem natrag u gajevu... po naočale... nađem napokon neke koje nisu obične a opet ni previše neobične... drukčije od svih naočala koje sam do sada nosio do pred skoro 2 godine!
plaćam... i onda me lik "slučajno" zezne za 10 kn... pas mater!!! pa ka sam ćorav, nisam glup!!!!
ionako su me opljačkali, mamicu im njihovu! nisam full dobio ono što sam htio, a platio sam to kao da je upravo ono što želim... trebao sam bez stresa i žurbe obići još par optika i ciao ragazzi... ali mi se to neda...

ako uspijem nešto uploadati, stavit ću vam još i link za poslušati nešto... da ne bude dosadno...

07.11.2005. u 21:47 • 13 KomentaraPrint#^

nedjelja, 06.11.2005.

the countdown - 09

iako sam tek na devetki, malo me je strah tog odbrojavanja... ne znam još kako će to nešto završiti... nije ništa komplicirano (što se mene tiče)... to je u biti binarni problem... DA... NE... nema ili... ali ja se još nisam full odlučio... kod desetke sam bio ziher siguran, sad već nisam... a kaj će biti sutra??? dosta filozofiranja...

kod mene skoro pa ništa novoga... malo me depra neka počinje loviti... predrođendanska... iako do rođendana ima još vremena i vremena... jednostavno, k tom rođendanu nakupilo se još nekih stvarčica... u zadnjih 2 tjedna sasvim slučajno i na neočekivanim mjestima naletio sam na dosta ljudi iz srednje škole... ljudi sa kojima sam ja svakodnevno krao Bogu dane... i onda smo otišli svi na svoju stranu... i sad nas pak viša sila svako malo slučajno stavi na isto mjesto u isto vrijeme... i onda krenu pričice... sjećanja... uspomene (ko da nam je 100 godina!!!)... i onda nas sve lagano počne prati neka melankolija za tim prošlim vremenima... i onda mi sve to fali do bola... užas! nikad ne volim biti pekmezast, ali eto... sjetim se... dana ponosa i slave (iako mi ni sad nije loše na jedan drugi način)...

"En Face - Sve Se Mijenja"

tako brijem da ću sljedeći tjedan organizirati neki izlazak nas četvorice iz srednje... naravno ako ćemo svi zajedno imati vremena za to... nadam se da hoćemo... iako nisam bio u super odnosima sa svima njima, što je, tu je - vrijeme radi svoje i mijenjamo se... tako su se i oni promjenili (po meni su se jako promjenili i to na bolje)... i ja se mijenjam... nadam se na bolje...

ja sam upravo i malo prije odgulio neke glupe poslove po stanu... jednostavno mi se dalo raditi te gluposti... tako sam npr. oprao kantu za smeće (ništa posebno, ali i to se trebalo napraviti) te posložio ormar sa cipelama i tenisicama... očistio i ulaštio tri para cipela tako da ovaj tjedan samo vadim po redu... ;)

ma nebudem... uz te cipele trebao bi i odijela furati, a to mi se neda nositi... još... ali moram nešto napraviti po tom pitanju... moram se promjeniti jer nisam happy sa svojim "mentalnim" sklopom... čini mi se da sam trenutačno "ni vrit ni mimo"... izgubljen između onoga što sam bio, između onoga što jesam trenutačno i onoga što postajem te onoga što želim biti... mnogo komplikovano... ;O) jel ima tu kakav psihić pa da me malo proanalizira?

gledao sam malo RTL i mislim da je bio "Eksploziv" ili tako nešto... poslije pola osam... kad ono, tamo u nekom prilogu o mislim Elite missici Hrvatske (ili tako nešto, nije ni bitno), vidim si frenda kako se ceri sa ekrana... onaj isti koji me žicao stan da mu posudim... za "sport"... hehehehe...
nije da sam mu zavidan, ali nešto nisam mogao a da ne primjetim - kako on barem u nekim pogledima živi život kakav bi ja htio... nije da sam mu ja sad zavidan kaj je on bio na telki, kaj je u društvu tamo nekih likova... to me ne pere ni pola posto (a uostalom ja sam već bio par puta na TV-u kad sam išao u osnovnu školu - najprije sam izvodio neke kemijske pokuse sa metanolom i etanolom, a onda sam kasnije i svirao budući da sam bio član školskog tamburaškog orkestra)... dakle - biti na telki - ništa posebno! bolje biti nepoznat - imaš barem priliku za normalan život... (sad sam se pogubil i više se ne mogu sjetit koja je trebala biti poanta svega ovoga... problem je što ja u biti znam koja je poanta, ali je ne mogu ili ne želim izreći)...

tako sam nekako živčan da brijem da će ovo biti jedna duuuuuuuuuga besana noć... a sutra me toliko posla čeka... joj!

idem...
dan po dan...

odbrojavanje se - nastavlja!

06.11.2005. u 22:16 • 20 KomentaraPrint#^

petak, 04.11.2005.

the countdown - 10,

danas je počelo moje mučenje na poslu... nisam imao vremena ni za gablec, ni za čašu vode, ni za cijepljenje protiv gripe za koje sam se naručio (ajde dobro, to sam i zaboravio!), eventualni wc... samo šljakeraj... i još sam morao ići ranije van jer sam morao doktoru... nebude to tako išlo... nema šanse! ni za ne znam koliko tisuća kn... (kojih nebudem dobio)... ma nije u novcima sve... znam što pričam... pa obolit ću na nešto (nešto...) za par godina!!!!

kako je vani zimaaaaaaa. bio sam na cugi s frendom i smrzo se ko neka stvar... ni dvije pivice nisu pomogle...

a počelo je i odbrojavanje... čega???? znat ćete kad budem na nuli...

04.11.2005. u 19:42 • 16 KomentaraPrint#^

četvrtak, 03.11.2005.

strpljenje

znam da za mnoge stvari treba strpljenja, kojega ja često i nemam... i onda samo živčanim!!! jer kad ja zapnem za nešto...!!! gori sam od piranhe ili ne znam čega sve ne!!! pa makar morao glavom kroz armirani zid! i to ne samo jednom... nego i kad prvi puta glava ne prođe kroz zid - možda je to kaj se nisam jako zaletio?

takav sam što se tiče cura (koja mi zapne za oko!), što se posla tiče, a i ostalih nekih stvarčica... tvrdoglav ko ne znam što...

trenutačno me i opet nešto zeza nekaj kompjuter... zapravo jedan program kojeg ne mogu instalirati... a kojeg sam imao prije na kompjuteru... kojeg sam prije instalirao bez problema... i sad neće i neće... ma tako me naživcirao (mater mu njegovu!) da mi malo fali da ne počnu letiti stvari po stanu! zapeo sam da to moram srediti i nema tu ali!!!! pa makar ja skršio cijeli hebeni kompjuter i slagao iz početka!

no ajmo o važnijim stvarima... npr. poslu? (iako je i on nevažan u usporedbi sa mojim privatnim životom kojeg NEMAM jer mi se fakat neda još i s tim zehebavati!)

danas sam preuzeo kolegine kupce... on sutra dolazi na posao još samo onako turistički... da se razduži do kraja i da nas sve pozdravi... (sad sam se sjetio i o čemu je cijeli ovaj post trebao biti!!! kak mogu početi zaboravljati neke stvari o kojima sam razmišljao cijeli dan??? pa nisam star 100 godina!!!)

razmišljao sam o tome cijeli dan... onako... poluzbediran i zbog toga što mi najprije odlazi prijatelj i kolega, a onda i zato kaj pruzimam hrpu posla od njega...

po prirodi sam jako "emocionalan" tj. pamtim puno trenutaka i stvari koje sam osjećao u tom trenutku (jel to odgovara definicij osjećajnosti ili nečemu? ili je to samo moja definicija?) uglavnom, sjetio sam se svojih početaka, prvih dana na poslu kada me taj kolega upućivao kako i kaj da radim... imao je strpljenja i volje (ajde, i obvezu) da me nauči... a po mom mišljenju, to je napravio jako dobro! i onda si malo razmislim kako je to bilo pred samo jednu godinu plus nešto dana... i kako vrijeme prolazi... i kako ne znamo što nas čeka već sljedeće sekunde, a kamoli sata, dana ili nešto duže... i iako volim dok se stvari mijenjaju, sve to u meni budi neku sjetu na dane (naoko) bez briga, bez problema... samo sretni trenutci! i onda mi izgleda da su svi ti sretni trenutci iza mene... da ih nema... da je ostalo samo glupo šljakanje, plaćanje računa i tu i tamo koji izlazak sa nekim happy endom...

i onda želim što više tih happy trenutaka, dosta mi je neizvjesnosti što je sa sobom donosi taj "sutra"... i onda počinje neka panika... što ako ne bude happy enda ili ako end ne bude barem približno izgledao onom mom zamišljenom "endu"... BANANA!!!!!!!!!!!

zašto je meni sa skoro pa 24 godine nekad fakat "dosta" i dođe mi da napravim neku glupost da se "oženim" za prvu koja naiđe samo da se prestanem "brinuti i truditi" i oko tog dijela svog života...

(sad sam već počeo pisati gluposti... bolje da završim dok ne lupim još veću glupost i dok mi kompjuter šljaka....)

priča možda dobije i "update" malo kasnije???

03.11.2005. u 21:12 • 5 KomentaraPrint#^

srijeda, 02.11.2005.

krivi su - ćevapi

za moje jučerašnje stanje na žalost su krivi ćevapi! ne bi sad navodio od koga, ali eto - krivi su! ništa drugo nego ćevapi koje smo naručili u ponedjeljka na poslu!!!!
još sam se čudio kako jedva uspijevam ugurati jedne MALE ćevape u sebe kada obično poslije VELIKIH pitam jel ima još???

danas sam već puno bolje, ali se još uvijek štedim na hrani... (tko zna možda od svega ovoga bude i nešto dobro pa izgubim malecki pivski trbušćić?) ;)) ali da se to makne, trebao bi prestati piti pivu, a to je već malo teže... ;) dosta teže!

bratić mi je danas obranio diplomski na Ekonomiji u Zg... još jedan kolega u obitelji... sad nas već fakat imaaaaaa... za jednu malu firmicu... ;) kao i moja obrana, i ova je bila čista formalnost! čak je uspio sravniti dosjee, prijaviti diplomski i obraniti ga - sve u jednom danu!!?!?! moram priznati da to baš i nije pohvalno što se našeg fakulteta tiče!!!!! ni najmanje pohvalno!!! (i ja sam skoro pa tako brzo riješio faks u prvom mjesecu...)

bio sam na šišanju i otpalo mi skoro ono "malo" kose kaj sam imao dok sam morao čekati... a u biti, sam sam si kriv! ja i moja frizerka! a baš mi je nekaj htjela reći... i onda ja fino nek čekam da budem zadnji... i onda me zamoli da ošiša nekog lika i klinca mu... a ja - ajd' može... "ma hvala suso! tebi se ionak nikam ne žuri?!" blablablablabla... i onda ja idiot nek čekam... smislit ću već nekako da joj vratim! (možda joj kažem da mi napravi onu neku depilaciju kaj je spominjala?) ali s tim bi i opet sebe zahebo? brrrrrrrr! koja depilacija???? (ma kaj je meni?) pa to negdje boli!!!!!!!!!

02.11.2005. u 21:43 • 14 KomentaraPrint#^

utorak, 01.11.2005.

joj

bolestan sam! pokvario sam želudac sa nečim... muka mi je cijelu noć i dan! ;((

jel zna tko kakvog dobrog i jeftinog veterinara da me pogleda?

ili zgodnu veterinarku??? ;)

joj

jojjjj.....

01.11.2005. u 17:58 • 10 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< studeni, 2005 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga

- nije dobro, ali bit ce bolje :) (optimist)

- bez rada... je puno zabavnije... ali to ne placa racune

- ucim... na tezi nacin... iz svojih gresaka
- imam dug jezik... :)
- temperamentan
- previse sanjam
- na putu da budem uspjesan top manager (placam full cijenu za to!)
- gastrabajter, ali vracam se kuci - jednog dana
- trazim... se... nesto? (dok nadjem, javim)

Linkovi

Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
TheHungerSite.com
Net.hr
Siddharta - čuo davno prije za njih, totalno mrak, drukčiji...
Autoglobal
MojPosao.net

Pegla

Lutrija
Favorit
Stanleybet
Prva sportska
Livescore
ATP
WTA

Upload Video and Images - Putfile

The Interview With God
__________________________
pegy
dinamitna
LoveAddict ;)
unuka
lolina
funy ;o)
silence ;0))
secret temple
fluffy
Leni1
...vedi...
bezazlena :))
ringišpil
razum&osjećaji
choco-vanilla
Zak (sa kvacicom)
srce na pauzi
šljokica
russian biatch
012station
Till
cipranka :)

pricaj mi...

poslovno-korisni kutak

Camp Laurel

RBA
PBZ
HrPortfolio
ZSE
Moj Novac

Sony Ericsson

Imenik
HTV uzivo

Free Web Site Counter